Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek odbacila je zahtjev za izuzećem Denisa Sokola, vršitelja dužnosti županijskog državnog odvjetnika u Zadru, u predmetu koji se vodi protiv Damira Brkovića na Općinskom sudu u Zadru, zbog optužbe za prijevaru i sprječavanje dokazivanja.
Zahtjev za izuzećem i otklonom kompletnog Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva podnio je Brkovićev odvjetnik Branko Šerić na zadnjem ročištu održanom krajem travnja, a glavna državna tužiteljica svoju je odluku donijela prvog lipnja. Kao osnovu za izuzeće zadarskih tužitelja, Brković je iskoristio kaznenu prijavu koju je podnio USKOK-u protiv zamjenice općinske državne odvjetnice Vanje Višković i drugih, zbog sumnje u kaznena djela krivotvorenja isprava, zlouporabu položaja i ovlasti, te za kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. Brković optužuje pojedince iz pravosudnog aparata da su se urotili protiv njega s ciljem da ga osude pod svaku cijenu, a kao krunski dokaz njihovog urotničkog ponašanja ističe fantomski nestanak sudskog zapisnika sa sjednice optužnog vijeća iz 2017. godine.
Iako je sporni dokument Općinski sud 2019. proglasio nepostojećim, on se ipak nekako pojavio na Brkovićevom suđenju 2022. na strani tužiteljstva, ali ne u izvornom, nego u izmijenjenom obliku, koji debelo ide na Brkovićevu štetu, o čemu je Zadarski.hr opširno pisao. Dodajmo još da navode iz kaznene prijave USKOK aktivno provodi već više od mjesec dana.
Izuzeće svih zadarskih tužitelja Brković je zatražio pozivajući se na članak 13. Zakona o državnom odvjetništvu prema kojem je općinska državna odvjetnica podređena županijskom državnom odvjetništvu pa je „opravdano tražiti izuzeće ili otklon općinske državne odvjetnice i njenih zamjenika te županijskog državnog odvjetnika i njegovih zamjenika, jer su usko povezani institucionalnim, ali i personalnim odnosima”. Štoviše, odvjetnik Šerić u svom zahtjevu ističe kako je spomenutim Zakonom predviđeno da se „na sjednicama odjela raspravljaju i razmatraju pitanja od interesa za rad odjela, što u svakom slučaju, kad se radi o kaznenoj prijavi protiv jednog zamjenika, podrazumijeva da postoji interes čitavog općinskog državnog odvjetništva, kao i nadređenog mu županijskog državnog odvjetništva...”
Nakon što je zaprimila zahtjev za otklon i izuzeće, glavna državna odvjetnica je zatražila očitovanje od Denisa Sokola u kojem je on naveo "kako smatra da u zahtjevu za njegovim izuzećem nisu označeni niti obrazloženi razlozi za izuzeće opisani u članku 32. stavak 1. ZKP/08, te stoga smatra da je zahtjev podnijet zbog postojanja okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost, odnosno iz razloga opisanih u članku 32. stavak 2. ZKP/08, te zahtjev drži neutemeljenim i zlonamjernim”, navodi Hrvoj Šipek.
Osim Sokolovog očitovanja, glavna državna odvjetnica je izvršila i uvid u spis Općinskog suda u Zadru, te je utvrdila kako Denis Sokol u konkretnom Brkićevom predmetu prije nije postupao, niti sad postupa. Glavna državna odvjetnica je na koncu zaključila da je Brkovićev zahtjev za otklonom tužiteljstva podnesen suprotno zakonskim odredbama, kao i zahtjev za izuzećem Sokola, te ih je odbacila. Što znači da je loptu vratila u dvorište zadarskog tužiteljstva.
Pritom ne zaboravimo, jedan od zamjenika Zlate Hrvoj Šipek, koji u pravilu ispisuju ovakva rješenja, odnedavno je i Emilijo Kalabrić, bivši zadarski županijski državni tužitelj. Odlaskom na dužnost u Zagreb, njega je kao vršitelj dužnosti zamijenio Sokol, njegov dotadašnji prvi zamjenik, s kojim je bio u dobrim profesionalnim i privatnim odnosima.
