StoryEditorOCM
SvijetNOVI RAT?

Zašto Kinezi tako žarko žele Tajvan, zemlju s 24 milijuna stanovnika? Pripremaju čak i civilne trajekte za desant...

Piše VIJESTI SD
1. lipnja 2024. - 13:09

Kina iz mjeseca u mjesec povećava tenzije u području Južnog kineskog mora, tvrdi da će uskoro staviti prozapadni i napredni Tajvan pod kinesku kontrolu.

Dodatan razlog za uznemirenost je videosimulacija potencijalne invazije na Tajvan koju je ovih dana objavila kineska vojska, a na kojoj se vidi kako kineske rakete padaju na tajvansko tlo. 

Videosimulaciju u trajanju od 70 sekundi objavilo je Istočno zapovjedništvo kineske Narodne oslobodilačke vojske.

U njoj se mogu vidjeti vojni zrakoplovi i ratni brodovi koji se pojavljuju u sjevernim, južnim i istočnim regijama Tajvana.

Objava ovakve videosimulacije potvrđuje prethodno američko obavještajno izvješće da je Peking na putu prema invaziji na Tajvan do 2027. godine.

Britanski Telegraph piše da Kinezi pripremaju veliku armadu civilnih trajekata za invaziju na Tajvan. Naime, Narodnooslobodilačkoj vojsci Kine nedostaje amfibijskih desantnih čamaca potrebnih za invaziju poput iskrcavanja na Dan D. No manjak bi mogla premostiti civilnim plovilima, uključujući brojne divovske trajekte koji mogu prevesti i više stotina teških oklopnih vozila.

image
/Shutterstock

"Amfibijski desant pod vatrom jedan je od najtežih vojnih manevara", rekao je Ray Powell, direktor SeaLighta, projekta Sveučilišta Stanford usmjerenog na aktivnosti sive zone u Južnom kineskom moru.

Civilni trajekti loš su izbor za ovakvu misiju, ali mogli bi se koristiti za masovni prijevoz trupa preko Tajvanskog tjesnaca nakon što obalna obrana bude uništena ili za probijanje položaja tajvanske vojske čistom masom, piše The Telegraph.

Tajvan je djelomično priznata država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvanu u istočnoj Aziji, podsjeća Wikipedia, uz napomenu kako je to država koja je nastala povlačenjem kineskog režima i vojske predvođene strankom Kuomintang nakon poraza u Kineskom građanskom ratu 1927. – 1950. i koja je uspjela strateškim osloncem na zapadne sile nesklone komunističkoj NR Kini postići zavidan stupanj gospodarskog razvitka i ovladati najsuvremenijim tehnologijama. Kao zemlja s približno 24 milijuna stanovnika, Tajvan je jedna od najprosperitetnijih ekonomija u Aziji i cijelom svijetu.

Tajvan je odvojen od Narodne Republike Kine Tajvanskim prolazom širokim oko 180 kilometara. Na sjeveru je Istočno kinesko more, na istoku Filipinsko more te na jugu Južno kinesko more.

image
/Shutterstock

Otok se proteže oko 400 km u pravcu sjever-jug i 145 km u pravcu istok-zapad. Od sjevera do juga proteže se Središnji planinski masiv (kineski: Chung-yang Shan-mo), čije se vrlo strme planine na istočnoj strani otoka spuštaju izravno u more, a prema zapadu postupno prelaze u primorsku ravnicu.

Većina Tajvana prekrivena je planinama, te ima čak 200 planinskih vrhova viših od 3000 metara (najviši vrh Yushan, 3997 m).

U vrlo gusto naseljenoj zemlji, veliki gradovi smješteni su u ravničarskom području uz zapadnu obalu otoka, tj. uz Tajvanski tjesnac. Na samom sjeveru otoka položeni su velegradovi Taipei (glavni grad) s 2,7 milijuna stanovnika, obližnji Novi Taipei s 3,9 milijuna stanovnika i također obližnji Taoyuan s 2,3 milijuna stanovnika. U ravnici na zapadu srednjeg dijela otoka smješten je Taichung s 2,8 milijuna stanovnika. U južnom dijelu otoka, također u ravnici uz zapadnu obalu, smješteni su Tainan s 1,8 i Kaohsiung s 1,1 milijun stanovnika.

image
/Shutterstock

Tajvan kontrolira nekoliko naseljenih otočja, od kojih se Penghu ("Peskadores") s oko 100.000 stanovnika nalazi usred Tajvanskog tjesnaca, a otočja Kinmen (stanovništvo također oko 100.000), Matsu (oko 13.000 stanovnika) i Wuqiu (oko 700 stanovnika) nalaze se vrlo blizu kineskom kopnu.

Inače, tajvanska vojska znatno je manja od kineske, ali zaštićena je planinskim terenom i opasnim Tajvanskim tjesnacem širokim 300 kilometara. Kineska mornarica već ima najveću svjetsku flotu, a izgradila je i desetke brodova dvostruke namjene sposobnih djelovati tijekom mira i rata.

Prije deset godina Peking je izdao tehničke smjernice za brodograditelje koje bi omogućile da mnoga civilna plovila budu prikladna za vojne potrebe i vjeruje se da je integrirao trajekte, tankere i kontejnerske brodove u vojnu zapovjednu strukturu.

BBC piše da je kineski predsjednik u više navrata izjavio da "ponovno ujedinjenje" s Tajvanom "mora biti postignuto" i nije isključio mogućnost upotrebe sile da bi se to ostvarilo.

image
/Shutterstock

Kina doživljava Tajvan kao odcijepljenu pokrajinu koja će jednog dana ponovo biti sastavni dio zemlje.

