– Bez ikakve dileme: protiv sam nasipanja mora uz Rivu!
Tom rezolutnom rečenicom razgovor na temu uređenja zadarske Rive počinje bivši zadarski gradonačelnik Živko Kolega.
Kolega je za četiri godine svoga mandata, od 2005. do 2009. godine, stekao reputaciju "gradonačelnika sa stvarnim zanimanjem za urbanizam", nerijetko ga se vidjelo u šetnji potpuno zabačenim dijelovima grada, obilazio je male i neuređene ulice zahvaljujući čemu je u gotovo svakom trenutku znao što se "događa na terenu".
Osim toga, upravo u njegovu mandatu realizirani su neki projekti na koje se obnova i uređenje partera Rive logično nadovezuju, te je bilo posve logično i bivšeg gradonačelnika uključiti u otvorenu javnu diskusiju o budućnosti zadarske Rive.
– Već je Detaljan plan uređenja Istarske obale na neki način definirao i Novu rivu, naročito nakon što su Pozdrav Suncu, Morske orgulje i pristanište za kruzere jako dobro primljeni od javnosti, posjetitelja, građana i mnogih stranih novinara koji su o tim atrakcijama pisali u eminentnim svjetskim medijima. Uostalom, uređenje tog javnog prostora je zaslužilo eminentnu nagradu u Barceloni, a u žiriju su bili predstavnici najznačajnijih muzeja moderne umjetnosti, podsjeća na početku razgovora Živko Kolega i nastavlja:
– Po mome mišljenju, Rivu sve do Foše treba sanirati, a pitanje njezina parternog uređenja se postavilo još dok sam bio u gradskoj upravi. Priklanjam se mišljenju arhitekte Ante Uglešića koji također podržava ideju Nikole Bašića da na Rivi ne bi smjelo doći do izgradnje "građevinskih blokova".
Zašto? Ne sviđa vam se kako je Riva nekada izgledala?
– Savezničkim bombardiranjem Zadra i raščišćavanjem ruševina, "oslobodio" se romanički kompleks koji je, s romaničkim Svetim Donatom i Forumom, naše najvrjednije nasljeđe. Do tada je taj prostor bio zagušen, a onda je došao do punog izražaja i "prodisao". Nije to samo lijep pogled na grad s mora, nego i s tog prostora na Zadarski kanal i otoke, a upravo je to ono što posjetitelje ostavlja bez daha. Ne sviđa mi se nekadašnji izgled Rive sa zgradama u nizu. Sada, preko čistine i kroz zelenilo, s mora imamo "pogled od milijun dolara" na kompleks Foruma.
O Rivi se razgovaralo još u vrijeme dok ste bili gradonačelnik...
– Da bi se išlo u natječaj za parterno uređenje Rive, u gradskoj upravi se oko 2008. godine iskristalizirao stav da najprije treba napraviti statički projekt Rive. Išlo se na snimku postojećeg stanja, a kasnije, ipak, na projekt kompletne sanacije.
Kako vi vidite Rivu? Što bi se tamo trebalo događati?
– Zadarsku Rivu vidim kao šetnicu, što je ona oduvijek i bila, i to treba biti i dalje. Ali, ona mora imati nekoliko punktova gdje ljudi mogu zastati, popiti piće i uživati u jedinstvenom pogledu.
O kakvim punktovima govorite?
– Na zapadnom dijelu Rive jedan takav punkt već postoji uz Pozdrav Suncu i Morske orgulje. Potrebno je staviti u funkciju terasu hotela "Zagreb", a na istočnom dijelu Rive takav punkt trenutno ne postoji, u tom je dijelu najmanje ljudi iako se upravo tamo nalaze najljepše zgrade Sveučilišta. Treći punkt, dok sam bio gradonačelnik, vidio sam uz zgradu Rektorata, no ljudi sa Sveučilišta tada se s tim nisu složili, a mi iz gradske uprave nismo inzistirali.
Da ste inzistirali, što bi se tamo dogodilo?
