StoryEditorOCM
ZanimljivostiPriznanje direktora hotela

Otkrivamo kako funkcionira elitna prostitucija u Hrvatskoj: Restoran, bazen, soba i vratiš se s 2000 eura. Ima poznatih imena iz estradnog svijeta, biraju se iz kataloga

14. studenog 2018. - 17:29

Da je prostitucija u Hrvatskoj zakonski legalizirana ili dekriminalizirana, tada bi nam osobe s kojima smo razgovarali s punim identitetom priznale svoja saznanja. Tada bismo, kao što smo čuli od direktora jednog luksuznog hotela, pod punim imenom i prezimenom dobili informaciju da osoblje uvijek zažmiri kada gost dovede prijateljicu noći. A njih se dovodi ili traži često. Uvijek, svugdje. Iako se o tome nikada ne govori. Što se u toj sobi događa do odlaska noćne dame, istrenirano osoblje ne zanima. Reagirat će, kaže nam direktor hotela, tek u trenutku ako dođe do kršenja reda i mira.

Sugovornici su odlučili biti anonimni jer ne žele ugrožavati ozbiljne poslove i obitelj. A referirali su se i na opet aktualni slučaj elitne prostitucije u Zagrebu, koji je podosta vremena od procesuiranja opet u središte pozornosti javnosti doveo poznata lica, među njima i visoko pozicioniranog HDZ-ovca Milijana Brkića Vasu. Strah čini svoje, pa informacije dobivamo na kapaljku, tajnovito. Među njima i onu kako se od poslovnih partnera vrlo često čuje zamolba za djevojkom za jednu noć. Tada za njom počinje potraga.

– Ako naš gost nešto želi, on će to i dobiti. I sve dok ne pravi nered, uredno plaća, za nas je O.K. Poslovno smo liberalni. Noćnih dama ima svugdje, uvijek, pa i u našim hotelima, i u onim jeftinijima i u onim skupljima. Razlika je samo u rangu žena. I to je javna tajna o kojoj se, kao, ne govori. Nekada su gosti direktno od recepcionara ili konobara tražili da ih spoji s prostitutkom. Danas samo izguglaju, ima aplikacija, escorta, happy end masaža. Nekoć je uvijek u hotelu netko imao i svoga taksista, broj noćne dame. Ali budimo realni, još uvijek su u igri te male crne tekice s posebnim brojevima – veli nam direktor hotela kojemu je, gle koincidencije, dva sata nakon našeg razgovora prišao čovjek i priupitao ga, citiramo: "Gospodin, trebate možda kurvu?"

Prema podacima PU splitsko-dalmatinske, lani je na ovom području zabilježeno 18 prekršaja zbog prostitucije, a ove godine zaključno s 25. listopada šest. Žene vode po brojnosti, iako usluge nude i muškarci, a po dobi prednjače osobe od 33 do 38 godina. Naravno, ima i mlađih i starijih, a kako se iz PU navodi, uz aktere prekršaja prostitucije najčešće se vežu financijski problemi i disfunkcionalnost u obitelji. No, to je tek kap u moru noćnih muškaraca i dama. Ulica priča da prostitucije ima puno više, neki barataju i brojkama od desetak tisuća ljudi oba spola u Hrvatskoj, svih dobi, koji trajno ili povremeno, na ovakav ili onakav način, postaju seksualni radnici.

Broj im se pojačava tijekom ljeta, kad zaplove luksuzne jahte. Iz provjerenih splitskih taksi-izvora čuje se kako često do marina i sidrišta luksuznih brodova prevoze mlade. I žene i muškarce. Na kopnu ih pričekaju sat do dva, a kad dođu, primjećuju njihovo zadovoljstvo zbog dobro zarađenog honorara. Jahtaška klijentela je izdašna, kapne tu od nekoliko tisuća kuna do tisuću eura. Za malo akcije, govore taksisti, podmire se kućni računi. Ostane i za skupe cipele i torbice, novi mobitel, život na nivou.

– Kada bi se stvorila zakonska osnova kao u brojnim zemljama svijeta, tada bih sa svojim inozemnim partnerima odmah krenuo u otvaranje javne kuće. Zapravo luksuznog hotela, skupe investicije. To je posao budućnosti, koji bi donio višestruku korist i nervoznim momcima koji nemaju cure, i curama koje su ostavljene makroima pa već s 30 godina postaju stara roba. Tu bi radile legalno. Imale bi dozvole, legalan prihod uz plaćanje poreza državi, redovite zdravstvene preglede, zaštitu, eliminaciju makroa. Ne bi bile na ulici, ne bi se vukle po smrdljivim stanovima ili, kao nekada, po Đardinu – kaže nam jedan splitski poduzetnik.

Naravno, za to je potrebna pravna osnova kakvu je vrlo teško očekivati u Hrvatskoj. Susjedi s istoka već kreću u tom smjeru, pa je tako Sindikat srpske policije ljetos pripremio prijedlog pokušaja legalizacije prostitucije i poslao ga vladi na razmatranje. Navode barem tri razloga za razmišljanje: brigu o zdravlju zbog poplave hepatitisa B i spolnih bolesti, punjenje državnog budžeta na način kako to rade brojne svjetske zemlje, te kanaliziranje inspektora na druga radna područja. Između ostalog, na suzbijanje bijelog roblja.

