Gradonačelnik Ivica Puljak u utorak je objavio zaključak o raspisivanju javnog poziva vijećima gradskih kotara i mjesnih odbora Grada Splita za predlaganje stambenih i javnih građevina na kojima bi se mogli oslikavati murali u okviru akcije "Grad Split – mjesto ugodnog življenja".
Financijska sredstva za ovu akciju osigurana su u gradskom proračunu za 2024. godinu i u decentraliziranim sredstvima namijenjenim gradskim kotarevima i mjesnim odborima, a za provođenje je zadužen Ured Grada.
Splitske fasade godinama su prekrivene nemuštim "muralima" ili su šablonizirani ili su rađeni rukom netalentiranih crtača, a preko stotina zidova protežu se kilometri običnih brčkarija i potpisa, čemu treba pribrojiti i redovno udaranje neonacističkih amblema i uvredljivih napisa upućenih političarima. Ni traga nekadašnjoj splitskoj grafiterskoj sceni koja je prednjačila i u bivšoj državi po kreativnosti, a nekadašnji splitski duhoviti zidni napisi ulazili su u stručnu literaturu o urbanoj kulturi.
Doduše, u Splitu godinama postoji vrhunski festival xStatic, čija je, među ostalim, namjera bila da domaći i strani writeri oslikaju velike betonske površine. I premda su "xStatičari" uporni, njihovi radovi vrlo brzo nestaju: prekrivaju ih nove brljarije, a u školskim dvorištima – ravnatelji, premda su sve površine oslikavali s dozvolama.
Muralizam
U međuvremenu, niz je hrvatskih gradova prepoznao "muralizam" kao dodatni doprinos kvaliteti života među sivim betonskim fasadama, pa su pokrenuli festivale ulične umjetnosti na koje dovode umjetnike murala sa svih strana svijeta, i iza njih ostaju djela vrijedna pažnje, koja se za razliku od splitskih običaja, ne uništavaju. Na festivalima u Zagrebu, Sisku, Opuzenu, Karlovcu, Vukovaru, Vodnjanu, Bolu, organizirano se oslika dvadeset, trideset fasada godišnje, a ako je riječ o portretima zaslužnih osoba iz nacionalne povijesti ili kulture, onda su označeni barkodom iz kojeg se može doznati sve o portretiranoj ličnosti.
I Split ima mural slavne osobe, dapače najslavnije u njegovoj povijesti, cara Dioklecijana na Ujevićevoj poljani, kojeg su 1983. oslikali učenici Umjetničke škole pod mentorstvom prof. Gorkoga Žuvele. I Split pušta da taj mural propadne jer vlasnice zgrade na kojoj je naslikan nisu voljne dati dozvolu za obnovu koja ih ne bi koštala ni centa. U isto vrijeme zainteresirane su za gradsku dozvolu za štekat točno pred Dioklecijanovim muralom, koji će, ako im se samo prohtije, prepiturat nesvjesne dodatne vrijednosti i za njihovu kuću i za mikrolokaciju. Oko obnove Dioklecijanova murala suglasni su i konzervatori i gradske službe, ali bez vlasničke suglasnosti ne može se ništa.
Normalni murali
Prva je to od četiri prijedloga Građanske inicijative koja uz to, uz veliku podršku javnosti, traži i da se na kući Jelaska naslika "Žar ptica" Borisa Bućana, na Marmontovoj "Judita" Matka Trebotića, a na stražnjim vratima kazališta plakat za davno Splitsko ljeto Rudolfa Bunka. Akcija je na neizvjesnom putu: za Dioklecijana, "Žar pticu", "Juditu" i Bunka gradska vlast se, koliko doznajemo, u načelu slaže, čak su spremni snositi troškove oslikavanja, ali ideji (osim za Dioklecijana) za sad su se ispriječili konzervatori čijom "zaslugom" su ove fasade godinama u očajnom stanju. I naravno, suglasnosti stanara koje još nisu dobivene.
Od umjetničkih murala na inicijativu GIST-a zadnjih godina uspio je rad na vratima kazališnog atelijera u Plinarskoj po ilustraciji Alema Ćurina, a oslikali su ga oslikali splitski umjetnici Ivan Svaguša i Luka Duplančić. Međutim inicijatori su nezadovoljni jer se na javnoj površini pred muralom redovito baca građevinski otpad (čak i nelegalnih graditelja) iz Veloga Varoša, bez obzira što je riječ o pješačkoj zoni. Komunalci reagiraju kaznama na svaki peti poziv, a mini-deponij usred grada je ondje redovita pojava.
Nekakva sporadična scena "normalnih" murala ipak postoji, uz dozvole je na fasadi na Blatinama oslikan morski pužić autora Luke Duplančića i Ivana Svaguše kao i na zgradi kotara Blatine-Škrape spomen splitskim facama Smoji, Runjiću, Mosoru i Ćubiju; u Varošu je Palmina Piplović autorice Andree Resner, pod mostom na Gripama Zdravka Krstulović slikarice Josipe Krolo, Pothodnik na Istočnoj obali oslikao je Ivan Svaguša, a na Dobrome su mural povodom 80. rođendana Slobodne Dalmacije, potpisali Duplančić i Svaguša.