– U rekonstrukciji Rive i gradnji partera, možda bi se trebalo razmišljati o tome da je prostor između zgrade Rektorata i hotela "Zagreb" dobar za izgradnju svojevrsnog ugostiteljskog paviljona. Naglašavam: nikako ne za nekakve zgrade sa stanovima i apartmanima. Podsjećam, park uz staru zgradu Tehničke škole radili su najbolji hrvatski pejzažni arhitekti Zdenko Sila i Josip Budak, pa bi njihova rješenja za taj park možda trebalo implementirati i ukomponirati u nove projekte i na Rivi napraviti sve da se sačuva apsolutno svako postojeće stablo, naravno gdje god je to moguće. Na Rivi nikakve nove zgrade ne bi trebale doći u obzir. Riva je lijepa, treba je obnoviti i pri parternom uređenju povesti računa da sadašnji tucanik jednostavno nestane. Uostalom, svi vidimo da ga pri šetnji Rivom svi izbjegavamo.
Dakle, protivnik ste radikalnih ideja i prijedloga?
– Nisam za radikalna rješenja. Možda javni natječaj ponudi i takva rješenja, ali mislim da bilo kakvo radikalno rješenje ne bi trebalo prihvatiti bez širokih konzultacija s građanima, jer je to njihovo i oni tu žive.
Zašto Riva nije uređena dok ste vi bili gradonačelnik? Što vam je nedostajalo?
– Vrijeme, samo vrijeme. Morali smo završiti Istarsku obalu zbog koje su me u gradskoj vijećnici jako napadali, a ja sam smatrao da taj potez treba nastaviti jer je bilo evidentno da nam se Riva raspada. Sreća pa je projekt njezine rekonstrukcije konačno dovršen.
Jeste li ga vidjeli?
– Ne. Nisam ga vidio, ali treba ići korak po korak: obnoviti kameno-betonski dio i onda ići u natječaj za uređenje partera.
Smeta li vam što su neki kafići otvorili terase na Rivi, pa konobari šetaju preko ceste?
– Ne, ne smetaju mi ugostiteljske terase na Rivi. Pa i ja tamo odem na kavu. U svemu, pa i pri uređenju Rive, važna je mjera, ni u čemu ne treba pretjerati. Zato govorim o punktovima na Rivi...
A zašto se protivite nekom vidu naplate posjetiteljima Pozdrava Suncu i Morskih orgulja?
– Apsolutno sam se tome protivio jer s naplatom ne bismo dobili ono što smo željeli: da što veći broj ljudi boravi na cijeloj Rivi! Pa tko bi došao drugi put, ako biste mu prvog puta naplatili?! S naplatom to prestaje biti šetnica. Ništa što je na javnom prostoru ne bi trebalo naplaćivati. Od uređenja dijelova grada, Grad može zarađivati indirektno. Dobre projekte Grad bi trebao nastavljati te ako smatraš da nešto nije dobro to je potrebno obrazložiti i uz konzultacije s građanima pokrenuti potragu za novim rješenjima. Stalno naglašavam koliko je važno mišljenja građana jer oni su ti, a ne arhitekt koji će raditi projekt, koji tu žive i zato je njihovo mišljenje jako bitno pri određivanju koncepta nekog prostora.
KOMERCIJALIZACIJA: Poluotok ne smije biti 'grad muzej'!
Je li Vas strah komercijalizacije Rive?
– Ljude, stanovnike, treba sačuvati na Poluotoku! Apartmanizacija dovodi do iseljavanja s Poluotoka, a treba znati koliko apartmana Poluotok uopće može podnijeti. Jako je važno konzultirati se s građanima. Mislim da Poluotok ne smije biti "grad muzej" nego grad koji živi u prebogatoj povijesnoj baštini – smatra Kolega.
BRODOVI NA RIVI? Neka to kažu stručnjaci
Svojedobno ste imali određenih ideja i oko "Đige"...
– Dok sam bio gradonačelnik, u gradskoj upravi smo bili mišljenja da "Đigu" treba produžiti do dužine prije bombardiranja, čime bi se proširio prostor za stajanje dnevnih turističkih brodova te bi joj se dao život i s morske strane. Riva bez brodova nije riva, a Điga je i bila zamišljena kao pristanište.
A brodovi na Rivi?
– Ne, udari valova bi bili prejaki i uništili bi parter. Ali, to će reći struka, to će vjerojatno biti obuhvaćeno projektom rekonstrukcije.
FANTASTIČAN POGLED: Spojiti Citadelu s parkom
– Citadelu bi trebalo spojiti s Perivojem kraljice Jelene prolazom preko gradskih vrata u Foši. Otvorio bi se fantastičan pogled na Fošu, koja je jedna od najljepših lučica na Mediteranu.