Zanimljivo je da i podosta naših policijskih djelatnika smatra da bi prostituciju trebalo legalizirati. Tada bi u igru sasvim legalno ušli katalozi s fotografijama djevojaka, nalik na one koji se posve otvoreno mogu naći na brojnim online stranicama za odrasle "escort Hrvatska", čak i "escort Split". Takvi su katalozi uobičajeni vani, kaže nam splitski poslovni čovjek, tvrdeći kako su mu ih nudili tijekom boravka u inozemstvu. Kod nas ih, potvrđuje nam dobro upućeni izvor, ima u lancima elitne prostitucije, u kojoj se mogu pronaći i neka poznata domaća imena iz estradnog, manekenskog svijeta. Ako znaš pravog čovjeka za vezu, tvoje je samo da odabereš i čekaš u stanu ili hotelskoj sobi da tražena osoba pokuca na vrata.

– Ja tek mogu reći da sam nakon sastanka s poslovnim partnerima vrlo često imao upit da im nađem koju curu za provod. Čak bi vrlo precizno tražili i tip žene. Nisam im baš bio od pomoći. Neću faliti ako kažem da im je to najdraže od svega kada dođu zbog posla ovdje – kaže nam naš izvor.

Hrvatski je zakon jasan, on definira prostituciju kroz kazneno djelo i prekršaj, a razliku određuje činjenica radi li osoba to samostalno ili je netko organizirano podvodi. Ako samostalno prodaje seksualne usluge za novac ili drugu uslugu, ili je oglašava preko interneta ili medija, tada je se goni prekršajno. Kazneno će odgovarati onaj tko organizira prodavanje ili oglašavanje tijela druge osobe. Ponekad osobama čak nije potrebno ni službeno oglašavanje, ima podosta part time, nazovimo ih, manekenki, hostesa, pratilja koje pod navalom izdašnih ponuda često prihvate i eksplicitnu. Pa iz naivnog druženja lako padnu u escort, a brzo i u ralje prostitucije.

– Tjedan dana u luksuznoj vili, bazen, skupi restorani, garderoba, dobar auto, ništa ne radiš osim što servisiraš starog bogatog jarca. Dobiješ od 1500 do 2000 eura i to je to. Bolje i to nego u Dubai. Nikada ne znaš što te tamo može čekati. Pa dok traje... – priznanje je jedne svojedobno medijski eksponirane cure, rečeno u vrlo bliskom krugu. Naravno, javno za novine se takvo što nikada ne bi izjavila.

Trgovanje ženama

Nikolina Zec, feministička pravnica Ženske udruge "Izvor" i aktivistkinja Ženske mreže Hrvatske, kaže kako razmjere seksualnog iskorištavanja žena nije moguće ni precizno ni okvirno brojčano izraziti, zbog toga što je prostitucija neraskidivo povezana s trgovanjem ženama i povezanim kaznenim djelima i aktivnostima.

– Države koje su legalizirale prostituciju, poput Njemačke, koja je zbog toga zaslužila naziv "bordel Europe", potvrđuju da je legalizacija destigmatizirala kupca, jer kad je legalno kupiti ženu, onda nije sramota biti kupac. Huschke Mau, žena s iskustvom prostitucije iz Njemačke, a danas zagovornica zakonskog rješenja koje i Ženska mreža Hrvatske predlaže vlastima, navela je u jednom od svojih intervjua kako je u sudskom postupku u Njemačkoj koji se vodio protiv jednog muškarca koji je pokušao ugušiti suprugu, sudac dao uputu nasilniku da je jednostavno mogao otići u bordel ako uživa u gušenju žena. To je realan prikaz posljedica legalizacije – veli Nikolina Zec.

I pritom navodi kako Ženska mreža Hrvatske posljednjih 20 godina zahtijeva od vlasti u RH omogućavanje kažnjavanja isključivo kupaca, a ženama u prostituciji osiguravanje podrške za izlaz i oporavak po uzoru na Švedsku, Norvešku, Francusku, Island i Irsku.

– Zakonsko rješenje koje predviđa kažnjavanje isključivo kupca prepoznaje da je prostitucija u suprotnosti s idejom o jednakosti između muškaraca i žena, i ima utjecaj na smanjenje potražnje za seksualnim iskorištavanjem. Sve drugo pogoduje problemu – veli Zec.

Seksualno nasilje u djetinjstvu

– Mnogobrojne studije o ovoj temi pokazuju direktnu vezu između ulaska u prostituciju i iskustava seksualnog nasilja u djetinjstvu. Primjerice, istraživanje kliničke psihologinje i feminističke istraživačice Melisse Farley iz 2003. godine pokazuje da je 55 do 90 posto žena u prostituciji preživjelo seksualno nasilje u djetinjstvu, a 59 posto zlostavljanje. Istraživanje njemačkog ministarstva za žene, mlade, obitelj i stare osobe pokazuje da je 87 posto žena u prostituciji preživjelo fizičko nasilje prije 16. godine. A ono psihoterapeutkinje Sibil Zumbek iz Njemačke da je 65 posto žena preživjelo fizičko, 50 posto seksualno nasilje – podaci su koje prezentira Nikolina Zec, tvrdeći da naš pravni sustav ima kontradiktorne zakonske odredbe u odnosu na kršenja temeljnih ljudskih prava.

22. studeni 2024 06:47