Hoćemo li opet gledati kolone mladih koji zbog nemogućnosti pronalaska posla u vlastitoj zemlji ‘dižu sidro‘ i kreću ondje gdje su im vrata širom otvorena a posla za njih ima ‘na biranje‘? Možda u Njemačku, gdje je prema posljednjim podacima Eurostata za kolovoz ove godine, nezaposlenost među mladima do 25 godina tek 6,8 posto ili u Irsku s 10,7 posto nezaposlenih u toj dobnoj skupini?
Hrvatska je, kada smo već u brojkama, uspjela smanjiti opću nezaposlenost na povijesno niske razine, ali je nezaposlenost mladih i dalje iznad prosjeka Europske unije: podaci za kolovoz pokazuju da je bez posla u EU u prosjeku bilo 14,3 posto mlađih od 25 godina. Eurostat ne raspolaže podacima za Hrvatsku na mjesečnoj razini, ali brojke za prvu polovinu 2024. godine pokazuju kako je prosječna stopa nezaposlenih mladih u nas 16,5 posto. To je, kako kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) pad u odnosu na prvu polovinu 2023. godine, kada je iznosila 18,6 posto, ali još uvijek iznad EU prosjeka.
U takvoj krhkoj situaciji, kada se borimo zadržati svakog mladog, osobito visokokvalificiranog čovjeka, Vlada je ohrabrena padom opće nezaposlenosti mnoge poslodavce iznenadila izrazito neugodnom odlukom: od iduće godine najavljuju ukidanje olakšice za zapošljavanje mladih do 30 godina. Podsjetimo ukratko, poslodavci su trenutno oslobođeni plaćanja doprinosa od 16,5 posto u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje zaposlenika koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina. Vlada novim krugom porezne reforme sada najavljuje ukidanje te povlastice i to za nova zapošljavanja, dok se u stečena prava neće dirati.
Poslodavci: Bez olakšice bruto plaća pada s 2000 na 1717 eura
To će dovesti do pada bruto plaće u iznosu od 300 eura, a bojazan je da će se to ‘lomiti‘ upravo na plaćama mladih zaposlenika, odnosno dovest će do smanjenja njihovih plaća. Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, unatoč kritikama koje se mogu čuti sa svih strana, pravdao je taj potez „rekordno niskom nezaposlenosti, pa i mladih“. Rekao je kako je ta mjera uvedena kada je nezaposlenost mladih bila izrazito visoka, da je to bila privremena mjera i da ona sada „više nema efekta jer ne utječe na plaću mladih u Hrvatskoj već je isključivo povlastica koju koristi sam poslodavac“.
U svakom slučaju, poslodavci su vrlo nezadovoljni, a iz njihove krovne udruge – Hrvatske udruge poslodavaca kojoj je na čelu glavna direktorica Irena Weber – za Slobodnu Dalmaciju odgovaraju:
- Zaposlenost mladih je porasla, ali to nikako ne znači da ne treba zadržati mjeru poticanja zapošljavanja mladih radnika. Upravo suprotno, nama konkurentna susjedna tržišta poput Austrije i Italije snažnim poreznim olakšicama olakšavaju zapošljavanje mladih i rast plaća čime su atraktivni i mladima iz Hrvatske – odgovaraju na ovaj Vladin potez iz HUP-a.
- Ukidanjem poreznih olakšica za zapošljavanje mladih pada konkurentnost domaćih poslodavaca stoga vjerujemo da postoji prostor da nastavimo s mjerama koje će osigurati konkurentnost u plaćama za mlade i zadržavanje mladih na našem tržištu rada – pozivaju poslodavci. Naime, kako kažu u HUP-u, ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa za mladog zaposlenika uz jednak ukupni trošak rada kao posljedicu bi imalo pad bruto (1) plaće s 2000 eura na 1717 eura.
- Zadržavanje mladih zaposlenika poluga je za ubrzanje razvoja cijelog tržišta i rasta standarda u društvu. U trenutku kada sve države EU poreznim olakšicama i olakšicama na doprinose privlače (i naše) mlade zaposlenike na svoja tržišta rada, potencijalno ukidanje ove olakšice za zdravstveni doprinos za mlađe od 30 godina otežat će zadržavanje mladih i obrazovanih radnika na našem tržištu rada – uvjereni su u HUP-u.
Obeshrabrit će poslodavce, mladi će odlaziti
Vladina je vijest svakako iznenađenje, kaže Alen Mrvac s portala MojPosao, kojim upravlja Alma Career Croatia.
- Velik broj poslodavaca objeručke je prihvatio olakšicu za mlade do 30 godina. Velika većina njih nakon fakulteta i srednje škole u nezgodnoj je situaciji jer poslodavci uglavnom traže određena radna iskustva i vještine koje ti mladi nemaju. Ovo je bila dobra ‘odskočna daska‘ za ulazak mladih na tržište rada, ‘poguranac‘ i jednima i drugima. Sada bi se poslodavci u situaciji potencijalnog povećanja financijskih opterećenja mogli naći u procijepu u kojemu se od njih traži opredjeljivanje za mlađe ili starije zaposlenike. Ne moramo naglašavati na čiju bi štetu išao taj odabir - upozorava Mrvac.
Iako hrvatskom tržištu nedostaje radnika, moguće je da će ukidanje te olakšice obeshrabriti poslodavce za zapošljavanje mladih jer će to stvoriti veće opterećenje budžeta, kaže on.
- Ne kažem da će svim poslodavcima biti isto i ne mora to nužno značiti da će poslodavci odlučiti kao kompenzaciju smanjivati plaće mlađim zaposlenicima. Moguće je da će neki od njih presložiti određene financijske izdatke pa će biti manje sredstava za, primjerice, božićne domjenke, team buildinge ili će doći do stopiranja investicija koje nisu neophodne. Međutim, ako troškovi po mladom zaposleniku porastu za 300 eura bruto, to za neke poslodavce na godišnjoj razini može predstavljati veliki udar – smatra Alen Mrvac. S obzirom, kako kaže, da i u idućoj godini možemo očekivati nastavak rasta troškova života, i ako se poslodavci nađu u situaciji da moraju snižavati plaće mladima – da, mladi će odlaziti tamo gdje mogu bolje zaraditi.
A to, kako to već obično biva, nije neki drugi dio Hrvatske, nego daleko od njezinih granica. S kartom u jednom smjeru.