Odluku o zahtjevu za izuzećem zamjenika županijskog državnog odvjetnika i općinske državne odvjetnice tako će donijeti vršitelj dužnosti županijskog državnog odvjetnika, odnosno Denis Sokol, a odluku o izuzeću zamjenika općinske državne odvjetnice općinska državna odvjetnica Darija Padovan Buškulić. Tako je Brkovićev pokušaj da zadarske tužitelje makne iz svog predmeta propao, a hoće li na tome stati, u ovom je trenutku teško procijeniti.
Naime, Brković tvrdi da je godinama bio u dobrim odnosima s nekim sucima i državnim odvjetnicima, a jedan od njih je baš Denis Sokol. Koji je, prema Brkovićevim riječima, upao u mjere dok mu je četiri mjeseca telefon bio prisluškivan zbog sumnje da po Zadru organizira iznude.
Dan nakon što su mjere ukinute, Brković je uhićen, te ubrzo optužen, ali ne za iznudu, zbog čega je bio prisluškivan, nego za sprječavanje dokazivanja. Zato je Brković tražio da se svi dokazi prikupljeni protiv njega kroz mjere praćenja za iznudu odbace kao nezakoniti. Županijski sud je njegov zahtjev djelomično usvojio, a Brkoviću je potvrđena optužnica za prijevaru i sprječavanje dokazivanja.
Među Brkovićevim kontaktima tijekom prisluškivanja, zabilježenima na osam CD-ova, tako su se našli visoki dužnosnici zadarske obavještajne zajednice, političari, suci, odvjetnici, sportaši, poduzetnici... te, kako tvrdi, tadašnji i današnji zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Denis Sokol.
Sokol, međutim, u očitovanju Hrvoj Šipek, navodi da ni onda ni danas kao državni odvjetnik nije sudjelovao u postupcima protiv Brkovića, što bi ga automatski izuzelo. Također smatra „da je zahtjev podnijet zbog postojanja okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost, odnosno iz razloga opisanih u članku 32. stavak 2. ZKP/08, te zahtjev drži neutemeljenim i zlonamjernim”.
Koje su to „okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost”, Hrvoj Šipek u svom rješenju ne navodi, a članak 32. stavak 2. ZKP-a, koji se odnosi i na državne odvjetnike, glasi: „Sudac ili sudac porotnik može biti otklonjen od obavljanja sudske dužnosti ako se izvan slučajeva navedenih u stavku 1. ovog članka navedu i dokažu okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost”.
Stoga smo, nakon što je Hrvoj Šipek odbacila Brkovićev zahtjev, Denisu Sokolu postavili dva pitanja:
1) Poznajete li osobno optuženog Damira Brkovića?
2) Jeste li ikada s njim bili u kontaktu te koji je eventualno bio razlog vašeg kontakta?
Dobili smo sljedeći odgovor:
„U odnosu na Vaša pitanja odgovaram kako sam pisano očitovanje povodom spomenutog zahtjeva za izuzeće, a koje sadrži potrebne činjenice, uključujući i poznanstvo s okrivljenikom kojeg navodite, dostavio pravosudnom tijelu koje je, prema zakonu, jedino mjerodavno i ovlašteno odlučivati povodom zahtjeva za izuzeće državnoodvjetničkih dužnosnika i službenika.
Navedeno pravosudno tijelo raspolaže svim potrebnim činjenicama još od početka ožujka 2017. godine, odnosno izviješten je tadašnji Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, a nadležnom državnom odvjetništvu je podnesena kaznena prijava.
O svemu navedenom je upoznat i izvor informacija koji se iščitava iz sadržaja Vaših pitanja.
