U potrazi za novim obnovljivim izvorima energije, stručnjaci se sve više okreću i iskorištavanju mora, valova, plime i oseke, pa odgovore na mnoga pitanja kako oformiti te eksploatirati "plavu energiju”, odnosno energiju mora, dat će i trodnevni skup koji će se održati u Splitu od 18. do 21. svibnja.
Sve u okviru "Interreg Medirerranean BLUE DEAL” (Blue Energy Deployment Alliance) projekta, koji ima za cilj predstaviti i raspraviti moguće scenarije za razvoj i implementaciju tehnologija Plave energije u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Jer upravo je ta županija s najdužom morskom obalom u državi, radi se o 1250 kilometara, a usporedbe radi to je udaljenost od Splita do Frankfurta!
Budući da "Dane plave energije u Splitu” organizira Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, zajedno s partnerom Splitsko-dalmatinskom županijom, na čijem području je proveden i pilot-projekt, upitali smo detalje o tom novom budućem smjeru korištenja energije, dva eminentna stručnjaka iz područja energetike i plave energije - prof. dr. sc. Nevena Duića, redovitog profesora Sveučilišta u Zagrebu, koji je nedavno uvršten na listu 1 posto najboljih svjetskih znanstvenika iz područja energetike, te dr. sc. Hrvoja Mikulčića, iskusnog istraživača sa Sveučilišta u Zagrebu, koji je ujedno i urednik jednog od najprestižnijeg znanstvenog časopisa u polju zaštite okoliša, naziva "Journal of Cleaner Production”.
Koncept i mogućnosti
Što je cilj konferencije koja se održava od utorka do četvrtka?
- Projektom se promovira koncept plave energije i mogućnosti koje proizlaze iz iskorištavanja energije mora. Ujedno se projektnim aktivnostima identificiraju problemi koji postoje i koji sprječavaju značajnu instalaciju tehnologija ovog tipa, kao što su prostorno planiranje na pomorskom dobru, utjecaj na okoliš, razni socio-ekonomski čimbenici i slično.
Prezentirat će se rezultati za odabrano područje, s naglaskom na mogućnost korištenja energetskog potencijala, uz analizu utjecaja na okoliš. Kao i primjeri dobre prakse instalacije dizalica toplina morska voda - voda na hrvatskoj obali Jadrana.
Imat ćemo i dan za predstavnike industrije, inovatore i tvrtke koji su aktivni u ovom području te sudjeluju na implementaciji takvih projekata na europskoj i svjetskoj razini, a za kraj će se držati prezentacija srednjoškolcima za rad u ovom sektoru, što je važno za njihov budući izlazak na tržište rada.
Što obuhvaća plava energija?
- Plava energija, engl. Blue Energy, je dio koncepta Plave ekonomije koji tumači kako na održiv način koristiti resurse mora i oceana. To se prvenstveno odnosi na održiv način ribarenja, akvakulture, održavanja pomorskog prometa te u konačnici korištenja energetskog potencijala mora i oceana. Plava energija ima značajni potencijal s obzirom na to da more, kao energetski izvor, nudi mogućnost eksploatacije energije vjetra na pučini, valova, plime i oseke, topline, morskih struja i slično.
Pučinske vjetroturbine imaju komercijalno najveći potencijal s obzirom na razinu tehnološke spremnosti i potencijal proizvodnje električne energije. Također, more kao veliki toplinski spremnik omogućava izrazito efikasan način iskorištavanja toplinskog potencijala za potrebe grijanja i hlađenja korištenjem dizalica topline morska voda - voda.
Ostali oblici plave energije pokazuju izrazito geografsku ovisnost te su u ovom trenutku prikladniji za otvorena mora i oceane, gdje su morske struje snažnije te nema prirodnih prepreka koji bi smanjivale energetski potencijal.
Dizalice topline
Koje lokacije na Jadranu koriste energiju valova?
- Na Jadranu trenutno nema instaliranih komercijalnih elektrana koje bi koristile energiju mora. Iako, prošle godine talijanski Saipem je najavio izgradnju prve pučinske vjetroelektrane s 450 MW kapaciteta u sjevernom dijelu Jadrana, u blizini luke Ravenna. Područje sjevernog Jadrana predstavlja najatraktivniju lokaciju za razvoj sličnih projekata zbog značajnog energetskog potencijala te povoljne batimetrije mora, koja omogućava instalaciju već razvijenih tehnologija.
Za područje srednjeg i južnog Jadrana potreban je razvoj plutajućih infrastruktura i platformi koje omogućavaju sidrenje vjetro-agregata na dubinama većim od 60 metara. Ostali oblici energije mora - valovi, plima i oseka - imaju izrazito malen potencijal zbog zatvorenosti mora, barem što se tiče trenutnog stupnja razvoja tehnologije.
S druge strane, projekti dizalice topline morska voda - voda, uspješno su instalirani s obje strane Jadranskog mora. Imamo primjere Kneževa dvora u Dubrovniku, Marine Kaštela, "Thalassoteherapije" u Opatiji, bolnice u Rovinju, hotela "Parentium" u Poreču, "Falkensteinera" u Zadru, te u konačnici hotela "Le Méridien Lav" u Splitu.
Ovi primjeri pokazuju kako se dizalice topline mogu koristi u objektima raznih namjena, s kapacitetom od nekoliko kW za kućanstva do velikih sustava od nekoliko MW za potrebe hotela ili bolnica.
Što je pokazalo istraživanje na Čiovu, kako su reagirali građani na novu plavu energiju?
