Razgovor s kućnim ljubimcima je praksa koja je postala uobičajena u mnogim dijelovima svijeta. Zanimljivo je da postoji i drevna tradicija koja uključuje pčele.
Poznata kao "obavještavanje pčela", uključuje informiranje pčela o smrtima, rođenjima, vjenčanjima te odlascima i povratcima u domaćinstvu pčelara. Vjerovalo se da kao inteligentna i osjećajna bića, trebaju biti uključene u obiteljske radosti ali i tuge. U suprotnom, mogle bi napustiti košnicu, prestati proizvoditi med ili čak uginuti piše Agroklub.
Taj narodni običaj nije samo zanimljiva folklorna tradicija, već odražava duboko poštovanje prema ovim oprašivačima i njihovoj ulozi u ekosustavima, što je i danas prisutno među nekim pčelarima. Ujedno je primjer kako su ljudi kroz povijest povezivali prirodni svijet s duhovnim i emocionalnim aspektima ljudskog života.
Poznat kao "Telling the bees", vuče korijene iz zapadne Europe, a posebno je bio raširen u Engleskoj, Irskoj, Walesu, Nizozemskoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.
Tradicija pričanja s pčelama održava se i dan danas, samozatajno bez velike pompe i javnosti kako se i inače radi na pčelinjacima s pčelama. Tako je i nakon smrti kraljice Elizabete II., kraljevski pčelar John Chapple obavijestio pčele Buckinghamske palače i kraljevska rezidencija Clarence House o njezinoj smrti i dolasku na njeno mjesto nasljednika kralja Charlesa III.
Chapple je novinarima opisao kako je on to odradio i praksu kao takvu: "Pokucate na svaku košnicu i kažete: ‘Kraljica je mrtva, ali nemojte ići."
Kako se "pričalo" pčelama?
Običaji su se razlikovali od regije do regije, no općenito su obuhvaćali sljedeće korake: Glava obitelji ili pčelar bi lagano pokucao na košnicu kako bi privukao pažnju pčela. Zatim bi im tihim i smirenim glasom priopćio vijest, često u obliku rime ili kraće pjesme. U slučaju smrti, košnice bi se prekrivale crnom tkaninom u znak žalosti. Pčelama bi se ponekad ostavljala i hrana s pogreba.
Postojalo je vjerovanje u određenim područjima da imaju sposobnost prenošenja duše umrlih u posmrtni život. Ova fascinantna predodžba o pčelama kao posrednicima između ovog i onog svijeta odražava duboko poštovanje prema ovim nevjerojatnim stvorenjima i njihovoj ulozi u prirodi. Pčele su, kroz povijest, bile simbol duhovnosti i vječnosti, a njihova sposobnost oprašivanja biljaka često se povezivala s ciklusima života i smrti.
U mnogim kulturama, smatrane su svetim bićima, a njihov med simbolom besmrtnosti i obilja. Osim toga, ključne su za održavanje ravnoteže u ekosustavima i doprinose raznolikosti biljnog svijeta, što je neizmjerno važno za opstanak ljudske zajednice i cijelog planeta, piše Agroklub.
Motiv "Obavještavanja pčela" pojavljuje se u mnogim književnim radovima, uključujući poznatu pjesmu Johna Greenleafa Whittiera. Ova pjesma, koja nosi isti naziv, priča je o drevnom običaju obavještavanja o važnim događajima u životu njihovih ljudskih čuvara, posebno o smrti. Whittierova pjesma opisuje mladića koji se vraća kući kako bi otkrio da je njegova voljena preminula, a sluškinja obavještava pčele o njezinoj smrti, što je bio običaj u Essex Countyju u Massachusettsu, gdje je pjesnik živio.
U današnje vrijeme, suočeni s globalnim smanjenjem populacije pčela, možda je pravo vrijeme da se prisjetimo drevnih običaja i obnovimo naš odnos s ovim ključnim oprašivačima. Pčele su neophodne za održavanje stabilnosti ekosustava i poljoprivredne produktivnosti, budući da su glavni oprašivači većine divljih biljaka i mnogih usjeva.
Unatoč njihovoj brojnosti i raznolikosti, s više od 20.500 vrsta širom svijeta, većina znanstvenih napora usmjerena je na jednu vrstu, zapadnu medonosnu pčelu Apis mellifera. Međutim, važno je obratiti pažnju i na ostale oprašivače našeg okoliša bumbare, leptire ili recimo tzv. "divlje pčele" odnosno pčele samice, koje su glavni oprašivači većine biljaka. Antropogeni čimbenici poput poremećaja njihovih prirodnih staništa zbog intenziviranja poljoprivrede i urbanizacije, klimatskih promjena, pesticida, praksi upravljanja i invazivnih stranih vrsta povezani su s padom populacija pčela.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....