Ovogodišnji državni proračun naslonjen je na optimističnu prognozu da će gospodarstvo rasti 3,2 posto na godišnjoj razini, pa i uz porezno rasterećenje rada, kapitala i potrošnje teško oko 2,5 milijarde kuna u jednoj kalendarskoj godini, donosi rast prihoda i rashoda za pet i 6,7 milijardi kuna. Struktura rashoda budžeta i porezne reforme donosi različite posljedice za različite grupe građana i poduzetnika, pa ćemo na ovom mjestu raščlaniti njihove glavne učinke.
STRUKTURA:
+ Najbrojnija "grupa" u našem društvu, umirovljenici, u 2017. može očekivati usklađivanje mirovina s troškovima života, pa će prosječne mirovine od oko 2200 kuna porasti za oko 50-ak kuna.
+ Kada su u pitanju obveznici poreza na dohodak, povećanjem neoporezivog dijela dohotka s 2600 kuna na 3800 kuna, ukidanjem stope od 12 posto, proširenjem razreda za stopu od 24 posto i dizanjem poreznog razreda za stopu od 36 posto (koja mijenja stopu od 40 posto), još pola milijuna građana od siječnja neće plaćati porez na dohodak, a većini od 1,2 milijuna koji hoće porez će biti manji.
Jedini koji bi nakon promjene mogli plaćati više, ljudi su koji uz visoku mjesečnu plaću imaju i znatne honorare, preko ugovora o djelu ili autorskih ugovora. Porez neće plaćati osobe s jednim djetetom koje zarađuju do prosječne mjesečne plaće u državi (oko 7700 bruto ili 5500 neto), a za dvoje djece bez poreza su sve neto plaće do 8000 kuna.
Najbolje će u ovoj reformi proći samci, naravno mnogo bolje oni s velikom plaćom. U tom kontekstu će plaće samaca i roditelja s dvoje djece s plaćama od osam do 15 tisuća kuna rasti od 50 do 400 kuna mjesečno.
+ Dobitnici su i poduzetnici kojima se smanjuje stopa poreza na dobit s 20 na 18 posto, te poljoprivrednici, obrtnici i mali poduzetnici s prihodima do tri milijuna kuna koji će plaćati porez na dobit od 12 umjesto 20 posto.
+ Poljoprivrednicima će se smanjiti trošak proizvodnje zbog ublažavanja PDV-a na repromaterijal s 25 na 12 posto, što znači da bi moglo doći do pojeftinjenja poljoprivrednog sjemena, sadnica, gnojiva i pesticida, ako se pad PDV-a prelije na prodaju konačnog proizvoda u trgovinama.
+ Poduzetnici, ali i auto-industrija će svakako pozdraviti to što se povećava odbitak pretporeza za poduzetnike za troškove nabave automobila za osobni prijevoz i povezanih ostalih zavisnih troškova s 30 na 50 posto.
+ No, poduzetnici neće pozdraviti to što se ukida mjera o olakšicama u sustavu poreza na dobiti na iznos reinvestirane dobiti.
+ Jasno je da veliko veselje nije izazvalo ni povećanje stope PDV-a s 13 na 25 posto za ugostitelje, što iznosi više od milijardu kuna na godišnjoj razini. Ta mjera bi mogla povećati cijenu kave u kafićima i restoranima za jednu do dvije kune, a ručak u srednje skupim restoranima sa 65 na 75 kuna.
+ Nešto ispod milijarde kuna iznosi godišnje smanjenje PDV-a opskrbljivačima strujom s 25 na 13 posto. Stoga, čak i uz povećanje naknade na 6 lipa po kilovatsatu, a sa smanjenjem stope PDV-a na 13 posto, splitska Udruga potrošač izračunala je da bi kućanstva koja na godinu troše 1500 kilovatsati plaćala 116 kuna manje, kućanstvima koja troše 3600 kilovatsati računi bi na godinu bili manji za 245 kuna. Kućanstva koja troše 7500 kilovatsati na godinu imala bi godišnje račune manje za 485 kuna.
