Bude li se problem s isporukom cjepiva produljio za dva, tri tjedna, neće biti velikih zastoja u planovima procjepljivanja koje smo postavili, no ako bi to bilo duže, mjesec ili čak duže, onda smo u problemu. Što sporije bude procjepljivanje, sporije će se moći ublažavati i epidemiološke mjere - kaže nam prof. dr. Branko Kolarić, epidemiolog i član Vladina znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa.
Kolarić je zadovoljan što će se barem prema planu uspjeti procijepiti štićenici domova za starije i nemoćne, tako da će oni nakon što uskoro prime drugu dozu Pfizerova cjepiva napokon moći 'prodisati'.
„I dalje će vrijediti mjere opreza, nošenje maske i distanca, no moći će biti u kontaktu sa svojim obiteljima i normalno izlaziti – napominje Kolarić.
Kao što je poznato problem s cjepivom je nastao jer je Pfizer usporio isporuke, a loše vijesti stigle su i od AstraZenece. Bogate zemlje dolaze kod farmaceutskih kompanija i nude više novca za istu količinu cjepiva.
I premijer Andrej Plenković kaže kako se doslovno radi o otimačini, odnosno kidnapiranju cjepiva.
„Rekao sam da će vaccine diplomacy biti glavna zadaća, sada se pretvara u vaccine hijacking. Događa se to da pojedine zemlje i naručitelji plaćaju više po dozi nego što je platila EU. Mi ćemo inzistirati na poštivanju onoga što je dogovoreno. Hrvatska još nije išla prema drugim cjepivima od ovih za koja smo se opredijelili temeljem pouzdanosti i članstva u EU. Dogovor je bio da se mi sami ne krenemo obraćati proizvođačima. Jednom kad to krene, onda nema zajedničkog dogovora. Zajednički dogovor treba osigurati da do ljeta imamo bez dilema pokrivenu svu ugroženu populaciju, to je najbitnije – poručio je Plenković.
On je i dalje optimist i vjeruje da ćemo osigurati doze za drugu turu cjepiva.
„Čuli ste epidemiologe, rok je 21 dan ali on se može i produžiti. Neće doći u opasnost da netko tko je primio 1. dozu ne primi drugu na vrijeme – kazao je.
Hrvatska ne planira ući u zasebne razgovore s proizvođačima cjepiva jer je dogovoreno s EU da se ide zajedno.
Prema prvoj računici, planirano je do ljeta procjepljivanje i do 70 posto populacije, no i najveći optimisti sad tvrde da će teško biti dostići i 50 posto, a slaba procijepljenost ugrožava i turističku sezonu.
Imunolog prof. dr. Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci smatra da Hrvatska do ljeta sa sadašnjom dinamikom cijepljenja neće dostići ni 50 posto procijepljenosti populacije. U Hrvatskoj je do jučer cijepljeno 69.984 osoba, a drugu dozu cjepiva dosad je primilo 11.907 ljudi.
– Ako nam je za kolektivni imunitet potrebno 70 posto zaštićenosti, to znači da bi trebalo cijepiti preko 70 posto populacije da to postignemo jer, kao što znamo, oko pet posto slučaja je nereaktivnih, a s AstraZenecom je to i više, što znači da treba procijepiti preko 80 posto ljudi da bi se postigao kolektivni imunitet od 70 posto. Također znamo da preko 10 posto ljudi koji prebole COVID-19 ne razviju kvalitetnu imunost i po toj logici se mogu ponovo zaraziti novim virusom, što je također jedan rizik. Kad računate da u Hrvatskoj živi četiri milijuna ljudi, a 70 posto je oko 2,8 milijuna ljudi, trebalo bi cijepiti oko tri milijuna ljudi da postignemo kolektivnu imunost na razini Hrvatske - kazao je Trobonjača za Novi list.
Prema njegovu mišljenju, zabrinjavajuće je što slaba procijepljenost otvara mogućnost ponovnom rasplamsavanju epidemije sljedeće jeseni.
– Ono što je za nas bitno je i turistička sezona, znamo koliko ovisimo o turizmu i ako epidemiju ne budemo imali pod kontrolom na ljeto, onda je jasno da mi nećemo biti tržište na koje će druge zemlje dozvoljavati da njihovi turisti idu, što može predstavljati velik problem. Ako ne budemo imali donekle kvalitetan imunitet i oko 40 do 50 posto populacije ne bude imuno, najesen možemo ponovo očekivati rasplamsavanje epidemije. Možda ne u ovom opsegu kakva je bila ove jeseni, ali manja epidemija mogla bi se rasplamsati – navodi Trobonjača.
Sve ovo se može, napominje spriječiti odgovarajućom dinamikom cijepljenja, a to bi trebalo biti barem deset tisuća cijepljenih dnevno, ako ne i 15 do 20 tisuća.
- Ako bismo do početka srpnja željeli imati imunost 50 posto populacije, trebalo bi biti imuno preko dva milijuna ljudi. Kad podijelite dva milijuna ljudi na tih 150 dana koliko je preostalo do srpnja, dobit ćete broj koliko bismo na dnevnoj razini ljudi trebali cijepiti da ispunimo tu kvotu. S ovom dinamikom cijepljenja koju sad imamo jasno je da će to biti nemoguće. Pretpostavljamo i da bi i cjepivo Johnson&Johnson moglo biti odobreno u veljači, a to je jedino cjepivo koje se aplicira u samo jednoj dozi. No sva ostala cjepiva dolaze u dvjema dozama što znači da nama za procjepljivanje dva milijuna ljudi treba isporučiti četiri milijuna doza cjepiva. To je do ljeta nemoguće i moramo odmah reći da se to sigurno neće dogoditi, jasan je Trobonjača.
Capak: Druga se doza može dobiti i do 42 dana nakon prve
„Za neke će se cijepljenje druge doze odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet jer do druge doze mogu proći i 42 dana - tvrdi Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Kazao je kako bi Moderna trebala u nedjelju isporučiti 4.800 doza, dok bi početkom veljače trebalo stići 10.800 doza za koje zasad nema obavijesti da se odgađaju. AstraZeneca je dobila zadatak od Europske komisije da hitno ubrza rokove i količinu cjepiva, pa se i Capak nada da ćemo već popodne imati dobru vijest. Prva isporuka bi trebala biti sredinom veljače, više od 44.000 doza.
"Razmišljamo što napraviti ako se male isporuke nastave, ali mislimo ipak da ćemo dobiti veće količine. Sada su mnogi napori usmjereni na to da farmaceutska industrija popravi ovo što su drastično smanjili za sve zemlje EU", naglasio je Capak.