Charter flota smo prva u svijetu, Jadransko more nautičari obožavaju, destinacija je to koja iz godine u godinu privlači sve veći broj turista, gostiju koji otvaraju i zatvaraju sezonu.
No što dalje, u kojem smjeru razvijati ovu granu, kada nam sve više opasnosti prijeti za novi uzlet.
Prvo, najveći broj stranih tvrtki ima svoju flotu za najam u hrvatskim marinama, drugo manjak stručne radne snage je iz sezonu u sezonu sve veći problem, a treće – hoće li na kraju Hrvatskoj ostati samo "mrvice" i iz domene ovog uspješnog biznisa jer ćemo sve rasprodati.
I sutra gledati kako netko drugu živi i zarađuje od našeg mora!
Koliko je taj scenarij izgledan ili još uvijek ne razmišljamo u tom smjeru, diskutiralo se na panel raspravi "Vodeća smo svjetska charter flota, što dalje, u kojem smjeru razvijati nautički turizam?" u sklopu nedavno održanog sajma u Marini Kaštela "Croatia nautic show – 16. izdanje Dana hrvatske male brodogradnje".
Uz sudjelovanje panelista: Nikola Petričević u ime Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Svemir Kalinić iz Generali osiguranja, Željko Martinčić predstavnik charter tvrtke BavAdria i Vicko Ozretić predsjednik Udruge hrvatskih skipera i članova posade yahti, zaključeno je kako prvo treba zaštiti Jadranko more.
- Čisti okoliš, razvedena obala, brojni prekrasni otoci su mamac zašto nautičari biraju Jadransko more za destinaciju svog odmora. No ako im ne ponudimo dodanu vrijednost, od eno-gastro ponudu, razne manifestacije, brojne aktivnosti onda ti gosti na brodovima, koji su više platežne moći, neće više birati nas. Oni žele ploviti, ali i zabavljati se, iskusiti destinaciju, njima treba doživljaj. Stoga moramo promišljati kako sve staviti u mjeru, u okvir, budući da nije problem imati masovni turizam u srpnju i kolovozu, već imati odličnu predsezonu i post sezonu. Ali i ono najvažnije – moramo u tom svemu promišljati i o kapacitetu samog akvatorija, koliko gostiju može bez štete po okoliš konzumirati taj doživljaj – istaknuo je Petričević, još jednom dodajući kako je promocija Jadrana kao mjesta za odličan odmor, njihov glavni zadatak kao turističke zajednice.
Kako su ipak sunce i more glavni mamac za dolazak gostiju koji žele odmor provesti na brodovima, problem tvrtki koje su vlasnici charter flota je i ovaj:
- Sunce i more nije dovoljno za charter turiste, ali je osnova i treba čuvati ono što imamo, trebamo brinuti za okoliš – kazao je među ostalim Željko Martinčić predstavnik charter tvrtke BavAdria i dodao kako drugi uče na našim primjerima.
Dotaknuo se i specifičnosti charter poslova.
- Ima razloga zašto je skiper plaćen koliko je plaćen jer su s gostima 24 sata i oni su ti koji puno toga rješavaju kada su gosti u pitanju. Specifičan je posao jer i jedan dan u tjednu moraš zaposliti veliki broj ljudi kad je primopredaja brodova u pitanju. Snalazimo se na sve načine, od angažmana studenata i sve raspoložive radne snage – rekao je Martinčić i dodao kako je previše rekreacijskih charter brodova, ali i privatnih plovila.
No nažalost sve je više stranih tvrtki koje su vlasnici charter flota, koje na našem Jadranu ubiru plodove dok nama ostaje tek manji dio profita, kroz plaćanje najamne radne snage.
A sutra, po onom najcrnjem scenariju, ako stranci kupe i marine a sve više je i takve rasprodaje našeg prirodnog blaga, nasljeđa naših predaka, onda ćemo tek biti promatrači dok netko drugi ubire plodove tog rada.
Kako poboljšati uvjete radne snage, od skipera, hostesa, ali i kompletnog postava uposlenih u marinama, u svom izlaganju dotakao se Vicko Ozretić, predsjednik Udruge hrvatskih skipera i članova posade yahti:
- Nažalost imamo 85 posto flote bez profesionalne posade, te se trudimo kako bi skiperi i hostese biti prepoznati na tržištu. Treba cijeniti njihovo znanje, vrijednost koju donose klijentima, jer stvaraju doživljaj na moru. Ovaj posao je sezonalan, i treba raditi na stalnom uposlenju. Ujedno mislimo kako Hrvatska ne može rasti ni s brojem plovila ni s brojem gostiju. Moramo dizati kvalitetu i smještaja i ponude, to je jedini naš cilj i put razvoja. Hrvatski charter ne smije biti masovan, već kvalitetan, ekskluzivan! Trebamo raditi na podizanju usluge, a ne brojeva! U Jadranu nema mjesta za nova plovila!
Što se pak plovidbe tiče, a nažalost sve više je onih koji dođu na Jadran upravljati charter brodom a da iskustva nemaju, tek imaju dokumenti i dozvolu na osnovu usmenog ispita.
Bez prakse i dana plovidbe na moru!
- Imamo i takve posade na moru, zbog čega zazivam još više kontrole od strane pomorske policije. Imamo bizarne situacije kao što je prolaz ispod mosta Pašman-Ugljen gdje svake godine imamo 4-5 šteta jer se netko od skipera, netko tko čini posadu, odlučio proći ispod mosta iako je na brodu i naljepnica koja upozorava da je visina jarbola veća od prolaza ispod mosta. kako će brod zapeti o most, kako se ne smije tu ploviti – iskustvo u poslovima osiguranja charter plovila iznio je Kalinić, pojašnjavajući:
- Rasli smo preko 30 posto u prošloj godini u pomorskom osiguranju, a charter flote odnose oko 50 posto ukupnog iznosa osiguranja. Osiguranja su potrebna zbog specifičnosti ljudskog faktora, ali i neiskusnih skipera. Osiguranje bi trebalo pokriti rizike usluga, jer su ljudi najbitniji. U raspodjeli uzroka su udari, potonuća i požari. Dvostruko više rastemo u izdacima za štete. Stoga bi trebalo povećati broj kontrola na moru koje nisu adekvatne, a neophodno je popraviti niz elemenata po pitanju sigurnosti.
Kao i kod sigurnosti, treba popraviti i zaštitu okoliša, posebno kontrolu ispuštanja fekalnih voda iz brodskih tankova. Mnogo je naime brodova koje ne spadaju pod jahte pa ne moraju imati separatore, dok druge ni upis s koliko punih ili praznih tankova plove, odnosno koliko je tih tankova pražnjeno na za to određenim mjestima a koliko direktno u more, tijekom plovidbe ili na sidru u uvali.
Trebamo o svemu ovome zboriti, pametno promišljati za budućnost charter turizma u Hrvatskoj, jer na vrh smo stigli, ali na tom vrhu treba i ostati.
I kvalitetom ponude i pomnim planiranjem kako poboljšati uslugu, a ne povećavanjem ni broja gostiju, a poglavito ni broja plovila, kojih je već sada dovoljno.