Tajvan, međutim, sebe doživljava kao nezavisnu državu, s vlastitim ustavom i demokratski izabranim vodstvom.

No ako Kina napadne Tajvan, Amerikanci kažu da će ga braniti.

U otvorenom sukobu, neki zapadni stručnjaci predviđaju da bi se u najboljem slučaju Tajvan mogao nadati usporavanju kineskog napada, pokušaju da spriječi iskrcavanje kineskih pomorsko-desantnih snaga i organiziranju gerilskih napada dok čekaju pomoć sa strane, piše BBC. 

Ta pomoć mogla bi stići od SAD-a, koji prodaje oružje Tajvanu, iako Washington zastupa službenu politiku "strateške dvosmislenosti".

Drugim riječima, SAD je namjerno nejasan oko toga bi li branio Tajvan u slučaju napada.

U diplomatskom smislu, SAD se trenutno drži politike "jedne Kine", koja priznaje samo jednu kinesku vladu – u Pekingu – i svoje službene veze s Kinom prije nego s Tajvanom. No ispod stola pomaže Tajvan i podupire ga u neovisnosti. Kako Kinezi zaoštravaju svoju politiku pripojenja Tajvana, tako i Amerikanci pojačavaju prijetnje da će se uplesti u sukob...

image
/Shutterstock

Zašto je Tajvan važan za ostatak svijeta?

– Tajvanska privreda je od iznimnog značenja. Veliki dio svjetske svakodnevne elektroničke opreme – od telefona do laptopa, satova i gejmerskih konzola – pokreću kompjutorski čipovi iz Tajvana. Prema jednoj računici, jedna jedina tajvanska kompanija – Tajvanska kompanija za proizvodnju poluprovodnika, iliti TSMC – pokriva više od polovine svjetskog tržišta. TSMC je megakompanija koja proizvodi čipove za potrebe potrošačkih i vojnih mušterija. To je golema industrija, vrijedna više od 100 milijardi dolara.

Kinesko zauzimanje Tajvana pružilo bi Pekingu kontrolu nad jednom od najvažnijih industrija na svijetu. Jedno istraživanje pokazuje da se većina ljudi na Tajvanu identificira kao Tajvanci, prigrlivši izrazito drukčiji identitet. Jako malo ih smatra da su – Kinezi. 

Politički sustav

Prema Ustavu od 25. 12. 1947. (izmijenjen amandmanima iz 1992., 1994., 1997., 1999., 2000. i 2005) Tajvan je republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike poglavar je države i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Među državljanima Tajvana starijima od 40 godina, na općim i tajnim izborima biraju ga građani za najviše dva mandata u trajanju od po četiri godine. Izvršnu vlast obnaša Izvršni Yuan (Xingzheng Yuan), na čelu kojega je premijer. Imenuje ga predsjednik republike, koji na prijedlog premijera imenuje i ministre. Najvišu zakonodavnu vlast ima jednodomni Zakonodavni Yuan (Lifa Yuan), sa 113 zastupnika izabranih na općim i tajnim izborima (šest zastupnika bira domorodačko stanovništvo). Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 20 godina života. Sudbenu vlast ima Sudbeni Yuan (Sifayuan), s 15 sudaca, koje imenuje predsjednik republike; osam sudaca (uključujući predsjednika i potpredsjednika suda) bira se za mandat od četiri godine, a ostali za mandat od osam godina. Administrativno Tajvan se dijeli na regije (shih) i posebne regije (chuan-shih). Nacionalni blagdan: Dan republike, 10. listopada (1911.).

Političke stranke

Nacionalistička stranka (Kuomintang – akronim KMT), osnovana 1912., zabranjena i raspuštena 1913., obnovljena 1919., konzervativna je stranka. Osnivač joj je Sun Jat-sen, koji je prethodno osnovao Društvo za preporod Kine (1895.) te Ujedinjenu ligu (1905.) iz čijeg je djelovanja stranka potekla. Nakon Sunove smrti (1925.), najistaknutiji u vodstvu KMT-a postaje Čang Kaj-šek. Od stvaranja komunističke Narodne Republike Kine (1949.), stranka djeluje na Tajvanu, gdje je vode Čang Kaj-šek (ujedno predsjednik republike od 1950. do smrti 1975.) i njegov sin Chiang Ching-kuo (vodio je stranku od 1975. do 1988.; premijer pd 1972. do 1978. i predsjednik republike od 1978. do 1988.). Stranka je 2000. izgubila predsjedničke, a 2001. i parlamentarne izbore te je u oporbi (ponovno i nakon izbora 2004.), a na vlasti je ponovno od 2008. do 2016.; potom je u oporbi (nakon izbora 2016. i 2020.). Stranka je članica Međunarodne demokratske unije. Demokratska progresivna stranka (Mínzhǔ Jìnbù Dǎng), osnovana 1986., stranka je centra (nastala je rascjepom u KMT-u). Pobijedila je na predsjedničkim izborima 2000., a relativnu zastupničku većinu osvaja na parlamentarnim izborima 2001. i 2004. Nakon razdoblja na vlasti (2000. – 2008.), ponovno je u oporbi do izbora 2016., na kojima osvaja apsolutnu zastupničku većinu (ponovno i na izborima 2020.) i predvodi koalicijsku vladu. Iz stranačkoga vodstva predsjednik republike bio je Chen Shui-bian (2000. – 2008.), a predsjednica republike Tsai Ing-wen (od 2016.; reizabrana 2020.). Stranka je članica Liberalne internacionale – navodi Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. studeni 2024 13:52