Zašto kreveti u Zadru zjape prazni? "Ove godine imamo višak smještajnih kapaciteta, izgradilo se puno, a grad nema sadržaje"

Iznajmljivači s kojima smo razgovarali u Zadru potvrđuju da je broj kreveta u samom gradu značajno povećan u odnosu na lanjsku godinu, te da cijene pratećih sadržaja „luduju.“ Dovoljno je otići do tržnice, gdje se trešnje prodaju po 10 eura za kilogram, ili na Kalelargu, gdje se cijena kugle sladoleda, o čemu se stalno raspravlja, popela na tri eura. Na početku ljeta kuglica sladoleda na Kalelargi stajala je jedan i pol euro. Gosti su, tvrde naši sugovornici, neugodno iznenađeni cijenama i skupoćom, pa odlaze tamo gdje za isti novac mogu dobiti bolju i kvalitetniju uslugu. To osobito vrijedi za restorane, koji poslovično žele izvući maksimum novca u srpnju i kolovozu.

Iznajmljivači kažu da postoji još jedan razlog povećanim cijenama smještaja: Vlada od iduće godine povećava porez na kuće za odmor, jer namjerava ukinuti prirez porezu na dohodak koji je prihod lokalnih proračuna. „Zgrabi dok možeš“, kažu naši sugovornici za ljeto koje je pred nama, jer će od iduće godine u brojkama to izgledati ovako: Vlasnici apartmana, kuća ili dijelova kuća što se ne koriste za stalno stanovanje nego povremeno ili sezonski, od iduće godine će se po metru četvornom umjesto sadašnjih od 0,66 eura do 1,99 eura plaćati od 0,60 do pet eura godišnjeg poreza. Niža tarifa malo je spuštena, ali je veća podignuta za 151 posto!

Daniel Radeta, predsjednik Udruge malih iznajmljivača u Zadru, ipak upozorava da se ne može jednoznačno gledati na složeni fenomen zvan „rupa u bukingu“, ali da se o njegovim uzrocima može govoriti ako se radi o konkretnoj destinaciji.

Sladoled je najdraže osvježenje

Luka Gerlanc/Cropix

Evo, konkretno je Zadar u pitanju… Što bi, po vama, bili uzroci slabijeg punjenja kapaciteta?

- Uzroka je nekoliko. Kao prvo, u Zadru uistinu sobe zjape prazne upravo zato što ih je previše. Što god se u Zadru gradi, namijenjeno je turizmu. Nitko ne želi ništa drugo raditi. Smještajnog kapaciteta jednostavno je previše. Drugo, priznali mi to ili ne, ali doslovno ovisimo o meteo prilikama, koje posljednjeg mjeseca nisu bile najbolje. Zadar kao destinacija najviše ovisi o sunčanim danima, tim više što, kada imamo loše vrijeme, u Zadru nemamo nikakvih sadržaja koje bismo ponudili. U gradu se ništa ne događa ni u predsezoni, ni u sezoni, ni u posezoni, sadržajno ništa ne stvaramo. Treće, postoje nova tržišta, prvenstveno u Grčkoj i u Turskoj. Grčka radi bolje nego ikad. Pogledajte brojke Zračne luke Zadar: u travnju je bilo 15 posto manje letova, a u svibnju deset posto manje nego lani u istom razdoblju. Naša Zračna luka postala je problem, letovi se preusmjeravaju, nemamo niti senzore za slijetanje po magli. Dok je Zadar u predsezoni imao po pet ili šest slijetanja dnevno, Split ih je imao po 50 – kazao je Radeta.

Predsjednik Udruge malih iznajmljivača u Zadru Daniel Radeta

Jure Miskovic/Cropix

Po vašem mišljenju, visoke cijene smještaja i usluga u Zadru nisu razlog „rupa u bukingu?“

- Nisu. I naglašavam da tim ponavljanjem kako smo skupi radimo sebi veliku antireklamu. To vrijedi za Hrvatsku općenito. Imamo previše kapaciteta ove godine, u gradu nemamo sadržaja i, vrlo bitno, nemamo dobro meteorološko razdoblje; to su tri elementa koja stvaraju „rupe“ i odustajanje, iako ćemo pravu sliku imati tek u kasnu jesen, kad se podvuče crta. Slažem se da postoji pohlepa, ali ne mislim da su cijene razlog nepopunjenosti kapaciteta u Zadru – zaključio je predsjednik Udruge malih iznajmljivača Daniel Radeta.

- Bojim se da u turističkom smislu idemo u krivom smjeru i da ćemo tek dogodine zaista jako osjetiti do koje mjere smo zastranili – bila je prva reakcija Vanje Čvrljka, direktora TZ Ravni kotari, na naše pitanje o uzrocima srpanjskih „rupa u bukingu.“ Jedan od najuspješnijih čelnika turističkih zajednica u Hrvatskoj, koji je niz godina bio na čelu TZ Benkovac, što je prošireno na cijele Ravne kotare, referirao se samo na veća, urbana dalmatinska središta, dok zaleđe, kao i manje općine, zapravo profitiraju od narušene ravnoteže u gradskim sredinama.

Luka Gerlanc/Cropix

- Nemojmo komplicirati, turizam je jednostavna formula za gosta: što dobije za ono što plati? Došlo je do nerealnog podizanja cijena, koju ne prati podizanje kvalitete, ne samo određenog smještaja, već cijele destinacije. Sve je povezano, ako turist čeka dva sata u koloni da bi došao do mora, ni smještaj mu neće odgovarati, dakle destinacija. „Rupe u bukingu“ nisu nešto novo, neka nova pojava, ona nas prati svake godine, ali je pitanje u kojem obimu. Ove godine su u gradovima one izraženije, a uzrok je nerealno podizanje cijena kod svih turističkih subjekata, od iznajmljivača i hotela, do restorana i kafića. Taj rast cijena nije pratilo i podizanje kvalitete cijele destinacije, o tome se radi – tvrdi Vanja Čvrljak. Na području TZ koju vodi nije bilo podizanja cijena, pa je broj noćenja s nekadašnjih 15 do 20 tisuća godišnje davno premašio brojku od 100.000 noćenja.

Direktor TZ Ravni kotari Vanja Čvrljak

Luka Gerlanc/Slobodna Dalmacija

U manjim sredinama, ne samo u Ravnim kotarima, prisutno je pravilo da „iznajmljivač nije isto što i domaćin“, pa se gostima obavezno priredi poklon dobrodošlice, te se općenito brine da vlada domaćinska atmosfera. Personalna komponenta izostaje u gradovima, kao i pravo odmaranje, pa gosti biraju tjedan ili 10 dana odmora u blizini većih gradova, a ne u samim centrima.