Kapetan duge plovidbe Antonio Jelčić (41) rodom iz Metkovića, a životom iz Zagreba, zasigurno je prvi hrvatski, a možda i svjetski pomorac koji će pokušati, a nadamo se i uspjeti osvojiti najviši svetski vrh, Mount Everest, visok 8848 metara i Lhotse, visok 8516 metara koji je četvrti najviši vrh na svijetu.
- Ako to uspijem, biti ću osmi Hrvat na najvišem vrhu svijeta i prvi koji je uspio osvojiti Lhotse, kazuje nam Antonio Jelčić.
Čovjek koji već 20 godina plovi svjetskim morima i "tuče kruh sa sedam kora" odlučio se zaputiti u nešto nepoznato i vrlo odvažno. U ponedjeljak letom iz Zagreba kreće za Katmandu kako bi sa osmočlanom međunarodnom ekspedicijom pokušao osvojiti mističnu planinu, planinu poviše koje, osim neba, nema više ničega.
Za Antonija bi mogli reći da je čovjek sa Sljemena, jer je do 2021. godine jedino tamo odlazio na planine.
- Ma ja sebe ne smatram ni alpinistom ni planinarom, ali eto planine me privlače, volim otvoreni prostor, čisti zrak, volim biti u pokretu, volim izazove, mistična mjesta, a na kraju krajeva volim i putovati. Te 2021. godine smo se preko Watts up-a moje društvo i ja dogovorili da odemu na Kilimanjaro (5895 metara) u Tanzaniji i da ga pokušamo osvojiti. Onako iz zezancije. I uspjeli smo.
Uspon na ekvadorske vulkane
U ekspediji nas je bilo troje, plus nosači i na vrh nas se uspjelo popeti nas dvoje. Svidjela mi se ta avantura, neizvjesnost i odmah smo počeli razmišljati gdje ćemo se dalje penjati. Nije baš to sport kojim se može bilo tko baviti, ipak moraš biti u treningu, u naponu snage. Tada još nisam znao da ću ići na Everest, kazuje nam Antonio.
Nakon Kilimanjara na red su došli ekvadorski vulkani i to 2022. godine.
- Osvajanje Chimborazoa (6263 metra) bila je druga ekspedicija. Što je interesantno za taj Chimborazo? Kako je zemaljska kugla nepravilnog oblika, vrh Chimborazoa je najudaljenija točka od središta zemlje, čak je dva kilometra udaljenija od središta zemlje od Everesta, što je meni u tom trenutku bilo začuđujuće. Nakon Ekvadora na red je došla Aconcagua (6961 metar) u Argentini, vrh koji nije nešto posebno zahtjevan za popeti se, ali je dobar za testirati tijelo, a ujedno je i najviši svjetski vrh izvan Himalaja. Kako je tamo niska vlažnost zraka, ona intenzivira osjećaj visine, pa je tamo visina od 7000 metara jednaka visini od 7500 metara na Himalaji, kazuje Antonio.
Nakon ovih uspjeha na red je došao i Everest.
- Pripreme za ovu ekspediciju traju već deset mjeseci. Dio tih priprema sam odradio na brodu, dok sam plovio, jer ploviti se mora, a dio na Sljemenu. Veliku pomoć mi je u pripremama pružio Mario Celinić, koji je jedini uz Stipu Božića popeo svih sedam najviših vrhova na svjetskim kontinentima. On mi je strahovito puno pomogao, kao i Stipe, svojim savjetima. Moj prijatelj Mario Gabud iz Sesveta, koji je stručnjak za pripremu sportaša, strahovito mi je puno pomogao u tom segmentu priprema, a pripremao sam se i puno čitajući o tim usponima, kazuje Antonio.
Nakon što u utorak dođu u Katmandu i smjeste se u hotel, članovi ekspedicije imati će sastanak upoznavanja.
- Od članova ove moje ekspedicije ja osobno poznam samo jednu osobu. Druge ću tamo upoznati. Nakon upoznavanja idemo u ministarstvu turizma Nepala, gdje ćemo također imati sastanak i onda imamo jedan dan za obilazak grada i kupnju opreme, ako nam je još potrebno.
Tu moram obaviti još nešto. Ja sam od "Vlaja s Himalaja" (Stipe Božić, Vedran Mlikota i njihovi prijatelji) dobio novac za pomoć koji moram odnjeti i predati kćerki šerpe Nawanga koji je nestao u Himalajama prije nekih šest godina, a koji je bio šerpa Stipe Božića, Vedrana Mlikote i ekspedicije "Vlaji na Himalaji", kazuje Antonio.
Povratak tek krajem svibnja
Nakon toga počinje opasni dio puta, letom zrakoplovom od Katmandua do mjesta Lukla u kojemu se nalazi Tenzing-Hillary Airport, vjerojatno najopasniji aerodrom na svijetu.
- Da, nalazi se na 2800 metara nadmorske visine i za njega, zbog njegove konfiguracije, kažu da je najopasniji aerodrom na svijetu. Odatle krećemo prema baznom logoru koji je na 5360 metara nadmorske visine. Tamo ćemo se malo odmoriti, aklimatizirati, jer je ovo vrijeme najbolje za aklimatizaciju. Imamo planirane tri aklimatizacijske rotacije. Bazni kamp, pa kamp 1, 2, 3 i 4, odakle krećemo u osvajanje Mount Everesta.
Koliko ćemo dugo penjati vrh? Najviše ovisi ovremenskim prilikama, a svaka aklimatizacija traje nekoliko dana, kazuje Antonio.
Očekivani povratak u Hrvatsku trebao bi biti, ako sve prođe u najboljem redu, negdje najdalje do kraja svibnja ove godine. Ovo "turističko" osvajanje Himalaje ima i svoju cijenu.
- Da, operater koji nas vodi i koji sve organizira ima svoje cijene. Nije za svakoga isto. Ako nekome treba više kisika cijena je viša, ako mu treba nešto od opreme, također mu je cijena viša, ali prosječna cijena je oko 35 tisuća američkih dolara, bez avionskih karata i napojnica, koje smo dužni davati šerpama...
Kako obitelj gleda na ovu moju odluku? Svi su znatiželjni, ali nitko me nije pokušao odgovoriti od ove "moje" ekspedicije, jer znaju da u tome ne bi uspjeli. To je moja velika želja i moram je pokušati ostvariti, zaključuje kapetan Antonio Jelčić.
