Obavezni vojni rok, na način kako ga u Hrvatsku uskoro namjeravaju vratiti premijer Andrej Plenković i ministar obrane Ivan Anušić, bit će potpuni ekonomski promašaj, zbog čega ćemo ga i pokušati spriječiti, kako tužbom Ustavnom sudu, tako i velikim jesenskim prosvjedom.
Centar za ekonomsko obrazovanje (CEO) dostavio je Vladi i Ministarstvu obrane peticiju s više od pet tisuća potpisa protiv povratka obaveznog vojnog roka, a njegov izvršni direktor Hrvoje Marković, čije smo riječi citirali u uvodu ovoga teksta, za Slobodnu Dalmaciju objašnjava zbog čega je ponovno uvođenje vojne obaveze, barem u ekonomskom smislu, notorna glupost.
– Iako nas komentatori, uglavnom skriveni pod pseudonimima, po raznim portalima vrijeđaju da mrzimo Hrvatsku, to ću ignorirati jer ništa drugo nismo ni očekivali – počinje Marković.
Napominje kako se ne bori za sebe, jer ima dovoljno godina da ga služenje vojnog roka po novom režimu ne zakači, nego za Hrvatsku lišenu ostrašćene nacionalne retorike i svjesnu nimalo blistavog ekonomskog trenutka u kojemu se, kao zemlja ozbiljno narušene demografske slike, nalazi.
Peticija je samo prvi korak
– U kontekstu javnih politika osnovno je pitanje jesu li odabrana sredstva za obavezno služenje vojnog roka, koliko god službeno o tome još ne znamo ništa, prikladna za postizanje ciljeva ili će rezultirati stanjem koje će biti još lošije od stanja koje nastoje popraviti – tumači Marković.
Daje i usporedbu. Sa subvencioniranim stambenim kreditima.
– Ta je mjera stambene kredite trebala učiniti pristupačnijim svim građanima, a napravila je potpuno suprotno. Tako će biti i sada, jer Hrvatska bi bila bogatija, slobodnija i sigurnija zemlja da se dozvoli liječnicima, strojarima ili keramičarima da rade svoj posao, a da se ljudi u oružanim snagama adekvatno plate, bez obzira jesu li profesionalci ili ugovorni pričuvnici – rezonira Marković.
Pojednostavljeno, Plenkoviću, mani se obaveznog vojnog roka i plati vojnike kako spada pa nećeš imati problema s obranom zemlje.
Peticija, naravno, i to koliko god potpisa imala, ne znači ništa. Zasad im se nitko nije javio. Plenković i Anušić vjerojatno je nisu ni pogledali.
– Bez obzira na to, peticija je bila naš važan prvi korak jer smo njome službeno priopćili ekonomske i pravne argumenti protiv proklamirane politike uvođenja obaveznog vojnog roka, bez obzira što on još uvijek nije službeno predstavljen – tvrdi naš sugovornik.
Koliko se do sada zna, a zna se posredstvom ministra Anušića i njegovih suradnika, obavezni vojni rok bio bi uveden iduće godine, trajao bi između dva i tri mjeseca, dok bi onaj civilni bio produžen na šest mjeseci, a moguća novčana naknada ročnicima iznosila bi 900 eura, dok bi osobe koje upišu fakultet imale pravo na odgodu odlaska u vojarnu.
– Tri su stvari tu problematične. Prva je diskriminacija prema osobama koje obavezni vojni rok budu namjeravale odraditi u civilu. Zašto bi njima služba trajala šest mjeseci, a ostalima dva ili tri? To na Ustavnom sudu ne bi smjelo proći – najavljuje Marković temelj za tužbu.
Drugi problem, a ujedno i drugi temelj za ustavnu tužbu, spolna je jednakost pred zakonom.
– Ženama treba omogućiti ista prava kao i muškarcima, odnosno muškarcima treba nametnuti iste obveze kao ženama – dodaje Marković.
Prisila nema smisla
Treći, a moguće i najveći problem, negativne su ekonomske posljedice ovako isplaniranog obaveznog vojnog roka.
– Obavezni vojni rok jedan je od zadnjih oblika prisilnog rada, zapravo, u demokratskoj Europi to je jedini preostali oblik. Nadalje, nitko ne smije biti plaćen manje nego što zavrjeđuje, niti itko ima pravo slobodnim građanima nekakvim ukazom ili zakonom odgoditi ulazak na tržište rada – napominje Marković.
Hrvatskoj, prisnažuje izvršni direktor CEO-a, kronično nedostaje radne snage, a onda ta ista Hrvatska namjerava desetke tisuća potencijalnih radnika na nekoliko mjeseci udaljiti od tržišta rada.
– Krasna mi je ta ekonomska logika prema kojoj je bolje da neki liječnik ili inženjer po završetku fakulteta, dugotrajnog i skupog, kopaju rovove ili premještaju hrpe lišća s lijeve na desnu stranu, nego da počnu raditi ono za što su se školovali – veli Marković.
Ponavlja kako ne osporava ciljeve koje Vlada uvođenjem obaveznog vojnog roka želi postići, ali dovodi u pitanje metode.
– Prisila nema smisla, to je i povijest pokazala, od takve vojske nema koristi – jasno će Marković.
Jedna od opcija je i organiziranje referenduma, odnosno skupljanje potpisa za organiziranje referenduma, no prije svega, a to bi trebalo biti najesen, čim maturanti opet sjednu u klupe, u planu je organiziranje velikog prosvjeda na kojemu bi mladi, uvjeren je Hrvoje Marković, uistinu pokazali što misle o ideji Andreja Plenkovića, koji je, ne zaboravimo, vlastiti obavezni vojni rok, a nakon toga i odlazak u rat, izbjegao zbog anemije.
