podaci dzs-aU 2021. u pomorskom i obalnom prijevozu 40 posto više putnika u odnosu na 2020., međunarodni promet u plusu od 128 posto

Sve vrste prijevoza u Hrvatskoj su 2021. zabilježile rast broja putnika od 18,8 posto u odnosu na 2020. s ukupno prevezenih gotovo 58 milijuna putnika, a prevezeno je i 3,7 posto više robe ili gotovo 128 milijuna tona, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Više prevezenih putnika i robe pokazuju da se prijevoz/transport djelomično u 2021. oporavio nakon loše 2020. godine i osjetnog pada zbog pandemije i ograničenja putovanja, što pokazuje i podatak DZS-a da je broj prevezenih putnika prošle godine bio ukupno manji za oko 31 posto u odnosu na 2019.

U cestovnom prijevozu najviše putnika i robe

Među svim vrstama prijevoza, u cestovnom prijevozu je bilo najviše putnika odnosno domaći cestovni linijski prijevoznici autobusima su prevezli najviše od ukupnog broja putnika, 31 milijun ili 18,5 posto više nego u 2020. Od njih je većina ili 29,3 milijuna prevezena u unutarnjem prometu, što je 14,4 posto više nego 2020., a još veći porast, od čak 243,6 posto u cestovnom je prijevozu ostvaren s 1,6 milijuna putnika u međunarodnom prometu.

I robe je u toj vrsti prijevoza lani najviše prevezeno, 85 milijuna tona, čime cestovni u ukupnom prijevozu robe ima udio od 66 posto. Lani su cestovni prijevoznici prevezli 5,3 posto više robe nego 2020. godine. Većina se cestovnog robnog prijevoza odnosila na unutarnji prijevoz, 69,3 milijuna tona. 

Statistika pokazuje i da je u gradskom prijevozu autobusima u Hrvatskoj 2021. bilo nešto manje putnika, za 2 posto ili 123,1 milijuna, dok ih je u tramvajima prevezeno 119,7 milijuna ili 9 posto manje nego 2020. godine. 

Željeznica s većim porastom putnika i manjim porastom robe

Željeznički prijevoz je po broju prevezenih putnika u 2021. na drugom mjestu s 13,5 milijuna putnika ili 3,2 posto više nego 2020. godine. Većina je putnika, 13,3 milijuna ili 3 posto više putovalo vlakom po Hrvatskoj, dok sa 199 tisuća putnika u međunarodnom prometu željeznica bilježi puno veći postotni rast, za 41,3 posto. 

S druge strane, prijevoz robe željeznicom bio je u tek blagom porastu, od 1,2 posto, s 15,2 milijuna tona robe. Od toga je najviše ili gotovo 6 milijuna tona utovareno u međunarodnom prijevozu, ali je to pad od 3 posto u odnosu na 2020., dok je porast od 11,2 posto ostvaren s 1,6 milijuna tona robe u međunarodnom prijevozu - istovareno. Velik dio robe koji je u 2021. prevezen željeznicom u Hrvatskoj bio je u tranzitu, a radi se o 4,7 milijuna tona ili 1,4 posto manje nego 2020. godine. 

Pomorski i obalni prijevoz s 40 posto više putnika

Na trećem mjestu po prijevozu putnika je pomorski i obalni prijevoz, koji s 12,3 milijuna prevezenih putnika bilježi porast od 40 posto u odnosu na 2020. Najveći je dio tih putnika bio u unutarnjem prijevozu, 12,2 milijuna ili njih gotovo 40 posto više, dok su preostalih 60 tisuća domaći brodovi prevezli u međunarodnom prometu i time bili u plusu od 128 posto.

U pomorskom i obalnom prijevozu najviše je putnika lani prevezeno trajektima, gotovo 10 milijuna, ili 37,2 posto više nego 2020. godine. 

U prijevozu robe, pak, je pomorski i obalni prijevoz na drugom mjestu, iza cestovnog, s gotovo 18 milijuna tona, što je i 2,4 posto više nego 2020. Pritom su pomorski prijevoznici u unutarnjem prometu prevezli 7 posto manje robe, ili 739 tisuća tona, dok se većina prijevoza robe odnosi na međunarodni promet, oko 17,1 milijun tona, što je na godišnjoj razini porast za 3 posto. 

Zračni prijevoz s više putnika i manje robe

Domaći zračni prijevoznici u 2021. su prevezli gotovo 1,1 milijun putnika, što je 57,2 posto više nego 2020. Najviše je putnika u zračnom prijevozu, 817 tisuća prevezeno u međunarodnom prometu, a 244 tisuće ih je prevezeno u unutarnjem prometu. 
Statistika o prijevozu tereta pokazuju da su ga domaći zračni prijevoznici lani prevezli manje, i to 9,7 posto. nego 2020. godine odnosno 1.319 tona, od čega većinu ili nešto malo više od 1.200 tona u međunarodnom prijevozu, a 81 tonu u unutarnjem prijevozu, čime su u minusu od 10 odnosno 4,7 posto u odnosu na 2020. godinu. 

Osim u zračnom, pad prijevoza robe zabilježen je i u prijevozu na unutarnjim vodnim putovima, za 26,5 posto, na 697 tisuća tona (bez tranzita), te u cjevovodnom transportu, za 1 posto, s gotovo 9,2 milijuna tona robe. Od toga se većina ili 6,8 milijuna tona odnosi na transport nafte, što je i slično kao 2020. odnosno tek mali pad od 0,3 posto, dok je plina cjevovodima 'prevezeno' 2,3 milijuna tona ili 3 posto manje nego 2020. godine.