Ne prepoznajemo ih na vrijeme: Ova tri stanja odnose najviše života, čak i više od raka

Kod oba spola prva tri mjesta vodećih uzroka smrti zauzimaju cirkulacijske bolesti, rak te endokrine bolesti i bolesti metabolizma, a na petom su mjestu bolesti dišnog sustava. Četvrti najjači uzrok kod muškaraca su ozljede i trovanja, a kod žena duševni poremećaji i poremećaji ponašanja. Od cirkulacijskih bolesti više umiru žene. Umrlo ih je 11.098, to je čak 43,25 posto svih umrlih žena. Od istog uzroka umrlo je 8839 muškaraca (34,5 posto smrti kod muškaraca). Od raka više umiru muškarci, umrlo je njih 7670 (29,94 posto smrti kod muškaraca). Žena je umrlo 5749 (to je 22,41 posto smrti kod žena),piše Živim.hr

Među pojedinačnim vodećim uzrocima smrti prvih deset mjesta drže ishemijska bolest srca, hipertenzija, šećerna bolest, cerebrovaskularne bolesti, rak bronha i pluća, rak debelog crijeva, ateroskleroza, potom kronični bronhitis, emfizem i astma, na devetom su mjestu kronične bolesti jetre i ciroza, a na desetom bubrežna insuficijencija. Svi su ti uzroci, s malo drugačijim rasporedom, najvažniji kod oba spola, s tim da kronične bolesti jetre i ciroza nisu među prvih deset kod žena, a bubrežna insuficijencija nije među prvih deset kod muškaraca. No, zato su na ljestvicama vodećih uzroka smrti prema spolu dvije vrste raka - kod muškaraca to je rak prostate, a kod žena rak dojke.

Od ishemijske bolesti srca, koja je prvi uzrok smrti u Hrvatskoj, lani je umrlo 5899, a godinu prije 6925 osoba. Smanjenje brojke umrlih bilježi se kod svih cirkulacijskih bolesti s ove liste.

- Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj postojano se smanjuje, trenutno je oko 37 posto, a prije 15-ak godina bila je iznad 50 posto. Pad broja umrlih od gotovo 2400 u prošloj u odnosu na 2022. govori u prilog tome da vjerojatno sve bolja zdravstvena prosvijećenost i napredak kardiološke dijagnostike i liječenja počinju povoljno utjecati na kardiovaskularno zdravlje nacije. Međutim, i dalje smo među tzv. zemljama visokoga kardiovaskularnog rizika, dakle zaostajemo za nizom europskih zemalja s boljim zdravstvenim pokazateljima na području kardiovaskularnih bolesti, kao što su Francuska, Španjolska ili skandinavske zemlje. I dalje se najviše umire od posljedica aterosklerotske bolesti koronarnih arterija, s infarktom miokarda kao vodećim uzrokom smrti. Važni uzroci smrtnosti su i druge aterosklerotske bolesti, uključujući moždani udar - komentira akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb. Visoko su zastupljene i bolesti povezane s izrazito velikim kardiovaskularnim rizikom, kao što su arterijska hipertenzija, poremećaj metabolizma masnoća, dijabetes, kronična bolest bubrega. Tu su i pušenje te pandemija debljine koju treva shvatiti kao bolest i primjereno je liječiti.

- Zatajivanje srca, od kojeg boluje barem dva posto populacije, naziva se vodećom zloćudnom bolešću današnjice i rastući je problem u nas i u svijetu. Često je posljedica prekasnoga prepoznavanja i liječenja čimbenika rizika i bolesti koje mu prethode. Prema tome, još nam predstoje veliki izazovi u kardiovaskularnoj prevenciji - ističe akademik Miličić, a tu spada i osvješćivanje činjenice da su žene barem podjednako ugrožene od kardiovaskularnih bolesti kao i muškarci i da su te bolesti najveći uzroci pobola i smrtnosti kod žena.

Smrtnost od najzastupljenijih vrsta raka nije se puno promijenila. Od raka pluća lani su umrle 2903 osobe, 24 više nego godinu prije, od raka debelog crijeva njih 2019, što je 37 manje. Broj umrlih od raka prostate gotovo je nepromijenjen, pao je sa 760 na 758, no nakon desetak godina postupnog smanjivanja porastao je broj žena umrlih od raka dojke, sa 647 u 2022. na 707 umrlih žena u 2023., što je povećanje od gotovo osam posto.

- U Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira prosječno 26.000 novih slučajeva malignih bolesti. Nakon dugogodišnjeg porasta incidencije, tijekom 2020. i 2021. zabilježen je pad broja novih dijagnoza, što se pripisuje utjecaju pandemije covida-19 na zdravstveni sustav i dostupnost dijagnostičkih usluga; u podacima za 2022. koji će biti objavljeni do kraja ove godine očekuje se povratak na pretpandemijske razine uz ponovni porast incidencije. Ukupna smrtnost od raka u Hrvatskoj je u padu od 2015., uz godišnju postotnu promjenu od -1,5 posto. Pad je nešto izraženiji kod muškaraca - pojašnjava dugoročne trendove doc. dr. sc. Mario Šekerija, spec. epidemiolog, voditelj Odjela za maligne bolesti HZJZ-a i voditelj Registra za rak.

Kod raka pluća, govori, incidencija je stabilna posljednjih 20 godina. Međutim, iza toga stoje podaci po kojima je ona kod muškaraca u stabilnom padu od oko jedan posto godišnje, ali je kod žena u porastu od tri posto godišnje.

- Slično je kod smrtnosti, kod muškaraca godinama pada, a kod žena raste; prije 20-ak godina dobno-standardizirana stopa smrtnosti od raka pluća bila je gotovo sedam puta viša kod muškaraca, danas je razlika manja od tri puta. To je u najvećoj mjeri odraz promijenjenih obrazaca pušenja u populaciji, no godišnje i dalje imamo više od 3500 novih slučajeva raka pluća. Kod raka debelog crijeva bilježimo smanjenje mortaliteta u posljednjih desetak godina nešto niže od jedan posto godišnje. To je najčešći novodijagnosticirani rak u Hrvatskoj, s gotovo 4000 novih slučajeva godišnje. Incidencija je značajno viša kod muškaraca, no čini se da kod muškaraca dolazi do stabilizacije trenda porasta incidencije, a kod žena još raste oko jedan posto godišnje - kaže doc. Šekerija. Smatra da iza povećanja broja žena umrlih od raka dojke stoje uobičajene varijacije, jer je nova brojka i dalje niža od onih iz 2021. (kada je bilo 711 umrlih) i 2020. (722 umrle žene). Dodaje da je smrtnost od raka dojke u Hrvatskoj, promatraju li se dugoročni trendovi, godinama u padu. Posljednjih je deset godina pad iznosio 1,4 posto godišnje, dok je incidencija u porastu s oko 3000 novih slučajeva godišnje.

Globalno incidencija raka u mlađim dobnim skupinama raste. U Hrvatskoj u skupini od 15 do 49 godina raste 1,3 posto godišnje.

- Taj porast najviše uzrokuju porast incidencije raka dojke, štitnjače, testisa, debelog i završnog crijeva te melanoma kože. U padu su incidencija raka pluća i raka glave i vrata (u vezi s nižom prevalencijom pušenja) te raka vrata maternice. Neke od promjena povezane su s većom dostupnošću dijagnostike, neke s promjenama učestalosti rizičnih faktora. Kod raka debelog crijeva razlozi porasta nisu potpuno razjašnjeni - kaže doc. dr. sc. Mario Šekerija, spec. epidemiolog, piše Živim.hr