+ Pogrebnicima se smanjuje stopa PDV-a za isporuku lijesova i urni s 25 na 13 posto, a to bi moglo smanjiti cijene lijesa (najjeftinijeg) s 2000 na 1800 kuna. Temeljem smanjenja PDV-a na pogrebne usluge, cijena ukopa, bez prijevoza pokojnika, možda se smanji s 1625 na 1469 kuna.
+ Smanjivanje PDV-a za odvoz smeća bi moglo dovesti do pada mjesečnih troškova za "Čistoću" s prosječnih 50 na 45 kuna.
+ Dječje sjedalice će pojeftiniti zbog manje stope PDV-a od 13 umjesto 25 posto s prosječnih 1200 na 1080 kuna.
+ Odlična vijest stigla je i bankarima: teško naplativa potraživanja (NPL) moći će se otpisati kao rashod bez obzira jesu li poduzete sve radnje pokušaja naplate. Dosad se otpis potraživanja od kupaca za neplaćene račune mogao priznati kao trošak samo ako su poduzete sve mjere (tužba, ovrha i dr.) da se to naplati, a sada će se to odnositi na oko 21 milijardu kuna NPL-ova koje su banke rezervirale u svojim knjigama od ukupno gotovo 40 milijardi kuna NPL-ova.
Ova mjera bi u konačnici mogla rezultirati manjim kamatama na kredite, jer će bankama biti smanjen trošak poslovanja, makar jednokratno, za kredite izdane do kraja 2015.
+ PDV na šećer raste s 13 na 25 posto, pa bi cijena kilograma šećera mogla poskupjeti za pola kune.
+ Duhanskoj industriji do 31. 12. 2017. trošarine na duhanske proizvode će rasti u dva navrata, prvi put od 1. prosinca ove godine, tako da za cigarete koje po kutiji koštaju do 22 kune povećanje cijene iznosi 58 lipa po kutiji, a za skuplje od 17 kuna do 55 lipa po kutiji. Do kraja 2017. cijena bi ukupno trebala narasti do kune po kutiji cigareta.
+ Od 1. 1. 2017. više nema oslobađanja od plaćanja poreza na promet nekretnina za prvu nekretninu (starogradnja), ali se smanjuje stopa poreza s pet na četiri posto. Tako će oni koji kupuju rabljeni stan od 50-ak kvadrata (oko 10 tisuća građana godišnje) čija je vrijednost nešto iznad pola milijuna kuna, ubuduće platiti porez u iznosu od oko 22 tisuće kuna, a prije ga nisu morali plaćati.
Jednako tako će smanjenje stope s pet na četiri posto za takav stan smanjit porezni trošak za pet do šest tisuća kuna.
Da bi se odredio porez na promet nekretnina, građani više neće morati kupnju prijavljivati Poreznoj upravi, već će ona to odrađivati sama, na temelju kopije kupoprodajnog ugovora.
+ Od 1. siječnja 2018. godine komunalna naknada bit će pretvorena u porez na nekretnine, a kriteriji za njezino određivanje bit će vrsta, kvadratura i položaj nekretnine, ali i starost, te stanje nekretnine. To će dovesti do tisuću kuna veće godišnje komunalne naknade za "luksuzne" nekretnine, a proračunski prihodi biti će "deblji" za 400 milijuna kuna.
+ Mijenja se trošarinski sustav oporezivanja automobila, a namjera je da se na one automobile koji manje zagađuju plaćaju manje trošarine. No, to znači i da će mali i srednji automobili koji ne zadovoljavaju stroge ekološke kriterije poskupjeti od dvije do sedam tisuća kuna.
Trgovci automobilima tvrde kako će to sasvim smanjiti uvoz rabljenih automobila, jer starija vozila imaju slabije ekološke standarde, ali će smanjiti i kupnju novih automobila jer će biti skuplji.