Prevarili su se oni koji su onako brzopleto, na prvu loptu zaključili da Hrvatska narodna banka ubuduće neće imati mnogo posla jer uvodimo euro, a kuna odlazi u povijest pa ćemo s gubitkom monetarne suverenosti trebati malu središnju banku.
Stvari stoje sasvim drukčije, kažu u HNB-u i objašnjavaju da će s gubitkom kune i monetarne suverenosti imati više posla nego danas! Tako ističu da se s uvođenjem eura poslovni zadaci za zaposlenike i rukovodstvo HNB-a u bitnoj mjeri povećavaju.
Guverner HNB-a postat će punopravni član Upravnog vijeća Europske središnje banke koje donosi sve odluke iz područja monetarne politike. Bit će dodatnog posla i za stručnjake HNB-a koji će ravnopravno sudjelovati na sastancima oko 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih radnih tijela u okviru Eurosustava i Jedinstvenog nadzornog mehanizma.
Uz sudjelovanje na svim tim sastancima izvan Hrvatske bit će posla i u Hrvatskoj, gdje će HNB biti zadužen za provedbu zajedničke monetarne politike, ističu iz središnje banke i nabrajaju dalje da će hrvatske banke i dalje poslovati izravno s HNB-om, koji će moći utjecati na njihovu likvidnost, kapitaliziranost i kreditnu aktivnost.
U suradnji s Europskom središnjom bankom obavljat će poslove nadzora banaka, a HNB će nastaviti i dalje samostalno osiguravati funkcioniranje platnog sustava, obavljati opskrbu eurom, upravljati međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske, a u suradnji s Europskom središnjom bankom obavljat će poslove nadzora banaka...
- U slučaju da zajednička monetarna politika ne bude odgovarala hrvatskom gospodarstvu, Hrvatska narodna banka moći će reagirati primjenom instrumenata makroprudencijalne politike, u čemu će imati gotovo potpunu autonomiju - ističu u HNB-u.
Objašnjavaju da će u slučaju znatnijeg odstupanja i neusklađenosti zajedničke monetarne politike s trenutnom situacijom u Hrvatskoj HNB moći propisivati dodatne zaštitne slojeve kapitala koji izravno povećavaju otpornost banaka na gubitke, usporavaju prekomjerni rast kredita, a potražnju za kreditima može spustiti podizanjem vrijednosti kolateralom ili pokrivenosti duga prihodima.
Euro je već pojačao broj zaposlenih u Hrvatskoj narodnoj banci iz koje navode da su tijekom prošle godine najvećim dijelom zbog novih poslova i bliske suradnje s Europskom središnjom bankom te oko uvođenja eura, zaposlili 41 novu osobu, ponajviše ekonomske struke te informatičara i stručnjaka grafičke struke za tehničku analizu, odnosno vještačenja novčanica i kovanog novca nakon uvođenja eura.
Ako ćemo suditi po tome da će imati više posla nego prije, onima koji razmišljaju o nekoj dobroj karijeri u Hrvatskoj HNB može biti zgodan cilj.
Jer, ne padaju troškovi poslovanja središnje banke. Lani je HNB-ov trošak poslovanja iznosio 728 milijuna kuna, a ove godine planira se 880 milijuna kuna!
Čelni ljudi primaju plaće koje su veće i dva puta od premijerovih 23.157 kuna. Tako trenutno u HNB-u radi 711 ljudi, među kojima su i guverner, zamjenica guvernera i šest viceguvernera, a njihove se neto plaće, za koje su podnijeli imovinsku karticu, kreću od 40.636 kuna, koliko ima guverner s najkraćim stažem, Tomislav Ćorić, do 49.010 kuna viceguvernera Slavka Tešije.
Taj viceguverner zbog poreznih olakšica ima veći neto dohodak od 48.502 kune neto plaće guvernera Borisa Vujčića i Sandre Švaljek, zamjenice guvernera s 44.866 kuna neto plaće i ostalih viceguvernera Michaela Faulenda 43.602 kune, Bojana Frasa 43.869 kuna, Romana Šubića 40.708 kuna i Ivane Jakir-Bajo 44.229 kuna neto plaće.
Hrvatska narodna banka nije neugodno mjesto za rad ako ćemo suditi i po ostalim pogodnostima iz izvješća o obavljenoj reviziji usklađenosti HNB-a za 2020. koje je Državna revizija objavila u srpnju prošle godine.
Po podacima revizije, prosječna neto plaća zaposlenika za prosinac 2020. iznosila je 12.924 kuna, a usporedbe radi, istovremeno je prosječna neto plaća zaposlenih u zemlji težila 6999 kuna. Prosječna neto plaća za osam dužnosnika iznosila je 43.189 kuna.
HNB je, primjerice, isplatio bonuse za posebne radne rezultate od 3,3 milijuna kuna, izvanredne prigodne isplate od 1,5 milijuna kuna.
HNB je preklani platio 881 tisuću kuna za namirnice za dva restorana i četiri čajne kuhinje te je 651 zaposlenog subvencionirao s 2,2 milijuna kuna, što je 76 posto cijene hrane i pića u restoranima HNB-a, a središnja banka snosi trošak subvencije toplog obroka najviše do 12.000 kuna godišnje po zaposleniku.
HNB je za 577 zaposlenih imao 2,2 milijuna kuna troškova premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, još 450 tisuća kuna za premije za zdravstveno osiguranje...
HNB je poslodavac koji će nekima i dalje biti cilj, nekima će biti ostvaren san, a drugima odskočna daska za neku funkciju u europskoj mreži raznih tijela...