S obzirom da je kazneni postupak, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika kojeg navodite u svom upitu, u tijeku, smatram da je vođenje postupka i utvrđivanje svih činjenica, te donošenje presude potrebno prepustiti jedino, za to, nadležnom sudu, zbog čega ću se suzdržati od svakog daljnjeg komentiranja postupka i davanja informacija izuzev onih osnovnih, vezanih uz optužnicu državnog odvjetništva, a sve kako bi se sud, prilikom donošenja odluke, vodio ocjenom prikupljenih dokaza i utvrđenih činjenica u prethodnom postupku, a ne objavama u sredstvima javnog priopćavanja.”
Sokol nam nije dao konkretne odgovore, ali ne negira svoje poznanstvo s Brkovićem. O njihovom odnosu, može se iščitati, obavijestio je i glavnu državnu odvjetnicu. O njihovom odnosu, štoviše, upoznat je glavni državni odvjetnik još 2017. kada je na toj dužnosti bio Dinko Cvitan, kad je i „nadležnom državnom odvjetništvu podnesena kaznena prijava”. O kojoj se kaznenoj prijavi radi, Sokol ne precizira, međutim, u pravosudnim krugovima već dugo kruži priča da je Sokol te godine podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog sumnje da mu pojedinci iz državnog odvjetništva i policije spremaju namještaljku kako bi ga kompromitirali, a kao sredstvo koriste upravo njegovo poznanstvo s Brkovićem, odnosno činjenicu da je s njim imao kontakt dok je ovaj bio pod mjerama prisluškivanja.
Povod Sokolovim sumnjama, kažu naši izvori, bilo je pismo jednog poznatog zadarskog poduzetnika upućeno Dinku Cvitanu u kojem se spominje sada već famozna večera kod Brkovića na kojoj su, navodno, trebali doći jedan zamjenik županijskog državnog odvjetnika i jedan županijski sudac sa suprugama.
Bio je to ujedno dan kada su Brkovića planirali privesti, no kad je policija ispred njegove kuće shvatila što se događa, donesena je odluka da se operacija obustavi kako u policijski zapisnik ne bi ušli jedan županijski sudac i jedan županijski državni odvjetnik te njihove supruge. Mjere nadzora su toga dana ukinute, a Brković je sutradan uhićen.
Brković kategorički tvrdi da se takva večera nikad nije dogodila, niti se trebala dogoditi, naprotiv, drži da je sve to konstrukcija kojom su urotnici iz državnog odvjetništva i policije preko njega htjeli kompromitirati Sokola i neke druge pravosudne dužnosnike. Sokol je nakon nekog vremena kaznenu prijavu povukao, a odnos s Brkovićem je zahladio, no pitanje je da li se i prekinuo. Podsjetimo, prisluškivanje Brkovića potpisao je bivši sudac Boris Babić, a iza prijedloga su stali Goran Troskot, kao tadašnji županijski državni odvjetnik, te Marijana Stipić, kao tadašnja općinska državna odvjetnica. Sokol, koji je upao u mjere, bio je Troskotov zamjenik, a Stipić je danas, kao zamjenica županijskog državnog odvjetnika, podređena Sokolu kao vršitelju dužnosti. Ivica Škara je 2017., kada je nestao sporni zapisnik, bio zamjenik Marijane Stipić i zastupnik tužiteljstva na spornoj sjednici. Danas je prvi zamjenik županijskog državnog odvjetnika, de facto Sokolov zamjenik. Frane Grbić u vrijeme sporne sjednice bio je Brkovićev odvjetnik, a danas je jedan od zamjenika općinske državne odvjetnice Padovan Buškulić.
Brković očito za dobar dio pravosudnih dužnosnika već godinama funkcionira kao ”crna kutija”. Njegova dugogodišnja poznanstva, kontakti i usluge u kojima je sudjelovao, zvuče kao noćna mora za pojedine visoke dužnosnike u odvjetništvu, ali i na zadarskom sudu. Sada kada mu je dogorjelo do noktiju, mnogi strahuju da tu Pandorinu kutiju Brković ne otvori. Jer posljedice za mnoge od njih sigurno neće biti nimalo ugodne.
