Netko je u ponedjeljak sa sobom ponio tablicu. A netko je za preračunavanje kuna u eure i eura u kune koristio kalkulator. Ili mobitel.
Trgovine su se opskrbile objema valutama. Blagajnice su pazile da kusur za račun plaćen u kunama vrate u eurima. Ugostitelji su ostatak, kad bi im nestalo eura, vraćali u kunama. Frizerke su kumile mušterije da im plate točnim iznosima. A u nastojanju da izbjegnu probleme, čak su i neke pekarnice nekoliko dana prije nove godine uvele mogućnost plaćanja karticama.
Jer Hrvatsku je čekao prvi radni rad primjene eura. Kune odlaze u povijest, a građani i tvrtke moraju se naviknuti na novu valutu. Ponedjeljak je prošao u neizvjesnosti i uzbuđenju kakvo se ne pamti još od 2000. i histerije – srećom neutemeljene – koju je izazvao strah od Y2K buga.
Treba nam strpljenja
Ovoga puta za dramu nije bilo mjesta. Svima su ostavljena dva tjedna za prilagodbu. Do 15. siječnja će se još moći plaćati u kunama. A nakon toga kunske novčanice i kovanice će se tijekom cijele 2023. godine u bankama, Fini i uredima Hrvatske pošte moći zamijeniti za eure.
- Ovo su prvi dani uvođenja eura i svi moramo biti strpljivi. Vidim da ne radi parking naplata preko automatskog sustava, koji očito još nisu svugdje spremni. Parkiranje se zasad može platiti na izravno na blagajni. Plaćanje taksija online ide bez problema.
Kod ugostitelja neki još nisu ni otvorili lokale jer nisu spremni. Oni koji su otvorili imaju dovoljno novca. Problem nastane ako netko dođe sa 100 eura, treba paziti da se vrate točni iznosi. No to su sve “dječje bolesti” koje će proći tijekom ova prva dva tjedna uhodavanja – kaže nam Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika, kojega smo zamolili da za Slobodnu Dalmaciju prokomentira prve dane primjene eura u Hrvatskoj.
Nitko se za sada, prema podacima s terena, ne buni previše, a najveću glavobolju, kako sada stvari stoje, imate će - knjigovotkinje.
- Dođe čovjek i naruči nešto što košta 11 eura. I plati novčanicom od 10 eura, i doda još deset kuna. Ovo je situacija u kojoj se vodi dvostruko knjigovodstvo, postoje dvije kase, nešto se vodi u kunama, nešto u eurima, i tu mogu nastati problemi. No može se sve to organizirati.
Olakšanje poslovanja
Najbitnije je da stvari ipak idu dalje. Ovo je uhodavanje koje će trajati neko vrijeme i nadamo se da će porezna uprava imati razumijevanja. Doista postoje situacije u kojima se moraju primiti i kune i euri istovremeno – upozorava Bujas. To se, prema njegovim riječima, posebno odnosi na poslove u kojima se predaje dnevni utržak. Sad će se to morati raditi i u eurima i u kunama.
- Tu će biti malo petljancije, pogotovo kod tvrtki i obrta koji rade izravno s novcem, kao što su pekari, ugostitelji i trgovci. Što se tiče online trgovanja, tu ide sve normalno – kaže Bujas. Postali smo, naglašava on, dio jake eurozone, otvorio se Schengen, bez vize se može putovati u SAD, riješilo se dvostruko oporezivanje.
- Napravilo se dosta toga za olakšavanje poslovanja. Ove poteškoće s uvođenjem eura su tehničke stvari koje se pritom naprosto moraju proći – zaključuje Bujas.
Ipak, čini se da poskupljenja zbog promjene valute neće biti moguće izbjeći.
Pivo na splitskoj Rivi je s 25 kuna “zaokruženo” na 3,40 eura. Godišnja članarina za knjižnicu, koja je iznosila 50 kuna, “pretočena” je u 7 eura, što preračunato iznosi 52,71 kunu. Kava na automatu, koja je stajala 4 kune, sada je 60 centi. Što je zapravo 4 i pol kune. A što je 50 lipa, reći ćete. Nije puno, ali to je skok od 11 posto.
Udruga za zaštitu potrošača analizirala je trendove iz vremena kada su Slovenija, Italija i Austrija ulazile u Eurozonu. Predsjednica Udruge Ana Knežević upozorava da ni te zemlje nisu mogle izbjeći poskupljenja.
- Bilo je poskupljenja kod njih, a to su puno bolje tržišne ekonomije i puno uređeniji pravni sustavi. Ako kavu od 10 kuna preračunate u eure, one sitne cente nećemo ni mi imati platiti niti će u kafiću uvijek moći vratiti, tako da će se to neminovno zaokruživati – ističe Ana Knežević. Ona smatra da bi u Hrvatskoj ta poskupljenja mogla dovesti do smanjenja ukupne potrošnje građana.
Porast depresije
- Naša kupovna moć je veoma niska. Imamo 270 tisuća umirovljenika s 1800 kuna mirovine, što je otprilike 260 eura. Medijan plaća je za oko 790 tisuća zaposlenih 6,5 tisuća kuna. Sasvim sigurno će biti osjećaj PTSP-a i depresije jer sad imamo manje i manje ćemo i trošiti – zaključuje Ana Knežević.
Makroekonomist prof. dr. Ljubo Jurčić procjenjuje pak da euro ne bi trebao generirati dodatnu inflaciju.
- Kod skupljih proizvoda, koji koštaju 10, 20 ili 50 eura, oni će se zaokruživati na nižu brojku. A ovi jeftini proizvodi, koji koštaju euro, dva ili tri, oni će se zaokruživati na veću brojku. Takva je psihologija ponašanja poduzetnika, pogotovo stranih trgovačkih lanaca koje imaju velike marže i veliku zaradu. Oni će to zaokruživanje na nižu vrijednost iskoristiti za svoju promociju – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Jurčić.
Uvijek je, navodi on, osjetljivost na cijene manja kada je riječ o nižim iznosima, a veća kad su viši iznosi u pitanju.
Uz osjetljivost na cijene, treba prema Jurčićevom mišljenju u obzir uzeti i tzv. cirkulaciju robe.
- Kruh je bitan jer ga kupujemo svaki dan. Sol, s druge strane, kupujemo jednom mjesečno. Jedan posto veća cijena kruha jednaka je 30 posto većoj cijeni soli – navodi Jurčić.
Kuna kao pokriće
Što se tiče uvođenja eura, ta je valuta, naglašava ovaj stručnjak, ionako već odavno prisutna u hrvatskoj ekonomiji.
- Sve cijene su i ranije bile u eurima, samo su se izražavale u kunama. Kuna je bila samo pokriće za mehanizam eura u Hrvatskoj. Zato se danas, što se tiče cijena za građane, neće puno toga promijeniti.
Da nema inflacije, poskupljenja nastala zbog uvođenja eura ne bi prelazila pola postotnog poena. Ovako, taj će se rast “utopiti” u postojeću inflaciju. Građani to ne bi trebali ni osjetiti – zaključuje Jurčić.
