U sveučilišnoj galeriji "Vasko Lipovac" u Kampusu do konca veljače može se pogledati izložba arheoloških predmeta pod nazivom "Kud plovi ovaj brod?".
Naslov je asocijacija na olupinu trgovačkog broda koja je pronađena 2015. u podmorju kod otoka Žirja u čijoj utrobi je ostalo sačuvano keramičko kuhinjsko posuđe i amfore korintskoga stila.
Za predmete koji su izloženi smatra se da su iz 4. stoljeća prije Krista što ovu izložbu čini unikatnom – na čitavom Jadranu, kažu stručnjaci, nema sličnih.
Arheoloških nalaza je bilo iz različitih povijesnih epoha, drevnih ostataka rimske civilizacije, ali iz helenskog doba predstavljaju neprocjenjivu dragocjenost za našu ali i svjetsku kulturnu baštinu.
Tako kaže dr. sc. Miona Miliša sa Odsjeka za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu, uz višeg predavača Filipa Rogošića autorica izložbe, koja veli da su neki izlošci javnosti dostupni prvi put i da ovakav arheološki materijal do sada nije viđen.
Izloženo je sedamdesetak raznih keramičkih kuhinjskih predmeta i oko pedesetak amfora u kojima se pohranjivalo vino, ulje, sočivo, a uz restauriranu keramiku može se pogledati i video i fotodokumentacija podvodnih istraživanja kod Žirja.
Trgovački brod koji je vjerojatno zbog nevremena prije gotovo 2500 godina pretrpio brodolom krenuo je iz Starog Grada na Hvaru, a koje mu je bilo odredište ostat će nepoznato.
Teret mu je pronađen na dubini od 20 pa do 40 metara, a najvažniji razlog očuvanosti ovakve zbirke je okolnost da podmorsko nalazište nije opljačakano, odnosno da je odmah prijavljeno nadležnim službama.
Pronašao ga je ronilac Vedran Dorušić u društvu Stipice Birina u uvali Juro na otoku Žirju a sve što se kasnije događalo od otkrića olupine do izložbe priča je od koje bi Amerikanci napravili film, smatra ronilac Dorušić.
Nakon što je nalazište dokumentirano, Ministarstvo kulture nije financijski podržalo istraživanje tako da su priskočili sponzori.
Istraživanja su se obavljala ljeti po nekoliko dana ili tjedana, a kako su 2019. godine lokalitet otkrili i pljačkaši, idućeg ljeta podvodni arheolozi su intenzivirali potragu, dajući sve od sebe, kako bi vrijedne nalaze dopremili u ruke stručnjaka restauratora/konzervatora.
Među brojnim dokumentiranim brodskim posuđem kao što su zdjele, vrčići i "skifosi", ističe se "askos"– posuda za piće, koja izgledom podsjeća na polegnuti vrč. Potpuno očuvan, ovo je jedini ovakav primjerak na istočnoj obali Jadrana.
Podvodna arheološka istraživanja vodio je Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru pod vodstvom dr.sc. Irene Radić-Rossi, dok su konzervatorsko-restauratorski zahvati na arheološkom materijalu provedeni na Odsjeku za konzervaciju-restauraciju Umjetničke akademije u Splitu, pod nazorom dr. Miliša i predavača Filipa Rogošića.
- Konzervacija keramike započela je 2018. godine, u sklopu nastavnog procesa, tako da su studenti imali priliku učiti zanat na vrhunskom materijalu. Interesantno je da nam je prilikom sušenja i desalinizacije jedn amfora pukla, a njen sadržaj je bio pravo iznenađenje.
Analiza na PMF-u je pokazala da se radi o smjesi za proizvodnju glinenih predmeta, kaolinu, koji se i danas koristi u izradi keramike – priča dr. Miona Miliša, a labaratorijska istraživanja obavljala je dr.sc. Maja Miše sa Sveučilišta u Cambridgeu.
- Naglasak izložbe je na prezentaciji restauriranih artefakata te znanstveno istraživačkom, kao i stručnom postupku u radu. Budući da Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu ove godine navršava 25. godina postojanja, obljetnica se nastoji obilježiti javnim prezentacijama rezultata rada sa studentima.
Nakon zatvaranja izložbe ostaje tiskani materijal u vidu dvojezične monografije, kataloga restauriranih keramičkih predmeta s podvodnog lokaliteta - kaže dr. Miliša koja je s Filipom Rogošićem, dr.sc. Majom Miše, i dr. Irenom Radić Rossi koautorica monografije.