Ruski nezavisni novinski portal Proekt objavio je u ponedjeljak da je srušen Bočarov ručej (hrv. Bočarov potok), ljetna rezidencija ruskog predsjednika Vladimira Putina u ruskom gradu Sočiju u Krasnodarskom kraju, prenosi Daily Mail.
Proekt tvrdi da je Putin Soči i Krasnodarski kraj počeo izbjegavati još prošle godine, i to nakon što je Ukrajina tu regiju počela intenzivnije napadati dronovima. Ruskog su predsjednika navodno uplašili napadi dronovima na mete u Sočiju i Gelendžiku, obalnom gradu koji je od luke Novorosijsk, grada u kojem je do nedavno bila stacionirana Ruska crnomorska flota. Međutim, Proekt piše da Putinove palače čuvaju sofisticirani sustavi za protuzračnu obranu.
Bočarov ručej sravnjen je sa zemljom u veljači i ožujku 2024. godine.
Proekt se zapitao zašto je luksuzna rezidencija naprasno uništena kada je renovirana prije 10 godine. "Odgovor je, vjerojatno, očit... zbog napada dronovima. (Ruski predsjednik Vladimir Putin) boji se boraviti na crnomorskoj obali Krasnodarskog kraja", ustvrdio je Proekt. "Putin je 2023. osjetio prijetnju za svoju sigurnost i uplašio se. Osoba koja ga poznaje potvrdila nam je da se ruski predsjednik boji letjeti južno", napisao je Proekt.
Nagađa se da je Putin srušio Bočarov ručej kako bi na istom mjestu sagradio novu i još luksuzniju palaču. Nagađa se i da bi mogla sadržavati sigurnije bunkere.
Proekt navodi da ruskoj javnosti nije rečeno da je srušen Bočarov ručej jer se Putinove rezidencije nalaze na zaštićenim područjima, prenosi Jutarnji list.
Proekt piše da je Putin u Bočarevom ručej godišnje provodio po 30 dana. Navodi se da je ruski predsjednik upravo tamo bio za vrijeme pandemije koronavirusa SARS-CoV-2, prenosi The Moscow Times.
Osim što u Bočarevom ručeju nije bio od ožujka, Proekt piše da je Putin odustao i od tradicionalne proslave rođendana svoje navodne dugogodišnje partnerice, bivše ruske gimnastičarke Aline Kabajeve. Njih su dvoje njezine rođendane obično slavili na obali Crnog mora.
Bočarov ručej sagrađen 1955. godine, projektirao ga je sovjetski arhitekt armenskog podrijetla Miron Mrežanov.