Nakon što je Zakon o vodnim uslugama stupio na snagu još u srpnju, čeka se donošenje vladine Uredbe o uslužnim područjima na području RH, koja bi - kako je najavljeno - trebala biti donesena do 18. listopada. Potom se, u roku od šest mjeseci, Uredbu treba provesti u djelo, a konačan cilj je smanjenje trenutno velikog broja isporučitelja vodnih usluga, kojih je u Hrvatskoj oko 200, na racionalnih između 35 i 40. Time se želi smanjiti i gubitke zahvaćanja vode, povećati povlačenje sredstava iz EU fondova, racionalizirati poslovanje isporučitelja vodnih usluga te ujednačiti cijene.
Na području Šibensko-kninske županije četiri su poduzeća koja se bave vodnim uslugama, a glavni u njihovom objedinjavanju bit će Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik, jer je najveće. Ostala tri su u Komunalno poduzeće d.o.o. Knin, Rad d.o.o Drniš i Komunalno društvo Biskupija. Dodajmo da se u toj priči nalazi i općina Primošten, koja nema vlastitu vodnu uslugu, ali ima poduzeće "Primošten odvodnju". Konkretnih razgovora na tu temu, doznajemo od direktora Vodovoda i odvodnje Frane Malenice, s predstavnicima lokalnih vlasti, odnosno gradovima i općinom, te komunalnim društvima još nije bilo.
Manji sustavi postaju pogoni
- Čekamo Uredbu i onda imamo rok od šest mjeseci u kojem moramo obaviti pripajanje ova tri isporučitelja Vodovodu i odvodnji. Naše uslužno područje obuhvatilo bi kompletno područje Šibensko-kninske županije, osim Kijeva. Ono bi pripalo Sinju, a našem uslužnom području pripao bi dio Splitsko-dalmatinske županije. Točnije, općine Marina, Prgomet i Primorski Dolac te na području Zadarske županije općina Stankovci. Nastalo bi time jedno veliko poduzeće s oko 320 zaposlenih, a po računovodstvenoj vrijednosti aktive preko 150 milijuna kuna. Gašenja postojećih poduzeća neće biti, već će se ona nama pripojiti i postati pogoni Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik, kaže Malenica. Hoće li biti protivljenja u navedenim sredinama zbog „utapanja“ u šibenski Vodovod i odvodnju, tek će se vidjeti kad se temu otvori.
Ono što se zna i propisao je Zakon, jest da će cijena vode biti jedinstvena na cijelom uslužnom području i uplatnice će, u ovom slučaju, korisnicima stizati iz Šibenika. Naknada za razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje će pak biti različita, jer će o tomu odlučivati gradska i općinska vijeća, svatko za svoje područje.
Iako ova "tema" na lokalnoj razini formalno još nije otvorena, iz razgovora s gradonačelnicima Drniša i Knina, te načelnikom Primoštena nazire se da formiranjem jednog uslužnog područja i pripajanjem njihovih sustava vodoopskrbe i odvodnje šibenskom Vodovodu, ne dočekuju "raširenih ruku". Drniški gradonačelnik Josip Begonja podsjeća da priča o uslužnim područjima nije od jučer, već da je krenula prije nekoliko godina i tada se govorilo o 20 do 25 uslužnih područja u Hrvatskoj.
Drnišani žele izuzeće
- Danas se govori o 38 uslužnih područja, a temeljni cenzus koji je postavljen je isporuka dva milijuna kubnih metara vode na godišnjoj razini, a prije pet, šest godina se pričalo o pet milijuna kubika. Međutim, u konačnom prijedlogu vidimo da je, nije mi poznato iz kojih razloga, za područje Cavtata i Grada Ivanca došlo do odstupanja, a godišnje imaju isporuku nešto više od 800 tisuća kubika vode. Grad Drniš, odnosno naš Rad d.o.o., godišnje isporučuje nešto više od 700 tisuća kubika vode, neki drugi gradovi, poput Knina, imaju nešto više od 600 tisuća, dok Biskupija ima oko 35 tisuća. Još dok se pripremao nacrt Zakona o vodnim uslugama, postavio sam pitanje može li Drniš biti samostalno uslužno područje s obzirom na to da vodom opskrbljujemo i susjednu općinu Ružić, te najveći dio administrativnog područja grada Drniša. Naime, nekoliko naselja (Žitnić, Sedramić, Pakovo Selo, Pokrovnik i Radonić op.a.) koja pripadaju Drnišu, pod šibenskim su Vodovodom. Odgovoreno mi je da Zakon to ne predviđa. Međutim, sad vidimo da imamo dvije iznimke, rekao nam je Begonja.
Što će ovaj Zakon u praksi značiti, Begonja je mišljenja da to u ovom trenutku nitko ne može znati.
- Je li je to dobro ili loše, kategorički nitko ne može tvrditi. Tamo gdje je izgrađena infrastruktura u postotku od 90 i više, oni nemaju što raditi. Sredine koje su male, a nemaju izgrađenu infrastrukturu pitanje je kad će doći na red i koliko će u tom
"mozaiku" velike tvrtke moći utjecati na oduke. Drniš je u ovom trenutku u vlasničkoj strukturi Vodovoda i odvodnje nešto više od dva posto, a kad prenesemo svu našu imovinu, uključujući i pročistač, možda porastemo na pet ili šest postotaka. Međutim, kad Šibenik završi svoju veliku investiciju, Aglomeraciju Šibenik, možda ćemo pasti na 0,2 posto udjela u vlasništvu. U svakom slučaju, naše komunalno društvo, koje je stvarano u zadnjih 50 godina, koje ima vlastiti izvor vode i realiziran veliki projekt odvodnje financiran europskim novcem i nije kreditno zaduženo, dobra je "udavača“. Postojeće stanje nama bi najbolje odgovaralo, kazao nam je Begonja.
Petrina protiv pripajanja
Slično mišljenje dijeli i gradonačelnik Knina, Marko Jelić.
- Izvori vode su kod nas i grad se opskrbljuje pitkom vodom iz Šimića vrela, imamo vlastitu infrastrukturu, odnosno vodoopskrbni i sustav odvodnje s pročistačem, te ne vidimo nikakvog razloga zbog kojeg bismo išli u bilo kakve asocijacije. Dakle, mišljenja sam da opravdanog razloga za pripajanje našeg Komunalnog poduzeća šibenskom Vodovodu i odvodnji nema i nameće se pitanje zašto bismo predali kompletnu infrastrukturu koji su izgradili naši preci nekom drugom, a pri tomu nećemo imati nikakvog utjecaja na donošenje odluka. Uz sve to cijena vode će sigurno porasti, ali o svemu tomu će - kad dođe na dnevni red - odlučivati Gradsko vijeće, kaže Jelić.
Sasvim konkretan u odgovoru bio je i načelnik općine Primoštena, Stipe Petrina, koji kaže da im Primošten odvodnju "nitko neće uzeti":
- Dok sam živ, neće nitko potpisati pripajanje naše Odvodnje, osim ako mi ne dogovorimo modalitet koji je nama prihvatljiv, rekao je Petrina.
