Imoćani krajem godine obilježavaju dvije ‘okrugle‘ obljetnice. Jednoj je 120, a drugoj punih 110 godina!

I dok ova 2024. godina polako ide svome kraju, Imoćani će se, dakako, ponajviše u razgovorima i prepričavanjima, prisjetiti ovih posljednjih dana godine, ali i dviju značajnih obljetnica. Jednoj je 120, a drugoj punih 110 godina.

One uistinu i jesu važne i zanimljive, jer je jedna vezana uz već galopirajući rast turizma u Imotskoj krajini, a druga uz njihovo Modro jezero, taj neupitni sinonim svakog Imoćana, njihov dnevni boravak, nešto što je identično sa samim Gradom na gori.

Riječ je o tome da se pred kraj ove godine obilježava 120 godina od utemeljenja Društva za poljepšavanje mjesta i promicanje turizma "Jezero". Davne 1904. godine, negdje blizu ovih datuma, na inicijativu dr. Josipa Mladinova i tada poznatih i uvaženih Imoćana, ali i brojne ondašnje mladeži samoga grada, utemeljeno je to društvo.

Jedan od većih vodostaja u imotskom Modrom jezeru u 21. stoljeću, ali ni blizu onoga iz 1914. godine, kada je iznosio 147,60 metara

Braco Ćosić

Predsjednik društva bio je poznati imotski dobrotvor dr. Josip Mladinov, inače rođeni Šoltanin. Bilo je nekih manjih prijepora oko godine osnutka ovoga društva, s kojim je u jednu ruku zapravo utemeljen i početak turizma organiziranog na prostorima grada Imotskog.

Naime, kako navodi u svojoj knjizi "Modro jezero – nepoznate i zaboravljene zanimljivosti" poznati imotski kroničar Ante Čelan-Gaganić, neki podaci govore da je društvo bilo utemeljeno krajem 19. stoljeća, no Čelan je u izravnim razgovorima sa svjedocima toga vremena napisao:

"Istovremeno mi je je dr. Veljko Vuković javio iz Splita da je dr. Mladinov, prema riječima njegovog nećaka, došao na prvu službu u Imotski 1898. godine i da je stvarno 1904. godine osnovano Društvo ‘Jezero‘, a ne 1892. kako je on (dr. Vuković) naveo u jednom svom članku u knjizi ‘Imotska krajina‘", navodi Čelan-Gaganić.

Danas, 120 godina poslije, imotski turizam počiva na luksuznim kućama za odmor

Braco Ćosić

Tako, eto, Imoćani su s početkom organiziranog turizma započeli prije 120 godina, a ovih posljednjih petnaestak, dvadeset godina 21. stoljeća, učinili su ogromne korake u razvoju turističke infrastrukture, posebno u izgradnji smještajnih kapaciteta, ponajviše luksuznih kuća za odmor.

Druga važna obljetnica je 110 godina od jednoga prirodnog fenomena, koji se do današnjih dana nije ponovio, a vjerojatno i neće s obzirom na drastičnu promjenu klimatskih prilika.

Naime, Ante Čelan-Gaganić, a na temelju prikupljenih usmenih podataka, u svojoj knjizi navodi da se 1914. godine, zbog enormno visokog vodostaja, voda iz Modrog jezera izlijevala na najnižoj južnoj točki jezera. On u svojoj, već spomenutoj knjizi, a na osnovi osobnih razgovora s mještanima Imotskog, navodi:

"U jednom od nezaboravnih susreta 1989. godine u hotelu ‘Imota‘, uz obilje izvornih podataka koje sam zapisao, vrstan poznavatelj Modrog jezera ing. Stjepan Poštenjak, na moje pitanje u vezi prelijevanja vode iz Modroga jezera, iscrpno mi je odgovorio:

Najvjerojatnije je da se od svoga davnog postanka voda u Modrom jezeru prelijevala, a siguran sam da je najveći vodostaj u 20. stoljeću bio 1914. godine i iznosio je 147,60 metara. Voda se nije, kako tvrde neki, prelijevala, jer od najnižeg dijela oboda, prema Glavini Donjoj, gdje se, zbog prirodno formirane nagnutosti ruba jezera, voda jedino može preliti, nedostajalo je do maksimalne visine (147 m) 1 metar i 40 centimetara.

Jedan od većih vodostaja u imotskom Modrom jezeru u 21. stoljeću, ali ni blizu onoga iz 1914. godine, kada je iznosio 147,60 metara

Braco Ćosić

Ovu sam visinu kao desetogodišnjak osobno izmjerio i kretanje vodostaja redovito sam pratio kroz duže razdoblje. Napominjem, voda je već na spomenutoj visini, ne višoj, kroz propusne šupljine (pukotine) jezerskog rubnog stijenja lagano otjecala nizbrdo prema Glavini i Imotskom polju kao potočić, pa se narodu činilo kako se prelijeva. Za dopunu ovoga, treba istaknuti da je naše Polje (Imotsko polje, op.a.) tada bilo poplavljeno i izgledalo je kao more, kao da je voda prekrivala vrbe i došla je sve do Vukadinovića kuća u Glavini Donjoj", navodi Čelan-Gaganić.

Da je upravo te godine, a prema kazivanju još nekih potomaka, ondašnjih očevidaca, zabilježen najveći vodostaj, neupitno je pa se može s pravom kazati da je od tada prošlo 110 punih godina. Inače, najveći vodostaj Modroga jezera sadašnjih generacija je negdje između 102 i 103 metra, a jezero u posljednjih desetak godina i češće presuši.