Za par dana u Turskoj biti će održano novo ročište zatočenom kapetanu Marku Bekavcu. Podsjetimo, na ranijen ročištu, održanom u lipnju, kapetanu i posadi broda nisu dokazane nezakonite radnje, ali su bez obzira na to i dalje zadržani u pritvoru.
Tim povodom u nastavku prenosimo osvrt na situaciju kapetana Sanjina Dumanića, predsjednika Udruge pomorskih kapetana Split:
"Vjerojatno ovim potezom tužilaštvo kupuje vrijeme na uštrb patnje zatočenih pomoraca, njihovih obitelji i prijatelja, ne bi li, eventualno, prikupili nekakve nove dokaze, kojima bi mogli inkriminirati posadu.
Na istom ročištu su se svi članovi posade broda izjasnili da nisu krivi za šverc i da nemaju veze s drogom pronađenom na brodu. Sami tužitelji nisu našli nikakve dokaze u smislu otisaka prstiju posade na paketima droge otkrivenima u skladištu tereta br. 2, niti su uspjeli dokazati umješanost posade u predmetno krijumčarenje.
ez obzira na ove činjenice sud nije odlučio osloboditi zatočenu posadu broda, već se sprema na novom ročištu 18. srpnja pročitati optužnicu. Zaista nije jasno na kojim činjenicama sud zasniva svoju odluku za daljnjim zadržavanjem pomoraca i za što konkretno terete našeg kapetana i ostalih 9 članova posade.
Sigurnost na brodu općenito
Zapovjednik broda je odgovoran za sigurnost broda, posade i tereta, eng. Safety and Security, s tim da je Safety uvijek ispred Securitija. Ubrzo nakon napada na Blizance u New Yorku Međunarodan pomoska organizacija (IMO) je uvela ISPS (The International Ship and Port Facility Security Code). I prije uvođenja ISPS koda dežurni časnici zajedno sa dežurnim članovima posade bili odgovorni i pazili na sigurnost broda, ali njegovim uvođenjem su uvedeni određeni standardi i shodno tome kompanije izrađuju svoje planove i postupke u zaštiti broda (SSA i SSP).
Sukladno brodskom planu sigurnosti (SSP) brod u regularnim uvjetima plovi na razini sigurnosti 1 (Security level 1) što je najniži stupanj sigurnosti (bussines as usual). Časnik direktno odgovoran za Security na brodu je najčešće 1. časnik palube, što je bio slučaj i na Phoenicianu I. On je odgovoran za provođenje plana sigurnosti i dužan je prijaviti zapovjedniku svaku povredu SSP-a ili neku potencijalno opasnu situaciju, odnosno svaki incident. Prema izjavama zatočenih pomoraca nije bilo nikakvih sigurnosnih prijava od strane I šasnika palube.
Sigurnosna situacija u kolumbijskoj luci, prema izjavama o primljenim sigurnosnim uputama prije dolaska u luku, sigurno je tražila pojačanu pažnju posade i možda uvođenje ISPS stupnja 2 i za pretpostviti je da je straža na brodu bila udvostručena, kako je i sam zapovjednik izjavio. Stupanj 3 ne bi bio moguć, jer u takvim situacijama svaki brodski plan sigurnosti traži i prekid gotovo svih brodskih aktivnosti u luci pa time i samu manipulaciju tereom.
Sjećam se situacije kad sam kao zapovjednik dolazio u luku u Venezueli i kada je kompanije od mene zatražila da uvedem stupanj sigurnosti 2, jer bez toga ne bih smio kasnije uploviti u luku SAD-a. To sam morao napravit na način da lučke vlasti u Venzueli to ne znaju, jer je službeno određen stupanj sigurnosti za luku bio 1 i brod bi, moguće, da sam to službeno luci naznačio, imao raznih problema oko samog ulaska u luku i krcanja tereta.