Iz državnog odvjetništva i sa suda uzvraćaju da Brković za svoje urotničke teze oko nestanka sudskog zapisnika nema apsolutno nikakvih dokaza. Ovakvim i drugim manevrima, naglašavaju, samo kupuje vrijeme jer za tri mjeseca, 15. rujna, optužba za kazneno djelo prijetnje pada u apsolutnu zastaru. Brković ne krije da mu je to i namjera te najavljuje da će na prvom idućem ročištu, nakon što novi zastupnik optužbe bude izabran, podnijeti zahtjev za izuzećem Općinskog suda u Zadru.
Podsjetimo, sjednicu optužnog vijeća čiji zapisnik nije unesen u eSpis vodio je sudac Tomislav Šimić, a optužnicu protiv Brkovića potvrđuje sudac Davor Dubravica. Prije potvrde optužnice sudac Dubravica je konstatirao da zapisnik sa Šimićeve sjednice ne postoji, odnosno da nikad nije unesen u sudsku elektronsku evidenciju. Međutim, upravo taj fantomski zapisnik pojavljuje se na početku suđenja Brkoviću 2022., ali friziran, odnosno nevjerodostojan. U njemu nema, tvrdi obrana, nekoliko ključnih pitanja i odgovora postavljenih sudskom vještaku dr. Darku Laburi od strane suca Šimića. sutkinje Ive Lovrin i odvjetnika Frane Grbića, te samog optužnika, koji uvelike idu u prilog Brkoviću. Brković zbog toga podnosi kaznenu prijavu USKOK-u protiv državne odvjetnice Višković optužujući je za teška kaznena djela.
Na kraju još jedna rečenica iz Sokolovog odgovora zaslužuje pažnju. Rečenica koja glasi „o svemu navedenom je upoznat i izvor informacija koji se iščitava iz sadržaja Vaših pitanja”. Ova je rečenica upućena osobno novinaru, jer za javnost nema nikakvu težinu. Ili ima, ako Sokol smatra da će kroz tu rečenicu javnost shvatiti da je novinar u nekom nepriličnom dosluhu s ”mutnim tipom” Brkovićem, optuženikom za prijevaru i druge stvari, odnosno da suradnja novinara s osobama pod sudskim postupkom ne služi interesu javnosti nego isključivo tendencioznoj namjeri da se naškodi ugledu pojedinih tužitelja, sudaca i odvjetništva, a u korist onih "s druge strane zakona". Sokol očito još ne može prihvatiti činjenicu da 30 i nešto godina živimo u demokraciji, da su do pravomoćne presude svi pred sudovima nevini, te da je dužnost novinara u svakoj spornoj situaciju pokušati saslušati i drugu stranu.
Konačno, ako je profesionalni kontakt s Brkovićem po ijednom kriteriju sporan i diskreditirajući za novinara, što je onda Sokol, navodno dugih sedam godina, privatno radio s Brkovićem, kakve su se informacije među njima razmjenjivale, koje su se usluge međusobno odrađivale i o čemu su sve njih dvojica razgovarala, te da li takve kontakte još uvijek potajno održavaju?
Uostalom, o nervozi i panici u Županijskom državnom odvjetništvu povodom Brkovićeve kaznene prijave USKOK-u, svjedoči i događaj koji je ovaj novinar nedavno doživio na hodniku Županijskog suda od strane jednog dužnosnika iz ŽDO-a. Samo zato što sam ODO-u uputio nekoliko pitanja vezana za slučaj nestalog zapisnika, i na koje nisam dobio odgovor, okarakteriziran sam kao Brkovićev plaćenik s kojim se manipulira. A to nije bio jedini pokušaj da me se kao novinara privatno, a po potrebi i javno diskreditira, u aranžmanu pojedinih vrlo moćnih i utjecajnih zamjenika županijskog državnog odvjetnika. Ali o tome možda nekom drugom prilikom.
Ne laje pas zbog sela...