Osobno smatram da je najavljena reforma zdravstvenog sustava kozmetika ili jako dobro odrađen marketinški program. Za pravu reformu zdravstva, koju nitko do sada, u 30 godina postojanja RH, nije napravio, treba provesti pravu analizu i uhvatiti se tog posla, koji je vrlo velik.
Svi ministri zdravstva, koliko ih je god do sada bilo, započinju neku reformu zdravstva, održe press-konferenciju na kojoj najave tu reformu, uz poznate slogane “mi hoćemo, mi moramo, mi možemo” i onda reforma stane na tome – kazuje dr. Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Svi ministri zdravstva, u svim reformama zdravstva u Hrvata, započinjali su sve te nedovršene reforme od primarne zdravstvene zaštite, u koju su se kleli i govorili kako je ona najvažniji segment zdravstvene zaštite.
– Kaže ministar Vili Beroš kako je primarna zdravstvena zaštita temelj i da u njoj mora raditi najviše ljudi. Istodobno, svih proteklih godina broj liječnika u bolnicama je stalno rastao, a u primarnoj stagnirao ili čak opadao.
Prije 20 godina u RH je omjer liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prema onima u bolnicama bio jedan prema dva i pol. U ovom trenutku, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u RH ima 2210 liječnika, od kojih je njih 184 već navršilo 65 godina života i mogu otići u mirovinu kada hoće. Dakle, ima nas 2026. Istodobno, u hrvatskim bolnica imate, što liječnika, što specijalizanata, njih 9164 (na specijalizante starosti do 32 godine života otpada njih 3057). To znači da je u ovom trenutku omjer jedan prema četiri i pol. Takav omjer je nevjerojatan i neodrživ – govori dr. Krolo.
Golema većina mladih liječnika upućena je na specijalizacije u bolnice.
– U bolnički sustav je u proteklih pet godina ušlo gotovo svih pet generacija završenih studenata četiriju medicinskih fakulteta u Hrvatskoj. Po tome ispada kako nitko neće u primarnu zdravstvenu zaštitu. Ne da neće, nego ne može, jer Ministarstvo zdravstva ne raspisuje specijalizacije za primarnu zdravstvenu zaštitu.
Kažu kako za te specijalizacije nema novca, budući da svaka košta milijun kuna. Kao da bolničke specijalizacije ne koštaju isto toliko. Specijalizacije za primarnu zaštitu raspisivale su se samo povremeno, pa je tako kod nas, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, za te neke specijalizacije zaslužna upravo Županija, koja ih je financirala. U ovom trenutku u RH je 151 specijalizacija za obiteljsku medicinu – kaže dr. Krolo.
Zašto se ne raspisuju specijalizacije za primarnu zaštitu?
– Ne znam, to treba pitati ministra Beroša, koji je u mandatu bivšeg ministra zdravstva Milana Kujundžića bio državni tajnik, među ostalim zadužen za specijalizacije. Kada je zasjeo u fotelju ministra, Beroš je rekao kako će najviše specijalizacija ići upravo za primarnu jer tu nedostaje najviše ljudi.
I onda se događa obrat da smo u 2020. godini, dakle u prvoj godini pandemije, imali 350 specijalizacija za bolnice, u 2021., drugoj godini pandemije, njih 463, a u ovoj godini, do današnjeg dana, imamo 472 specijalizacije za bolnice. Za primarnu ništa – kazuje dr. Krolo.
Baš ništa?
– Ne govorim istinu; sada su raspisali 200 specijalizacija za primarnu, odnosno obiteljsku medicinu, ali to je za ljude koji već rade u sustavu primarne zdravstvene zaštite, dakle za 200 njih od onih 2026, koliko ih radi u primarnoj. Oni neće popraviti stanje jer to nisu novi ljudi, nego postojeći kadar. I to je jedno veliko neplaniranje, koje je prisutno godinama.
Puno završenih studenata medicinskih fakulteta ode i u inozemstvo, kao i liječnika do 35 godina života.
– U 2018. godini ih je otišlo 133, a u ovoj godini, do danas, već je Hrvatsku napustilo njih 92. Mladi ljudi odlaze vani, nezadovoljni stanjem, i to treba zaustaviti. Dakle, najavljena reforma zdravstva temeljena na primarnoj zaštiti mora biti čvrsta, ta primarna zaštita mora biti na jakim temeljima, kako je nitko ne bio mogao srušiti, a ne smije, kao kod nas, stajati na “staklenim nogama”. Naš je sustav devastiran i to je ono najgore.
A posebna priča su i osobna primanja liječnika.
– Liječnik početnik u Domu zdravlja (DZ) može mjesečno zaraditi od 7600 do 8000 kuna, a ako ima malo više godina staža i neke dodatke na plaću, može zaraditi od 11 do 12 tisuća kuna. Istodobno, u bolnicama su plaće veće, pa je tako kolegica Ivana Kekin na TV-u izjavila kako je ona, kao liječnica (psihijatar), u bolnici imala, mislim, plaću od 18 tisuća kuna. Razlika je evidentna.
I sada, kada kažete mladom liječniku da mora raditi u DZ-u, ne znam na koji ćete ga način privući. Plaće liječnika treba povećati, odnosno izjednačiti one iz primarne, ako je primarna temelj zdravstva, i one iz sekundarne zdravstvene zaštite. Obiteljsku su medicinu u Hrvatskoj uništili oni koji su i planirali reforme zdravstva.
Ministar Beroš kaže da Hrvatska ima 62 bolnice, što je jako puno na državu od nepuna četiri milijuna stanovnika.
– Naravno da ima viška bolnica jer se sve radi stihijski, bez plana. Pa Ličko-senjska županija ima pet domova zdravlja, kao i Dubrovačko-neretvanska. Zašto? Pa zato da bi mogli zaposliti ljude, koji ne znaju zašto, za koga rade i što rade. Tako imate pet ravnatelja, pet zamjenika ravnatelja, pet šefova financija, pet ovoga i onoga, a imate najmanje liječnika, jer liječnika nema.
Od pet domova zdravlja u Ličko-senjskoj županiji, u samo jednom je ravnatelj medicinske struke, a svi ostali su druge struke. Zbog toga mislim da bi bilo u redu da svaka županija, kao i Splitsko-dalmatinska županija, ima jedan dom zdravlja.
Ministar Beroš kaže kako će liječnicima u domovima zdravlja dolaziti pomagati bolnički liječnici i da će za to biti plaćeni.
– Možeš mislit. Pa taj liječnik iz bolnice koji bi došao pomagati u DZ, u svojoj bolnici ima liste čekanja, ima gomilu pacijenata i ima opremu na koju može odraditi tih gomilu pacijenata.
I sada će taj bolnički liječnik, koji ne zna gdje će prije od bolničkih obveza, sve to ostaviti u bolnici i doći pomoći nekom u DZ-u, u kojemu nema opremu. Ma dajte, molim vas, pa to je utopija. I zanima me kada bi to bolnički liječnik mogao doći raditi u DZ kada u bolnici radi prekovremeno i ima “mali milijun” prekovremenih sati. Možda po noći, kada bi trebao spavati.