Ustavni sud utvrdio da navodi zadarske odvjetnice kako sudac "očito ne radi svoj posao", "slabo čita" i "ne radi na predmetima‘ nisu - primjereni!

Zadarskoj odvjetnici Ivani Raspović (37) odbijena je ustavna tužba kojom se žalila da su joj povrijeđena prava jer su joj tijekom postupka u kojem zastupa tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva na Općinskom sudu u Zadru izrečene novčane kazne zbog vrijeđanja suda.

Raspović je najprije prvi put novčano kažnjena zbog sadržaja iz žalbe protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, a onda i drugi put kada je napisala dopunu žalbe. Zadarska odvjetnica je u žalbi komentirala odluku suca navodeći, između ostalog, kako 'očito ne radi svoj posao', te da je 'odluka suda nezakonita i donesena u cilju osvete prema punomoćniku tužitelja i tužitelju, samo zbog činjenice jer sud ne radi ništa preko tri godine, i onda odluči odbacivati tužbe."

Kažnjena je tada s tri tisuće kuna nakon čega je u dopuni žalbe I pojasnila: "Ako ovaj sudac radi svoj posao (a ne radi), ja ću onda tih tri tisuće kuna vrlo rado pokloniti državom proračunu, ako će se odmah ta sredstva preraspodijeliti kao poticaj ovom sucu, kao bonus na vrlo uspješan rad, i brzo postupanje u ovim predmetima, pa mi onda neće niti biti žao što sam platila tri tisuće kuna. Međutim, da me i kazni sa maksimalnom kaznom, to neće promijeniti činjenicu, realnost i istinu da ovaj sudac apsolutno ništa ne radi na ovom sudu, pogotovo u ovim predmetima čiji sam ja punomoćnik, a da ne govorim o koliko drugih predmeta je još riječ, gdje se predmet nije pomaknuo s mrtve točke, pa ga onda Predsjednica suda rasterećuje i dodjeljuje te predmete drugim sucima."- navela je u dopuni žalbe.

Žalbeni sud utvrdio je, međutim, njezine navode neosnovanima tvrdeći kako prema Kodeksu odvjetničke etike odvjetnik ne smije pred sudovima davati uvredljive izjave ili omalovažavajuća mišljenja o odlukama ili uredujućim sucima.

- Odvjetnik može slobodno izražavati svoja pravna shvaćanja i ona mogu biti suprotna pravnom shvaćanju suda, ali forma izražavanja treba biti takva da ne dovodi u pitanje autoritet sudova pred kojima nastupa- navodi se u obrazloženju Žalbenog vijeća.

U ustavnoj tužbi koju je nakon toga podnijela Raspoviće je prigovorila da joj je time povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja jer njezina namjera nije bila vrijeđati sud već ga potaknuti na ažurnije rješavanje predmeta koji je započeo još 2015. godine.

Ustavni sud je, međutim, utvrdio kako može prihvatiti da je kao odvjetnica bila revoltirana zbog duže neaktivnosti suda u konkretnom predmetu, no da njezini navodi kako sudac "očito ne radi svoj posao", "slabo čita" i "ne radi na predmetima koji su kod njega u radu", nisu primjeren način za ostvarivanje procesnih prava tužitelja u konkretnom slučaju.

Pojasnili su da joj kao punomoćnici tužitelja na raspolaganju stoje druga adekvatna procesna sredstva za ostvarivanje interesa stranke.