Bili smo kod šaptačice pčelama u šibenskom zaleđu: U ovom svijetu ženke su jači spol, samo one imaju žalac

Zovu je Doda pčelarica, ali ja bih je prije nazvao -šaptačica pčelama. Sve što ste oduvijek htjeli znati o pčelama, medu, propolisu, peludu, košnicama a niste imali koga pitati sad možete saznati kod i od Doris Banić, čije malo pčelinje carstvo možete posjetiti uvrh Dubravica, tek koji metar prije novoizgrađenog rotora, na samom ulazu u Nacionalni park Krka. Eto, jeste li znali, primjerice, da ova pčela koja u nas zuji, nije naša, hrvatska, nego slovenska, kranjska siva pčela? I da Talijani imaju svoju, skroz drugu podvrstu medonosne europske pčele, koja u njih živi i obitava? Niste, velite, imali pojma?! Nisam ni ja, sve dok nisam svratio do Dode, a i onda sam se lupio po čelu:
- Došle (p)čele ko kobasice! Kranjska, tirolska, debrecinka, češnjovka...

Sad je bilo na Dodi red da se lupi po čelu, koga su joj ovo poslali, al ništa zato, vidim - navikla je. Ionako su joj najčešći posjetitelji osnovci, koji crtežima po zidovima zahvaljuju njoj i pčelama što su im svojom apiterapijom pomogli u borbi protiv astme, bronhitisa i drugih respiratornih boljetica i problema. A sve je počelo, kako to obično biva, iz nužde i nevolje, prije nekih šest godina.

- Mala mi se razbolila, periferna neuropatija, jedan od oblika autoimunih bolesti, karakterizira je atrofija mišića, slično kao i multiplu sklerozu, imala je prije toga neke alergije... I nakon 200-injak dana u bolnici, izbacili smo zbog nje iz ishrane sve konzervanse, aditive, šećer... I kako je muž Ivica već otprije imao dvije, tri košnice, i kako se naša konzumacija meda u svemu i svačemu, sve više širila, tako se širio i broj košnica. I onda smo negdje našli neki članak da se u Sloveniji rade aerosolne inhalacije direktno iz košnica i da djeluju jako dobro i na bolesti kao što je multipla i te neuropatije, i općenito na cijeli dišni sustav. Tako smo došli na ideju da napravimo jednu drvenu kućicu u kojoj bi nam se kćer mogla inhalirati. A onda kad smo već napravili, zašto ne pomoći i drugima. I tako je krenulo... Imali smo u planu da već ove godine napravimo cijeli projekt tog 'Beelanda' kako ga ja zovem. Malo nas je korona u svemu tome usporila, kako se svi na nju vade, tako ću i ja, pa svrate uglavnom poznanici, prijatelji koji vide na fejsu, dođu klinci malo učiti. A da pomaže, i da vridi, da djeluje nije samo dokaz moja mala, koja je sad na drugoj godini faksa, nego i suprug koji je imao teške alergije na sve žive trave, naročito kad bi počeli cvjetati, u proljeće i ljeto, pa ne bi mogao živjeti bez pustih tableta. A onda smo, nakon što se počeo baviti pčelama i košnicama skužili nakon nekog vremena da uopće ne kiše više, on se inhalira već sedam godina inidrektno otkako se bavi pčelama, otvara svaki dan te košnice i zatvara, pa ga zapahne taj cvjetni miris, peluda i propolisa... - priča Doris koja na pčele i sve oko njih i dalje gleda kao na hobi, unatoč tome što su osnovali OPG Banić i što imaju velike planove.

Zdravlje i meditacija

Oboje su, i ona i suprug, zaposleni u NP Krka, posao im je blizu kuće i pčela, blizu starog vinograda u koji su locirali svoj 'Beeland', košnice i kućicu za inhalaciju, ljekovito i aromatično bilje, masline, među kojima su i udobna mjesta za sjedenje i meditiranje, zapravo uživanje. Gradska cura s Baldekina udala se u Dubravice, u skradinsko zaleđe, a kako je uvijek voljela prirodu, duge šetnje, pedaliranje biciklama i planinarenje to joj je sve skupa došlo idealno. Jer, do Šibenika i do Banja, na kojem joj mali trenira plivanje, ima samo pola sata vožnje. Manje nego što Zagrepčanima treba od Laništa do centra grada...

Ali, da se mi vratimo na inhalaciju. Vi, zapravo, udišete mirisna isparavanja iz košnice, aerosoli, koje vam ulaze kroz inhalator, odnosno masku na licu. Možete čak -ako želite - kroz debeli pleksiglas vidjeti i pčele, ali one ne mogu do vas, jer ih dijele guste mrežice. A kako sam i sam astmatičar, nakon dugog pušačkog staža, Doda mi je objasnila kako cijela stvar djeluje:

- Med je higroskopan, on veže za sebe vodu, isto kao i ove aerosoli, koje izvlače tu sluz, koja se prorjeđuje i čiste dišne puteve. Na sličan princip kao i slane sobe, jer i sol veže na sebe vodu, odnosno vlagu - objašnjava Doris. Šteta je zapravo što konzumacija meda i pčelinjih proizvoda ni u Hrvatskoj, a ni u Šibensko -kninskoj županiji nije još osobito raširena, iako pčelara u županiji ima 90-ak i imaju odličan med, od mediteranskih trava i bilja. A ni sami pčelari se nemaju vremena baviti popularizacijom pčelinjih proizvoda, jer imaju dosta posla oko košnica. Zato je tim dragocjenije Hrvatsko apiterapijsko društvo kojem predsjedava dr. Gordana Hegić u Zagrebu.

