Vlada je odlučila od 1. siječnja 2025. povećati socijalnu pomoć, novčanu naknadu za najsiromašnije koju mogu dobiti samo oni koji doista ne posjeduju ništa i nemaju nikakvih prihoda. Budući da podaci pokazuju da su troškovi života - a posebno hrane, na koju siromašnima odlazi više od pola svih prihoda - značajno porasli, ministar socijalne politike Marin Piletić uputio je u postupak javne rasprave Prijedlog odluke o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade, kako se službeno zove socijalna pomoć. Prema toj odluci, socijalna će se pomoć za odrasle osobe nakon Nove godine povećati za - 10 eura.
Najsiromašniji će tako za podmirenje osnovnih životnih potreba primati 160 eura umjesto sadašnjih 150 eura mjesečno, a za djecu će naknada narasti s postojećih 105 na 112 eura, piše Kristina Turčin za Jutarnji list.
Prijedlog odluke o povećanju zajamčene minimalne naknade (ZMN) od 10 eura mjesečno Ministarstvo socijalne politike uputilo je krajem studenoga u postupak javne rasprave. Rasprava je trajala samo devet dana (umjesto uobičajenih 30) te ju je Ministarstvo već i zatvorilo. U javnoj raspravi pristigle su dvije primjedbe - ona pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter te Centra za mirovine studije - u kojima se Ministarstvo upozorava da je riječ o krajnje neadekvatnom iznosu. No, sudeći prema odgovoru koji nam je dostavilo, Ministarstvo nema namjeru povećati predloženi iznos.
- Ovakvo minimalno povećanje osnovice ZMN-a nije rezultat nikakvih analiza. Ministarstvu smo predlagali sveobuhvatnu analizu sustava ZMN-a, međutim, očigledno je da naše primjedbe ni ovaj put nisu uvažene, pa se postavlja pitanje svrhovitosti imenovanja predstavnika akademske zajednice u radne skupine ako se njihovi prijedlozi uvažavaju rijetko ili se ne uvažavaju - kaže dr. Zdenko Babić s Katedre za socijalnu politiku zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji je bio član radne skupine za izmjene Zakona o socijalnoj skrbi.
iznenađujuće nisko povećanje
Odlukom koja je prošla javnu raspravu Ministarstvo povećava osnovicu za socijalnu pomoć sa 150 na 160 eura. Osnovica odgovara iznosu socijalne pomoći za odraslog samca, a za članove obitelji ti su iznosi niži: za dijete naknada iznosi 70 posto osnovice, odnosno 105 eura mjesečno, a od 2025. bit će 7 eura veća. Za starijeg člana obitelji iznos će narasti sa sadašnjih 142,5 eura na 152 eura, a najveći iznos socijalne pomoći prima samohrani roditelj potpuno nesposoban za rad. Riječ je o 135 posto osnovice, što znači da im pomoć sada iznosi 202,5 eura, a od Nove godine bit će 216 eura mjesečno.
- Povećanje od 6,7 posto iznenađujuće je nisko, posebice ako se uzme u obzir snažan rast cijena hrane i troškova života tijekom 2024. Ovo povećanje neće biti dovoljno ni da anulira porast troškova života, a o nekakvom unapređenju položaja najsiromašnijih članova u društvu ovakvim minimalnim povećanjem uopće se ne može govoriti - tumači dr. Babić.
Nastavlja govoreći da su prosječne plaće rasle bitno većim stopama, a minimalna plaća za 2025. bit će 15,5 posto viša nego ove godine (raste sa 840 na 970 eura iduće godine), čime se dodatno povećava razlika između osnovice ZMN-a i minimalne plaće.
- Shodno tome, osnovica ZMN-a mogla je - i trebala - biti podignuta i na iznos od 250 eura, a da ne bude radno destimulativna. S druge strane, granica siromaštva za osobu koja živi sama u kućanstvu 2023. je bila oko 500 eura mjesečno, a za ovu se godinu očekuje rast na 550 do 600 eura - navodi dr. Babić. Smatra se da osoba čiji su prihodi niži od postavljene granice živi u riziku od siromaštva. Socijalna pomoć za samca u Hrvatskoj triput je niža od tog iznosa.
U Piletićevu Ministarstvu kažu, pak, da je ovo drugo povećanje osnovice od 2022. godine, kada je iznosila 132,76 eura, te da se ZMN "ne može isključivo promatrati kao samostalna naknada s obzirom na to da je pravo koje veže na sebe i priznavanje prava na neke druge naknade, kao što su naknade za troškove stanovanja i naknade za ugroženog kupca energenata".
Pomoć prima malo više od jedan posto građana
- Na taj način postigla se adekvatnost i dostupnost naknade - poručuju iz Piletićeva ministarstva.
Evo što to točno znači: zbroje li se sve te naknade - naknada za stanovanje iznosi 30 posto socijalne pomoći ili, od Nove godine, 48 eura za odraslog samca, a za energente do maksimalno 70 eura - odrasli samac može dobiti maksimalno 278 eura mjesečno. Država smatra da tim novcem može podmiri troškove stanovanja, režija, hrane, odjeće i drugih minimalnih životnih potreba. Ako za vrijeme primanja socijalne pomoći primatelj išta zaradi, taj će mu se iznos odbiti od iznosa socijalne pomoći, a ako zarada i za 1 euro prijeđe iznos socijalne pomoći, pomoć će mu biti ukinuta. Ako ode na bolničko liječenje, naknada mu se umanjuje za svaki dan proveden u bolnici.
- Važno je istaknuti da će se osnovica povećavati i u sljedećim godinama, naročito imajući u vidu da je programom Vlade do kraja mandata određeno povećanje osnovice za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade na 200 eura - tumače. Dakle, do 2028. socijalna pomoć mogla bi narasti na - 200 eura.
Socijalna pomoć jedina je naknada za koju postoji i imovinski i dohodovni cenzus te su uvjeti za njezino dobivanje, prema ocjenama međunarodnih institucija, neobično rigorozni. To je razlog zbog kojeg u Hrvatskoj pravo na socijalnu pomoć ostvaruje samo 44.307 osoba, odnosno samo malo više od 1 posto građana, po čemu je Hrvatska pri dnu liste europskih država.
Iz Ministarstva najavljuju da su pripremljene izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojima će se korigirati i način izračuna pomoći za članove obitelji. Tako će se u budućnosti, među ostalim, pomoć za djecu obračunavati kao 95 posto osnovice umjesto sadašnjih 70 posto, a za dijete u obitelji samohranog roditelja rast će sa 90 posto na 115 posto osnovice, piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....