Na desetke zainteresiranih građana iz raznih djelova Hrvatske okupilo se prošlog utorka na rogozničkoj rivi.
Imali su samo jednu želju: razgledati zgradu od 223,47 četvornih metara na elitnoj rogozničkoj lokaciji koju Ministarstvo državne imovine daje u zakup kao poslovni prostor za ugostiteljsko-turističku djelatnost. No, mogli su doći samo do vrata, ali ne i u ući u zgradu. Vrata nekog budućeg restorana i motela čvrsto je zabarikadirao hrvatski branitelj Marijan Zlatec koji već više od desetljeća živi u tom zapuštenom, oronulom prostoru i nakon toga ni s kim nije htio razgovarati, niti je dopustio da ga se fotografira!
Nehumani uvjeti
- Marijan je naš član, dragovoljac je i veteran Domovinskog rata, u teškom je zdravstvenom stanju i nitko ga neće izbaciti dok mu se ne osigura prikladan smještaj – odlučno će Ivica Goleš, predsjednik rogozničkog ogranka braniteljske udruge UDVDR RH.
Rogoznički branitelji o nezavidnoj situaciji svoga člana obavijestili su županijskog predsjednika njihove udruge, Luku Petrinu, i nadležne u Ministarstvu branitelja. Odgovor čekaju.
U natječaju koju je na svojim stranicama objavilo Ministarstvo državno imovine piše da zgrada "nije slobodna od stvari i osoba", dakle, znali su da već godinama u nehumanim uvjetima živi jedan hrvatski branitelj, član proslavljene 4. brigade HV koji je prošao gotovo sva ratišta. Život i sudbina grubo su se poigrali s njime, sam je, bez rodbine i imovine, slabog psiho-fizičkog zdravlja i stoga, ističu u rogozničkom ogranku UDVDR RH, napravit će sve da ga zaštite.
Priča o zakupu poslovnog prostora u režiji Ministarstva državne imovine zasjenila je tako teška ljudska sudbina. Zgrada u kojoj se zatvorio Zlatec nalazi se nasred rogozničke rive, unutar kulturno-povijesne cjeline koja je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara RH. Ima tri kata i veliki prostor za štekat, a prije domovinskog rata zgrada bila je u vlasništvu nekog srpskog turističkog poduzeća, a mali hotelčić s restoranom zvao se "Central".
Početna cijena
Za vrijeme Domovinskog rata zgradu je koristilo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Već desetljećima objekt propada iako su kolale priče da je prodana domaćim poslovnjacima i nekim tajkunima, ovisno o izvoru.
Kako je došla u vlasništvo Ministarstva državne imovine, ostaje otvoreno pitanje, međutim, javna je i prilično čudna njihova natječajna ponuda. Početna cijena godišnjeg najma, prema odluci Ministartstva državne imovine, iznosi svega 4.469 kuna, a iznos jamčevine je tek 446 kuna i 94 lipe. Ugovor o zakupu sklapa se na rok od 30 godina, a zgrada se u roku od tri godine mora obnoviti i staviti u funkciju.