StoryEditorOCM
ZagoraNA TVRDOJ STINI

U skrovitom dijelu Zagore pronađena zaboravljena životinjska vrsta, nekada joj je glavna prijetnja bio lonac, a danas?

Piše Josipa Rimac Vlajčić
19. ožujka 2024. - 07:06

Dobre vijesti iz Imotske krajine – na neočekivanoj lokaciji, nevezanoj uz rijeku Vrljiku, pronađen je ugroženi bjelonogi rak.

Otkriće koje je iznenadilo i stručnjake koji su aktivno posljednjih mjeseci "prebirali" vode kako bi ovu vrstu čija je egzistencija u najmanju ruku upitna na ovom dijelu dalmatinskog zaleđa, donijelo je novu nadu da će Austropotamobius pallipes, kako mu glasi latinsko ime, ipak (p)ostati vrsta imotskih tekućica i stajaćica.

Postavljanjem lovki na različitim lokacijama, tijekom trajanja projekta županijske Javne ustanove "More i krš" istražuju se područja koja pružaju povoljne uvjete za opstanak bjelonogog raka, a stanište na kojem je pronađen, do daljnjega će ostati – tajna.

Ipak, kako ne bismo u potpunosti javnost lišili informacija o ovom vrijednom otkriću koje je popravilo raspoloženje ekolozima, stručnjacima i amaterima, saznajemo da je riječ o lokaciji petnaestak kilometara udaljenoj od samoga grada Imotskog te da je vodena zona koja je dom ove priželjkivane vrste potočna dolina nedostupna većem broju ljudi, stručno opisuje Branimir Jukić, geograf iz Javne ustanove:

image
Branimir Jukić

- Novi pronalazak bjelonogog raka nalazi se u jednom od periodičnih tokova viših predjela Imotske krajine. Kako se radi o nenaseljenom području bez, po prirodu, negativnih utjecaja čovjeka, pretpostavili smo da bi tu mogli biti dobri stanišni uvjeti za njegov pronalazak što je istraživanje i potvrdilo.

Kroz naredna istraživanja pokušat ćemo utvrditi brojnost populacije, a moguće je i povećanje površine Ekološke mreže "Natura 2000" na području Krajine, upravo zbog ovog otkrića jer je bjelonogi rak, temeljem Uredbe o ekološkoj mreži, zbog ugroženosti antropogenim i drugim utjecajima, ciljna vrsta za očuvanje.

Bjelonogi rak, nekada je bio česta pojava u vodotocima Imotske krajine, posebno u široj javnosti najpoznatijoj rijeci Vrljici no danas je postao rijetkost koju možemo pronaći samo u skrovitim dijelovima.

Razloge izumiranja ove vrste ni biolozi ne mogu točno detektirati, smatraju kako je to posljedica različitih faktora poput onečišćenja vode, uništavanja staništa te prisutnosti bolesti poput račje kuge. Zabrinjavajući trend izumiranja bjelonogog raka nije specifičan samo za krška područja oko Imotskog, već je prisutan i diljem Hrvatske.

Zvonimir Matijević, jedan od stručnjaka iz "Mora i krša" koji je uključen u aktivnosti ovog projekta na području Imotske krajine, kaže kako nije cilj samo vratiti, očuvati ili pronaći nova staništa bjelonog raka, iako je to ljudima najatraktivnija pozitivna "posljedica" ukupnih napora, nego i da se pomaknu granice shvaćanju značaja slatkovodnih područja:

- Cilj nije isključivo revitalizacija populacije bjelonogog raka, već i stvarna promocija svijesti o važnosti očuvanja slatkovodnih ekosustava i edukacija lokalnog stanovništva o ekološkim problemima i mjerama zaštite vodnih resursa.

To je ključna komponenta ovog projekta. Kroz različite edukativne aktivnosti, lokalna zajednica se potiče na aktivno sudjelovanje u očuvanju prirode i promicanju održivog korištenja vodenih resursa.

Osim toga, istraživači provode i analizu vode i staništa kako bi identificirali najprikladnija područja za obnovu populacije ove ugrožene vrste.

Saznajemo kako će i projekt "Improve river Life" koji se već provodi u Imotskom i koji se fokusira na obnovu populacije i staništa mekousne pastrve u Vrljici, ujedno pridonijeti i poboljšanju uvjeta za obnovu populacije bjelonogog raka, stvarajući tako povoljno okruženje za opstanak ove ugrožene skoro i izumrle vrste.

Bjelonogom raku su, ako se vratimo u sretnija vremena desetljećima unatrag, veći neprijatelj od kuge i onečišćenja bili domaća kuhača i lonac, a ljudska znatiželja ponekad nadmašuje prioritete i viši cilj i upravo zbog toga nije naodmet ponoviti kako je strogo zabranjen izlov, držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki zaštićenih vrsta iz prirode, dakle i našeg člankonošca.

Upravo iz razloga što su se proteklih godina, nakon zabilježenog minimalnog pozitivnog pomaka u povratku raka u imotske vode, zabilježila i ona druga krivolovna kretanja, ova će lokacija ostati bez javnosti poznatih koordinata; tako da bjelonogi rakovi u miru rastu, razvijaju se i žive svoj život u modrim vodama daleko od očiju javnosti i gastronomskih ambicija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2024 01:18