Da su cijene hrane u Hrvatskoj u prošloj godini rasle, nije nikakva novost. Osjećali smo to svi na svojim kućnim budžetima, katkad čak i na dnevnoj bazi, a potvrda takvih kretanja stigla je i u petak, kada je Državni zavod za statistiku objavio podatke o cijenama u poljoprivredi u 2023. godini iz kojih je razvidno poskupljenje velike većine gotovo svih osnovnih poljoprivrednih proizvoda.
Tako su, primjerice, u skupini povrća porasle cijene svih proizvoda, i to najmanje 10 posto cijene kupusa, salate i paprike, pa sve do 30 posto, koliko je skuplji grah, krumpir je skuplji 35 posto, mrkva 50 posto, a nevjerojatnih 70 posto skuplji je luk, kojem je cijena s 0,36 eura po kilogramu u 2022. godini skočila na 0,60 eura.
U skupini voća, i to onog s najvećim udjelom, jabuke su poskupjele 10 posto, s 0,44 eura na 0,48 eura po kilogramu, a mandarine su, doduše jedine u skupini, pojeftinile 10 posto, s 0,46 na 0,42 eura. Kruške su, pak, poskupjele 120 posto, s 0,52 na 1,15 eura po kilogramu. Poskupjela je i živa stoka, perad i stočni proizvodi. Junad i telad za klanje skuplji su 10 do 12 posto, svinje 23 posto (cijena je s 1,42 eura otišla na 1,74 eura po kg), pilići (s 1,17 na 1,39 eura po kg), sirovo mlijeko 20 posto, a jaja 30 posto.
Potvrda trendova
- To je samo potvrda trenda koji smo uočili protekle godine. Na to je, naravno, utjecao cijeli niz faktora, pri čemu treba imati na umu činjenicu da su do 2020. godine cijene primarnih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj i Europi uglavnom stagnirale i da se sve do postpandemijske nagle potražnje, odnosno invazije Rusije na Ukrajinu nije događalo ništa dramatično, a nakon toga se sve poremetilo, čime je označen kraj razdoblja niskih i padajućih cijena. Treba reći da su na poskupljenja voća i povrća dodatno utjecale suše - kaže naš ugledni ekonomist Damir Novotny.