I Doda je kod nje odslušala 90 sati predavanja i shvatila koliko malo zna o korištenju i blagodatima svih pčelinjih proizvoda. Med je samo mali dio. Tu je i propolis, i pelud koja ima sve aminokiseline potrebne čovjeku, kojima se pčela zapravo hrani. Med je samo energija, ali bez peludi ne bi mogla preživjeti. Bez peludi joj se neće razviti voštane žlijezde, 11. ili 12. dan, od 35 koliko ukupno živi, i kojima proizvodi vosak. A bez voska neće moći napraviti saće. A bez saća, matica nema gdje položiti jajašca. A bez jajašaca, nema novih pčela.' A propolis?

Pčele su ko Dalmatinci

- Propolis je smola s drveta, a pčele su ko Dalmatinci -ubija ih promaja. Pa, di god je na košnici rupica, pčele je zatvaraju, lijepeći na 'buže' propolis, inkartavaju je s njim, izoliraju pred zimu. Kad zahladi, naprave klupko oko legla, i griju ga svojim tijelima - priča Doris o pčelama, prema kojima osjeća veliko poštovanje. To je jedini insekt čiju hranu ljudi koriste u ishrani i čiji bi nestanak ili izumiranje, za četiri godine rezultirao i izumiranjem cijelog čovječanstva. Pčela oprašuje plodove kojima se hranimo, ali i pamuka koji odijevamo. Bila je ovdje i jedna curica koja je imala strah od pčela, a on dolazi od straha od osa, koje su agresivne. Pčele su manje agresivne, i 'bodu' samo u krajnjoj nuždi. Mi imamo tako elastičnu kožu, pa njezin žalac ostane u njoj, a sama pčela ugiba od ozljeda. A žalac treba izvaditi iz kože jer bi vas nakon te jedne mogle napasti i druge pčele, jer on -žalac - ispušta signal kojim ostatak roja upozorava na opasnost. Čudesan je taj svijet pčela, i način na koji one komuniciraju. Mali svemir je to!' - priča Doris, i ističe da je za pčele naročito važan maslačak, sa svojim žutim cvjetovima, koji im je prva obilata paša nakon što izdrže dugu i gladnu zimu.

Maslačak je nutritivno vrlo izdašan, zdrav, pa moli sve koji imaju masline, da ne kose ispod njih dok ne prođe cvjetanje maslačka. Nek onda pokose, nakon 15 dana! Neće ništa izgubit. Eto vam na, dragi moj svitu. Nije svemir iznad nas, gore među zvijezdama. Nego oko nas, u tako sićušnim stvarima, kao što su pčele, i žuti cvjetovi maslačka. A mi ni o jednom ni o drugom nemamo pojma. Sreća da barem djeca nisu gluha pored ušiju, pa na edukativnim radionicama koje su Doda i njezina kolegica Silvija Ćaleta pokretale i organizirale i unutar NP 'Krka' čuje svega i svačega novog, lijepog i zanimljivog. Od reciklaži, ekologiji, prirodi...

Tko bi rekao da će se diplomirana ekonomistica okrenuti svemu tome, i pčelama. Jer, tu nema baš para. Bez obzira na 45 košnica koliko ih Banići imaju. Treba njih i voziti u Liku, na pašu, kao ovce, u planinu, jer ova je zbog suše bila najgora pčelaraska godina odavno. Sreća da su preko LAG-a i mjere 6.3. 'Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava' dobili novac za prikolicu, sunčane topionike i 400 sadnica ljekovitog bilja.

- Naša je šibenska, regija blagoslovljena divljom dračom, koja daje predivan, ljekoviti med. I vole ga djeca, ali suša je učinila svoje pa naši pčelari idu svugdje, po Lici, po Svilaji, Dinari. Košnice na kamion, pa kako koja biljka medi, ideš za njom. Evo, sad u Lici medi vrisak- govori. Pčelarstvo je u stvari stočarstvo, pa kako blago ide planinu kad se iskoristi paša u nizinama, tako idu i pčelari sa svojim blagom u košnicama.'

I mogli bi tako s Doris, Dodom pčelaricom, pričati o pčelama u nedogled. I čitati dječje poruke s drvenih zidova o tome kako pčele žive 35 dana, matica tri godine, a trutovi -do zime. Jer, ih pčele, nakon što odrade svoje, odnosno oplode maticu, izbacuju iz košnice. Da ih ne hrane džabe! Eto, ako u nas ljudi vlada, ili je vladao patrijarhat, u pčela vlada matrijarhat. I žen(k)e su tamo jači spol. Jer, bunili bi se trutovi, ali se ne usude. Naime, samo ženke, a ne mužjaci, imaju žalac!