- Većina lokalnog stanovništva upoznata je s problemom klimatskih promjena te smatra da je potrebno poduzeti potrebne mjere za smanjivanje negativnih posljedica koje se već događaju. Nažalost, i dalje postoji značajan udio onih, čak 30 posto, koji smatraju da to nije slučaj. Oko 70 posto stanovništva smatra potrebnim provođenje mjera energetske efikasnosti, ali i veće korištenje obnovljivih izvora energije - OIE. Što se tiče konkretno plave energije, većina stanovništva, 60 posto, izrazila je upoznatost s tim terminom i generalnim tehnologijama za iskorištavanje resursa mora.
Također, stanovnicima su prikazane ilustracije pet tipova mogućih tehnologija te su upućena konkretna pitanja o mogućnostima adaptacije tih koncepata u njihovom području. Zanimljivo je primijetiti da velika većina smatra prihvatljivim tehnologije za korištenje energije valova, dok je vidljivo manja spremnost za prihvaćanje izgradnje pučinskih vjetroelektrana. Kao glavni razlog za zabrinutost oko instalacije vjetroelektrana stanovništvo je navelo mogući negativni utjecaj na turizam zbog vizualnog utjecaja, te ribarstvo zbog onečišćenja okoliša.
S druge strane, kao najveći benefiti navedene su mogućnosti kreiranja novih radnih mjesta, postizanje energetske neovisnosti te ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Istraživanje je provedeno na oba spola i na ljudima raznih dobnih skupina, te nije pronađena značajna korelacija između rezultata.
Iz navedenog je vidljiva potreba za daljnjim provođenjem edukativnih radionica na kojima bi se pružile točne i provjerene informacije o svim prednostima i nedostacima koji proizlaze iz korištenja OIE. Na taj način lokalno stanovništvo bi se upoznalo i informiralo iz prve ruke o svim mogućim utjecajima, te bi bilo svjesnije u kreiranju vlastitog mišljenja i stava o toj temi.
Belgijsko iskustvo
U kojem smjeru ćete ići za veće korištenje plave energije?
- Najveća prepreka korištenju plave energiju u Hrvatskoj predstavlja nedovoljno definirana zakonska regulativa, posebno u dijelu prostornog planiranja na pomorskom dobru. Iako, nominalno, ne postoji zabrana instalacije ili izgradnje energetske infrastrukture, komplicirana i nejasna procedura, prvenstveno između vertikalnih tijela vlasti, značajno usporava provedbu projekata ili dovodi do samog odustajanja investitora.
Pozitivan primjer predstavlja belgijski slučaj planiranja na pomorskom dobru koji uspješno i održivo omogućava iskorištavanje morskih resursa za potrebe ribarstva, prometa, energetike, ali i turizma. Upravo zbog toga, Belgija trenutno ima više od 1500 MW kapaciteta u pučinskim vjetroelektranama, i to na samo 65 km obale i 3500 km2 isključivog gospodarskog pojasa.
S druge strane, objektivni problemi tiču se investiranja u same projekte, izgradnju distribucijske mreže, ali i otpora lokalnog stanovništva prema sličnim projektima zbog mogućeg negativnog utjecaja na turističku djelatnost. Iako, istraživanje na Čiovu pokazuje da građani nisu a priori protiv takvih projekata, ali ipak kada dođe do same diskusije o potencijalnim projektima, prevladava sindrom "ne u mojem dvorištu".
Stanje plave energije na globalnoj razini?
- Sektor plave energije je također još uvijek u povojima. Pučinske vjetroelektrane predstavljaju najznačajniji izvor plave energije u Europi s otprilike 25 GW instaliranog kapaciteta. To ujedno čini i najveći udio na globalnoj razini, iako se u posljednje vrijeme primjećuje rast sektora u Kini i SAD-u, a krajem 2020. godine bilo je ukupno instalirano oko 35,5 GW pučinskih vjetroelektrana. Čak i u pandemijsko vrijeme, tijekom 2020. godine, u Europi je instalirano 2,9 GW novog kapaciteta, što čini otprilike 11 posto.
Do 2030. očekuje se instalacija više od 200 GW pučinskih vjetroelektrana, što se čini apsolutno realnim s razvojem novim vjetroagregata nominalnog kapaciteta 10 MW, ali i razvojem potrebne potporne infrastrukture od plutajućih platformi za veće dubine. Isto tako, dizalice topline morska voda - voda koriste se diljem svijeta za potrebe grijanja i hlađenja te se očekuje i daljnji, još značajniji rast instalacije takvih visokoučinkovitih sustava, posebice u hotelijerstvu, ali i u kućanstvima.
Zanimljivo, energija plime i oseke koristi se duže od 50 godina u Francuskoj. Elektrana Rance ima 240 MW instalirano kapaciteta s prosječnim faktorom rada 24 posto. Od 2011. najveća elektrana ovog tipa nalazi se u Južnoj Koreji, Shiwa Lake, s kapacitetom od 254 MW i gotovo identičnim faktorom opterećenja kao i Rance.
Međutim, zbog specifičnosti tehnologije, razvoj na veće razine prilično je limitiran. Dok je energija valova trenutno u visokoj fazi tehnološkog razvoja, te instalirani primjerci predstavljaju demonstracijska pilot-postrojenja. Za obalna područja Sjevernog mora i Atlantskog oceana određeni koncepti došli su do razine prototipa.
Međutim, za slučaj zatvorenih mora kao što su Mediteran ili Jadran, sa značajno manjim visinama i frekvencijom valova, ipak su potrebni dodatni napori u razvoju tehnologije kako bi se osigurao zadovoljavajući faktor opterećenja, te ujedno i ekonomski isplativ način rada.
