Nedavno je u hrvatskim medijima izašla priča kako je jedanaest mjeseci nakon početka rata Gaza postala epicentar širenja zaraze tzv. superbakterija. Bakterije otporne na antibiotike znanstvenici su odavno prepoznali kao jednu od najvećih opasnosti za globalno zdravlje, a ratna područja posebno su plodno tlo za njihovo bujanje.
Gaza, u kojoj se ne nazire kraj rata, odavno je postala opasna kada je riječ o infekcijama. Portal Politico je pisao kako su tamošnji liječnici prisiljeni amputirati djeci udove kako bi zaustavili širenje bakterija.
Svjetska stručnjakinja za antimikrobnu rezistenciju (AMR) i regionalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za istočni Mediteran Hanan Balkhy Politicu je potvrdila da je situacija "kritična" te je poslala upozorenje zemljama u okolici Gaze.
"Vidim da sve što se događa u Gazi vodi prema katastrofalnom porastu otpornosti na tom palestinskom teritoriju, a to će se sigurno preliti i na bolnice u regiji", izjavila je Balkhy, koja se nedavno vratila iz posjeta Gazi kako bi provjerila situaciju u tamošnjem zdravstvu.
Balkhy su dočekale scene kakve se mogu očekivati u uvjetima 11-mjesečnog bombardiranja, uništene zdravstvene infrastrukture, nedostatka čiste vode, prenapučenosti i loših sanitarnih uvjeta. "U kratkom vremenu, ako već nije, proširit će se na Europu, SAD, na istok i jug. Bit će svugdje", upozorila je Balkhy, objašnjavajući da dio krize uzrokuje nedostatak ključnih lijekova.
Otkriće penicilina 1928. promijenilo je medicinu, pokrenuvši val novih antibiotika koji su značajno povećali otpornost na svakodnevne infekcije, podsjeća Politico. No, prekomjerna upotreba i zloupotreba tih lijekova, uz kolaps u otkrivanju novih antibiotika, omogućili su bakterijama da se prilagode i postanu otporne.
Infekcije sve teže za liječenje
Samo 2019. godine infekcije otporne na lijekove pridonijele su smrti pet milijuna ljudi diljem svijeta, a izravno su izazvale 1,3 milijuna smrtnih slučajeva. U najgorem scenariju, piše Politico, čovječanstvo bi se moglo vratiti u doba prije penicilina.
Problem koji ima Gaza događa se i u drugim ratom pogođenim područjima, poput Ukrajine. Gdje god sukobi uništavaju zdravstvene sustave, stvaraju se uvjeti koji ubrzavaju širenje antimikrobne rezistencije (AMR). Stručnjaci upozoravaju da bi širenje iz ratnih zona moglo dovesti do javnozdravstvene krize neviđenih razmjera u nadolazećim godinama. Ova kriza dio je šireg izazova koji prijeti potkopavanju moderne medicine, čineći infekcije sve težima za liječenje i potencijalno poništavajući desetljeća medicinskog napretka.
Otprije je poznato da rat povećava rizik od razvoja otpornosti bakterija na lijekove, no znanstvenici još uvijek proučavaju kako se točno to događa i u kojoj mjeri.
"Suočeni s bujicom infekcija, liječnici gotovo da nemaju ništa čime bi ih liječili. Nemaju pristup testovima, laboratorijima ili osnovnim lijekovima. To čini otpornost na lijekove vjerojatnijim ishodom", rekao je Politicu Sameer Sah, direktor programa za Medicinsku pomoć Palestincima.
"Nedostatak lijekova pridonosi antimikrobnoj rezistenciji (AMR) jer može dovesti do nepravilne upotrebe lijekova i otežati dovršavanje terapije antibioticima", rekao je Sah. To dodatno pogoršava činjenica da su ljudi raseljeni i suočeni sa svakodnevnim izraelskim bombardiranjima diljem Gaze pa je praćenje pacijenata teško ili čak nemoguće, objasnio je Sah.
Prema Balkhy, Gaza bi mogla biti najopasnije mjesto za razvoj bakterija otpornih na lijekove u svijetu, ali nije jedino. Među potencijalnim epicentrima su Sudan, gdje uvjeti nisu puno bolji nego u Gazi, te Ukrajina. U Ukrajini je AMR već bio velik problem i prije ruske invazije 2022. godine.
Otpornost na lijekove
"Otpornost na lijekove mogla bi biti jedan od najgorih ishoda rata u Ukrajini", smatra i Dmitro Skirhiko, liječnik opće prakse iz Kijeva.
U Gazi laboratoriji više ne postoje i sva testiranja na AMR odvijaju se u drugim ustanovama. Prema Antoineu Abou Fajedu, nemoguće je izračunati širenje bakterija otpornih na lijekove u Gazi zbog razine razaranja. Međutim, sve što je poznato o AMR-u i ratnim zonama ukazuje na to da je samo pitanje vremena kada će svijet platiti "visoku cijenu", kazao je on.
"Ljudi ne razumiju da ovo nije nešto što će utjecati samo na Gazu. Utjecat će na cijeli svijet, a Izrael će biti prva pogođena strana zbog prijenosa", smatra Abou Fajed, mikrobiolog na Američkom sveučilištu u Bejrutu.
Stručnjaci za AMR, poput doktorice Balkhy, uvjereni su da dolazi globalna zdravstvena kriza. "Nema sumnje da je AMR prisutan u Gazi. Gaza će vjerojatno biti mjesto nastanka mnogih otpornih bakterija koje će se proširiti diljem svijeta", upozorila je.
Da li je bliskoististočna regija u opasnosti od "novih" bakterija koje nijedan antibiotik ne može pobijediti, odnosno jesu li zbog rata u Gazi i Ukrajini u "bakterijskoj opasnosti" i Europa i SAD, upitali smo prof. dr. sc. Zlatka Trobonjaču, imunologa sa Sveučilišta u Rijeci.
- Bakterijska rezistencija obično se javlja zbog izdašne, ponekad i nepotrebne uporabe antibiotika. To se vrlo često događa u bolničkim centrima u tretmanu različitih bakterijskih infekcija ili u općoj ljudskoj populaciji zbog prekomjerna propisivanja antibiotika, ponekad zbog indikacija koje nije potrebno na taj način liječiti, a prvenstveno mislim na virusne infekcije. Zbog raširene uporabe bakterije su razvile čitav niz mehanizama kojim se odupiru djelovanju antibiotika i time ih čine neučinkovitim - kazuje Trobonjača.
Mogu li uvjeti u Gazi ili Ukrajini pogodovati stvaranju superbakterija?
- Ne znam zašto bi zdravstveni uvjeti u Gazi ili Ukrajini pogodovali stvaranju takvih rezistentnih superbakterija. Osobno ne mislim da u tim uvjetima postoji prekomjerno, neselektivno propisivanje antibiotika, nego upravo obrnuto, da postoji nedostatak takvih lijekova. Po toj logici prije će u zapadnim zdravstvenim sustavima nastati takva bakterijska rezistencija nego u siromašnim, ratom pogođenim regijama u kojima postoji nedostatak antibiotika - zaključuje prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača.