StoryEditorOCM
4 kantunaZADARSKI STRUČNJACI NA PANELU O VULGARIZACIJI KULTURNE BAŠTINE

Ovakvim turizmom gubimo grad! Najlakše je ljudima natrpati brod za Kornate, dati im loše uvozno vino i ribu i tako na njima zaraditi. No dugoročno je to porazno!

27. travnja 2018. - 22:22
Panel - 'Ritam kulturizma': Lovro Jurišić, Vanja Čvrljak, Mladen Masar, Vinko Bakija, Pavao Pavuša Vežić, Igor KulenovićIMG_1363.JPG

– O utjecaju turizma na kulturnu baštinu treba više promišljati. Ovakvim turizmom gubimo ono što je najvažnije za kulturni identitet – gubimo grad! Porazna, vidljiva posljedica toga je grad Dubrovnik, a za petama su mu Split, Šibenik i Zadar. Gradovi se pretvaraju u turistička naselja, a stanovništvo se iz grada u prevelikom broju iseljava, riječi su umirovljenog prof. dr. sc. Pavuše Vežića, izgovorene na panel-raspravi na Zadarskom sveučilištu u sklopu studentske manifestacije "Ritam kulturizma".

Tema koju su sudionici rasprave otvorili imala je naziv "Vulgarizacija kulturne baštine", a osim profesora Vežića, u raspravi su sudjelovali Igor Kulenović (arheolog i profesor Sveučilišta u Zadru), Lovro Jurišić (Zadarska županija), Mladen Masar (Gradska knjižnica Zadar), Vanja Čvrljak (TZ Benkovac) te Vinko Bakija (predsjednik Udruge turističkih vodiča grada Zadra "Donat").

Seoba u predgrađa

Kad se građani presele u predgrađa, kao što je u raspravi spomenuto, čiji postaje ili ostaje grad, u ovom konkretnom slučaju, njegov uži centar, Poluotok? Ostaju mu tek štekati, hosteli, hoteli, apartmani, restorani i suvenirnice, prilagođeni mainstream turizmu, potražnji i, kako je rekao Vinko Bakija, "ideologiji low cost rasta". Vulgarizacija turizma, o čemu je na raspravi bilo govora, zapravo označava grubo, neprimjereno i pretjerano pojednostavljivanje kvalitete proizvoda, usluga i iskustava. Ne samo da se u tom slučaju kultura i turizam teško mogu obgrliti i jedan drugome biti prijatelj, nego se, prema riječima Vanje Čvrljka, turizam pretvara u tsunami koji ruši kulturnu baštinu.

– Stalno slušamo i čitamo o povećanju broja turista i broju noćenja, brojke konstantno rastu, mi se oslanjamo na kvantitetu, nikako na kvalitetu. Zapravo, najlakše i jest strpati što veći broj ljudi na brod za Kornate, dati im loše uvozno vino i ribu i tako na njima zaraditi, no dugoročno je to porazno i ne ostavlja mnogo generacijama koje dolaze iza nas – ustvrdio je Čvrljak iz TZ-a Benkovca.

Na buduće generacije i ono što im ostavljamo, osvrnuo se i Lovro Jurišić iz Zadarske županije, spomenuvši obnovljenu kulturnu baštinu u sklopu njihovih nedavno realiziranih projekata: Maškovića han, Mali arsenal, obnova Vrata sv. Krševana, obnova bedema, kao i budući Plavo-zeleni centar u Bibinjama, Pčelarski centar u Poličniku...

Već spomenuto iseljavanje stanovništva iz grada u periferiju nije jedina migracijska posljedica tzv. mainstream turizma, koji je danas kod nas aktualan, dotaknuo se toga Igor Kulenović.

– Ako će nam turizam biti motor svega, mi smo propali. Ne može nam industrijska ponuda definirati živote, a sve se svelo na to da Dalmatinci jedino što znaju jest ugošćavati ljude. Je li turizam taj koji depopulira i ljude tjera iz gradova? Vjerojatno da, jer on je zapravo jedina aktivnost, jedina mogućnost ekonomske aktivnosti kojom su se ljudi u Dalmaciji prisiljeni baviti. Širi se u sve pore, do te mjere da ljudi koji se ne žele turizmom baviti odlaze živjeti u druge gradove. Turizam bi trebao biti jedna od prostornih aktivnosti, a ne i jedina – kazao je Igor Kulenović.

– Problem je i taj što se turizam danas sveo na kratke dolaske, primjerice azijskih gostiju koji vrijeme provode nekoliko sati trčeći za vodičem i škljocajući fotoaparatima. Ne upoznaju grad, ne borave u njemu, ne upoznaju sredinu, a u tome i jest čitava bit turizma. Inače je on čista industrija – sažeo je profesor Vežić.

Moderatorica rasprave bila je profesorica Božena Krce Miočić, koja je navela pozitivan primjer Istre, odnosno njezina rebrendinga kojim se smanjio broj noćenja, no kvaliteta proizvoda i same ponude izrazito je porasla.

– Istra zapravo konstantno raste već 30 godina jer se prvenstveno oslanja na iskonsko, domaće i autohtono. Njihovo maslinovo ulje na svjetskom je vrhu, svoj pršut mnogo vještije stavljaju u ponudu nego mi... – nadovezao se Vežić.

Vanja Čvrljak spomenuo je sve veći razvitak Ravnih kotara, želeći naglasiti kako se i tamo stvara kvalitetna ponuda autohtonih proizvoda, poput vina i meda, ali i kuća za odmor.

Velika platežna moć

– Danas u i oko Benkovca imate 50 vila za odmor u kojima se osjećate kao da ste negdje u Provansi. Gosti koji tamo plaćaju smještaj srednje su i velike platežne moći. Ponuda sunca, mora i rat šugamanima im je dojadio, pobjegli su od kruzera i mogu i žele si priuštiti ponudu koju mi njima nudimo. Osim toga, dosta mladih u zaleđu danas vidi perspektivu u bavljenju poljoprivredom, nije sve tako crno, pogotovo kada se usporedimo sa Slavonijom – kazao je Čvrljak.

Ipak, velika većina turista koji u Zadar dolaze ne mogu sebi priuštiti lokalne proizvode, zato se ponuda prilagodila potražnji, odnosno mainstream turizmu, rajčici iz Maroka, lignjama iz Patagonije...

– Gosti koji dolaze u Zadar zbog specifičnog (medicinskog, sportskog, edukativnog, kulturnog...), a ne mainstream turizma, mogu platiti proizvode iz Ravnih kotara. Zato je vrijeme da zasučemo rukave i da baš njih privučemo jer oni neće ostati jedan do dva dana, nego će radi Kotara, Ugljana, Pašmana i Dugog otoka ostati ovdje sedam dana i platiti punu cijenu za naše proizvode. No, zaključit ću jednom izrekom – za motikom i za knjigom teško da će se tko dobrovoljno mašiti! – poentirao je na kraju panela Vinko Bakija.

Škrinja svetog Šime od marcipana
Mladen Masar poznati je zadarski kreativac koji radi u Gradskoj knjižnici i često s ironičnim odmakom progovara o ovdašnjoj turističkoj situaciji. Na panelu je s prisutnima podijelio jednu zanimljivu ideju:
– Kada već pitate kako je moguće pomiriti kulturu i turizam, moram reći što sam neki dan čuo na radiju. Naime, netko se u Splitu dosjetio napraviti čokoladicu u obliku katedrale svetog Duje i sada je prodaje. Ono što mi sad u Zadru, primjerice, možemo jest – izraditi škrinju sv. Šime od marcipana.
25. studeni 2024 10:20