Provozali smo se cestom u općini Ervenik koja je postala hit na internetu, ovakav sudar svijetova nigdje niste vidjeli!

Ovih dana kratka fotovijest na portalima je postala ​viralnom, kao da je prenesena iz stripa "Alan Ford". Riječ je o cesti na samoj granici Zadarske i Šibensko-kninske županije, u općini Ervenik: iz zadarskog pravca proteže se lijepo asfaltirana prometnica u punoj širini, a onda se, kao sjekirom presječena na granici sa šibensko-kninskim područjem nastavlja na dvostruko užu "cesticu" propalog asfalta – barem na tome dodiru dviju županija.

Tim se dijelom prometnice, koja je očito trebala biti jednom i ujednačenom, bez takvog nadrealnog, drastičnog prelaza u neki drugi, a opet blizak svijet unutar iste države, ide prema općinskom središtu Erveniku.

Što se to dogodilo da se cijela zemlja s pravom iščuđava kontrastu od nekoliko desetljeća na samo jednom centimetru istog cestovnog pravca u jednako raseljenoj i potrebitoj Bukovici, objašnjava Predrag Burza, načelnik općine Ervenik.

Da je fotografija s istim motivom bila snimljena prije malo više od godinu dana, na zadarskoj strani još uvijek bi bio makadam, a na šibensko-kninskoj, erveničkoj, gledali bismo isti prizor našeg dijela prometnice široke tri metra, koju smo u dužini od pet kilometara asfaltirali prije šest godina, objašnjava Burza.

Jure Mišković/Cropix

– To je, nastavlja, nekad bio neasfaltirani pravac dužine 6,5 kilometara do Kaštela Žegarskog u sastavu Grada Obrovca.

Obrovac je od te dionice imao 1,5 kilometara makadama, a mi 5 kilometara i s gradskom upravom smo se dogovorili da napravimo jednaku asfaltiranu cestu širine 3 metra, te nakon toga zajednički istupimo sa zahtjevom da se izgradi brza cesta u punom profilu od šest metara. No u Obrovcu su se predomislili, poduzeli su drugu strategiju i pet godina poslije nas Županijske ceste Zadarske županije izgradile su prometnicu u punom profilu, koja se nastavlja na cestu jednakih karakteristika od Žegara do Obrovca, i dalje, prema Zadru.

Tako ispada da je dvije susjedne sredine makadam spajao, a sada ih asfalt razdvaja, no Burza nije htio komentirati kako je došlo do toga da Grad Obrovac napusti prvotni odgovor. U svakom slučaju, sada je ta ervenička dionica, koju je općina kao svoju nerazvrstanu cestu asfaltirala "aplicirajući na sve fondove", postala prometnicom pod ingerencijom Županijske uprave za ceste Šibensko-kninske županije​, jer je obrovačka dionica napravljena u punom profilu.

U Erveniku više nismo mogli čekati. Trebalo je zadržati i ono malo ljudi, da im uredimo bolje uvjete života. Cesta nije idealna, no uspjeli smo, veli Predrag Burza i nastavlja da im je plan, u suradnji s Gradom Kninom, isposlovati da se od Knina preko Ervenika izgradi brza cesta u punom profilu, koja bi taj kraj kvalitetno spojila s Obrovcem i Zadrom.

Vidjet ćemo kako ćemo uspjeti u tome, kaže Burza. Na erveničkom području, to je nešto više od 20 kilometara trase koju bi trebalo izgraditi u punom profilu.

Ante Parat, ravnatelj ŽUC-a

Nikša Stipaničev/Cropix

Slično Burzi – u smislu da tek treba vidjeti – govori i Ante Parat, ravnatelj Uprave za ceste Šibensko-kninske županije.

Da smo uprava koja ima novca za takav zahvat, ne bismo se premišljali, no mi to ne možemo financirati i trebat će tražiti druge izvore novca, kaže Parat.

U međuvremenu, nastali su novi prometni koridori i pitanje je koliko bi cesta za koju se zalažu u Kninu i Erveniku bila od prometne važnosti. Izgrađena je autocesta, također usporedni spoj sa Zadrom preko Kistanja, na Obrovac.

Trasa o kojoj je riječ dio je regionalne ceste izgrađene prije Domovinskog rata, podsjeća Parat i spominje nedavni sastanak u Kninu gdje se o tome raspravljalo.

Na sastanku je zaključeno da se izvuče dokumentacija te stare regionalne ceste i razmotri kako bi se namjeravana trasa uklopila u sve kasnije nastale promjene u trasama koje spominje Parat. Po mišljenju našeg sugovorniku, cesta Knin – Ervenik – Obrovac – Zadar najprije bi mogla biti izgrađena ukoliko dobije državni status, a podsjetio je kako je sličnih sastanaka s jednakim zaključkom bilo i 2008. godine. Očito, na potezu je država, ako je fotografija kao iz "Alana Forda" ikakav argument, da tu prometnicu uzme pod svoje.

Jure Mišković/Cropix

PADA BROJ STANOVNIKA

Nemamo ni vodu, a od vjetroparka nikakve koristi

Prema novom popisu stanovništva iz 2021. općina Ervenik ima samo 816 stanovnika na razmjerno velikom prostoru od 212 tisuća četvornih kilometara šibensko-kninskog dijela Bukovice, što je čak 7,3 posto površine cijele županije. Mahom starije stanovništvo u stalnom je padu, te je u odnosu na popis iz 2011. to gotovo 300 stanovnika manje. Srbi su najbrojniji, s 97 posto zastupljenosti.

Pretrpjeli smo velik udarac, ovdje je u odnosu na vrijeme prije rata ostao tek svaki četvrti stanovnik. Nama je ovdje svatko dobrodošao, a i one koji su ovdje treba potaknuti da ostanu, kaže načelnik Predrag Burza i žali se da im je i dalje problem s vjetroparkom Krš-Pađene, velikim projektom povezanim s aferom Josipe Rimac. Najveći vjetropark u zemlji proizvodi struju već gotovo dvije godine, a općinski proračun i dalje od toga nema nikakve koristi. Tako je najveći vjetropark postao najvećom tegobom ove siromašne općine, a trebao ju je pogurati i osnažiti.

– Ovdje se bavimo stvarima koje su nezamislive u civiliziranom svijetu. Nemamo vodovoda, osim na jednom dijelu, pa ljudima, mahom starijem stanovništvu, dopremamo vodu vatrogasnim cisternama, možemo djecu novčano stimulirati do odlaska na studij i stvoriti uvjete za bolje prometnice, ali ništa više od toga bez jačeg angažmana države – kaže Predrag Burza.