Iz Hrvatske se, prema procjenama Hrvatske udruge za igre na sreću (HUZIS), u kojoj su članovi kladionice Germania, SuperSport i HATTRIC - PSK, godišnje u ilegalne strane online kladionice slije oko tri milijarde kuna od ukupno osam milijardi koliko Hrvati potroše godišnje na klađenje.
Država Hrvatska tako u jednoj godini izgubi oko milijardu kuna od poreza koja bi dobila od legalnog klađenja.
- Tražimo da institucije naše države hitno zaštite nas koji osim plaćanja naknada i poreza poslujemo poštujući sve zakone i propise. Također tražimo da se hitno onemogući poslovanje stranih online kladionica koje u Hrvatskoj ne plaćaju ni naknade, ni poreze, a zbog čega će samo ovaj mjesec iz proračuna iscuriti milijuni kuna. Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske, na nadležno Ministarstvo financija i sve druge institucije da se što prije blokiraju ili na drugi način reguliraju ilegalne strane internet kladionice - izjavila je Matea Mateković, predstavnica HUZIS-a, i to uoči Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji kada klađenje naraste i na 20 posto od uobičajenog prosjeka.
Ljudska prava
- To oni jurišaju na kladionice koje su legalne vani, čije reklame nose najpoznatiji svjetski klubovi kao Milan i Real, a koje nemaju poslovnice kod nas u Hrvatskoj i u kojima je engleski i ruski kapital doveo do toga da se nama Hrvatima i bilo kome drugome više isplati kladiti kod kladionica bwin, Marathonbet, bet 365 i drugih. Kod njih ne moramo plaćati manipulativne troškove kao kod nas od pet posto uloga, nema poreza na dobit od deset do petnaest posto kao kod nas, a koji zapravo zavise od veličine igračeva dobitka. Na primjer, uzmimo pretpostavku da će na Hrvatsku protiv Nigerije biti koeficijent 2 i u našim i stranim online kladionicama. Samo na online kladionicama koeficijent na kraju i je 2, a u našima je kad se sve ovo odbije što sam vam nabrojio koeficijent zapravo 1,7. Zašto bih ja gubio 30 do 40 posto zarade samo da bih igrao u Hrvatskoj? Blokirati nama odavde iz Hrvatske online pristup stranim kladionicama od strane države bilo bi zadiranje u ljudska prava i ako se to dogodi, ja ću prvi reći: Sjeverna Korejo, dobro došla u Hrvatsku! To je isto kao da vam zabrane naručivanje odjeće u Sport Directu u Engleskoj jer u Hrvatskoj postoje tvornice tekstila koje plaćaju poreze državi ili da vam zabrane pristup Firefoxu ili Londonskoj burzi - govori nam jedan igrač iz Splita o kojem smo već pisali povodom višemilijunskog dobitka na kladionici.
- A koje su to kladionice u Hrvatskoj osim Hrvatske lutrije u kojima je sada hrvatski kapital? Pa sve su u vlasništvu stranih fondova, tu je uliven češki, poljski i ruski novac. One su došle u Hrvatsku zaraditi, a u međuvremenu su od hrvatskih vlasnika te kladionice kupili jer su ih svojim kapitalom progutali i istisnuli, a nama zabranjuju da online zarađujemo vani, odnosno tamo gdje možemo. Čudna neka logika, oni mogu kod nas, a mi ne možemo igrati vani - govori nam drugi kladitelj.
S ovim problemom se suočavaju i druge europske zemlje, a neke od njih su ga riješile tako da su blokirale IP adrese i/ili transakcije nezakonitih priređivača igara na sreću.
Primjer Poljske
Poljska je uvela blokiranje IP adresa ilegalnih priređivača od 1. srpnja 2017. godine.
Godinu dana prije blokade, Poljska je od igara na sreću prikupila 30 milijuna eura, a od kada je blokirala adrese stranih kladionica, dakle od sredine 2017., oko 87 milijuna eura.
Hrvatska država je u poračun za prošlu 2017. godinu od kladionica koje legalno rade u Hrvatskoj dobila više od milijardu kuna na ime koncesija, mjesečnih naknada i poreza (direktnom uplatom) te indirektno kroz poreze i doprinose radnika, PDV, poreze od zakupa i slično.
Zna to sve i ministar financija Zdravko Marić koji je u prijašnjim istupima na ovu tematiku izjavio:
- Intenzivno se bavimo tom temom, uspoređujemo s pozitivnim iskustvima drugih zemalja i vjerujemo da ćemo kroz novi krug poreznih izmjena dati kvalitetno rješenje, među kojim će biti i neke od navedenih mjera - odgovorio je Marić na pitanje hoće li i Hrvatska zabraniti pristup ilegalnim kladionicama.
U posljednjih nekoliko godina broj koncesionara igara na sreću u Hrvatskoj je s 18 pao na 6, zatvorene su mnoge kladionice i izgubljeno tisuće radnih mjesta, a proračun je izgubio sredstva od koncesija, ističu nam iz HUZIS-a, dok te stvari ne zanimaju online igrače u stranim kladionicama koji misle da ih hrvatske kladionice deru i baš ih briga o odnosu države i kladionica.
U javnosti se zadnjih dana spominje dodatno oporezivanje uplata kladionica, na što su porezni eksperti iz područja igara na sreću dali mišljenje kako bi to bilo kontraproduktivno te da su stope već sada previsoke.
Paprene naknade
Za priređivanje igara na sreću priređivači su obvezni plaćati godišnju naknadu. Visina naknade određena je Zakonom o igrama na sreću, plaća se u fiksnom iznosu i prihod je državnog proračuna. Za svaku vrstu igara koju priređivač priređuje određena je posebna godišnja naknada:
- za priređivanje igara na sreću u kasinima plaća se godišnja naknada u iznosu od
500.000 kn za svaki kasino. Za priređivanje kasino igara online plaća se godišnja naknada u iznosu od 3.000.000 kn.
- za priređivanje klađenja putem uplatnih mjesta (kladionica) i samoposlužnih terminala (tzv. kladomata) plaća se godišnja naknada u iznosu od 1.000.000 kn. Za online igre godišnja naknada je 3.000.000 kn.
- za priređivanje igara na sreću na automatima plaća se godišnja naknada u iznosu od 10.000 kn po automatu, od 40.000 kn po svakom elektroničkom ruletu sa do 6 igraćih mjesta, te u iznosu od 50.000 kn po svakom elektronskom ruletu s više od 6 igraćih mjesta.