Pučka pravobraniteljica o Registru: ‘Povijest nas uči zašto nije dobro raditi popise po vjeri i nacionalnosti‘

Prijedlog Zakona o središnjem registru stanovništva pušten je u javnu raspravu prije desetak dana. Prema tome prijedlogu, kako je objavio Jutarnji list, svaki stanovnik Hrvatske morat će državi prijaviti koje je vjere i koje nacionalnosti, koji mu je materinji jezik, živi li u izvanbračnoj ili neformalnoj istospolnoj zajednici te koji su mu kontaktni podaci. To će moći učiniti osobno, u Poreznoj upravi, ili izjavom koju će uputiti putem usluge e-Građani.

Ako to ne učini u zadanom roku ili eventualne promjene stanja ne prijavi u roku od 10 dana nakon što su nastupile, bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 660 do 2650 eura. Ministarstvo financija demantiralo je postojanje financijskih kazni.

Zbog podataka koježeli prikupljati Ministarstvo financija reagirala je i pučka pravobraniteljica, Tena Šimonović Einwalter.

- Važno je da ovaj zakon ne prođe ispod radara, odnosno da se precizira koji podaci se prikupljaju, na koji način, tko će u njih imati uvid i u koju će se svrhu koristiti. Nigdje se jasno ne propisuje da je riječ o dobrovoljnosti niti da građani imaju pravo odlučiti ne dati ove podatke. Vrlo se jasno navodi da postoje prekršajne sankcije za one koji ne dojave promjenu u roku od 10 dana… Hoće li ta obveza biti precizirana kasnije, itekako bi trebala biti. U zakonu piše da je Porezna uprava ovlaštena tražiti podatke, a da su ih građani dužni dati. Nije razjašnjeno da postoji razlika na one iz općeg dijela i ove posebno osjetljive podatke", rekla je Tena Šimonović Einwalter za N1.

Ministarstvo financija, na čijem je čelu Marko Primorac, demantiralo je novčane kazne za neispunjavanje podataka

Nera Šimić/Cropix

"Mislim da nas povijest jako dobro uči zašto je osjetljivo imati popise ljudi po nacionalnoj pripadnosti, etnicitetu, vjeri, jeziku… To su iznimno osjetljivi podaci, zaštićeni su i GDPR-om. Vrlo je važno da su građani informirani u koje se svrhe traže ti podaci", kaže pučka pravobraniteljica i dodaje da nije jasno za potrebe ostvarivanja kojeg prava bi se prikupljali podaci o vjeri.

- Čini mi se da se išlo s dobrom namjerom administrativnog rasterećenja građana i dobro je da postoji razmjena podataka, ali ne na ovoj način i ne na nedorađen način. Nisu predviđene sankcije za korisnike, a to su brojne institucije i ljudi koji u njima rade. Imamo problem da se prekršajno sankcionira to da niste prijavili promjenu u roku 10 dana. Čini mi se da se pokušalo spojiti dvije svrhe u jednu. Jedno je to da pojedina tijela imaju podatke koje su bitni za ostvarivanje pojedinog prava. Drugo su podaci koji se nalaze u popisu stanovništva. To su različiti popisi podataka. I prije su se građani mogli slobodno izjasniti, ali u te podatke nije imao uvid veliki broj ljudi, oni su zaštićeni na potpuno drugačiji način nego ovdje. Mogu se grupno gledati, a ne mogu se dovesti u vezu s pojedinom osobom, rekla je pučka pravobraniteljica za N1 i dodala kako se nada da će tekst proći promjene.

‘U zakonu piše da je Porezna uprava ovlaštena tražiti podatke, a da su ih građani dužni dati. Nije razjašnjeno da postoji razlika na one iz općeg dijela i ove posebno osjetljive podatke‘, kaže pučka pravobraniteljica (ilustracija)

Luka Gerlanc/Cropix