Treba znati da posadu broda ne sačinjavaju profesionalni zaštitari, već, tek ovlaš, za tu svrhu, utrenirani pomorci. Puno jaču zaštitu broda bi trebala predstavljati sama luka, koja je uvijek potupno ograđena i zaštićena nadzornim kamerama. Pristup luci i ulazak u luku je strogo kontroliran, jer luka ima 24 satnu organiziranu prefesionalnu zaštitarsku službu i strogo nadzirane ulaze. Zaštitu brodu bi trebale pružati i nadležne državne službe obalne države i agencije za suzbijanje trgovine narkoticima, odgovorne sa sigurnost u toj obalnoj državi i na području luke.
Pored tako velikih i organiziranih lučkih sustava, vladinih agencija i timova, teško je očekivati da bi brodska posada mogla omesti vješte krijumčare u njihovom naumu šverca ako ovi mogu izigrati, mnogo jače, sigurnosne postave luke, kao i nadzor, suzbijanje i prevenciju od strane državnih službi, koje usputno surađuju i sa sličnim službama drugih zainteresiranih država i time prikupljaju značajne informacije u nastojanju suzbijanja krijumčarenja.
Gdje je droga nađena
Droga je, kako se da zaključiti iz izjava ispitanih na posljednjem ročištu, bila postavljena u ulazu u skladište br. 2 unutar samih „australskih“ skala, koje su obično spiralne sa podestima ili klasične kose sa odmorištima i koje su tek zaštitnim čeličnim kavezom odvojene od prostora teretnog skladišta.
Tek pri dnu skladišta nalaze se, nezaštićene, vertikalne skale. To znači da će krcani teret u ovom slučaju rastresit teret metalurgic coke, popuniti taj prostor australskih skala od dna pa skoro sve do vrha skladišta i pokriti ranije postavljeni kokain. Sam odabir ovakvog mjesta za skrivanje droge se čini neobičan, pogotovo zbog činjenice da je droga uočena od strane dizaličara tijekom iskrcaja obalnim dizalicama u luci iskrcaja u Turskoj.
Droga se očigledno prilikom iskrcaja „otrgla“ i našla pomiješana s teretom. Drogu je bilo moguće postaviti na toj pretpostavljenoj visini od oko 5 m iznad dna skladišta, unutar australskih skala u početnoj fazi ukrcaja tereta, dok je teret bio samo parcijalno ukrcan u skladište i pristup australskim skalama neometan. Jasno je da završni pregled u kolumbiskoj luci od strane kolumbijskih vlasti i tima za borbu protiv narkotika nije mogao otkriti tako postavljenu drogu, jer je bila zatrpana teretom, visine bar 7 metara.
Kako je droga mogla biti ukrcana na brod
U principu lučki radnici (stivadori) nemaju potrebe ulaziti u skladište prilikom ukrcaja rastresitog tereta, iako je jedan član posade izjavio na ročištu da su obalni radnici radili lopatama u skladištu. Jedan stivador je obično postavljen na glavnoj palubi, oko grotla skladišta, gdje signalizira dizaličaru gdje ispustiti teret, kako bi skladište bilo dobro popunjeno i to samo u ranoj fazi ukrcaja, kad dizaličar nema pregled nad donjim dijelom skladišta, zbog visine broda.
Časnik i posada broda uobičajeno su na palubi u blizini grotla samo prilikom početka utovara i pri završetku utovara u dotično skladište i samo povremeno tijekom utovara za provjeru da nema eventualnih šteta na brodu, koje bi moglo prouzročiti rukovanje grajferom i da nema eventualnih nečistoča u teretu.
Razlog zašto većina časnika nije stalno na palubi, kod skladišta i neprestano kontrolira ukrcaj, iako to zasigurno brodarska kompanija traži kroz svoje procedure, je taj, da tu zapravo nema slaganja, brojanja i osiguravanja tereta, kao što je slučaj prilikom ukrcaja generalnog i komadnog tereta.
Teret se sam „slaže“ i nije potrebna direktna fizička nazočnost člana posade. Osim toga rasterisiti tereti su često jako prašnjavi što također „tjera“ posadu da stoje podalje od grotla skladišta u koje se krca teret. Krijumčari se stoga mogu relativno lako prikrasti otvoru ulaza u skladište, koje je uvijek otvoreno tijekom ukrcaja tereta. To im je najlakše napraviti prilazom s morske strane, gdje se u trenu mogu uspeti ljestvama postavljenim sa brodice, ili direktno preći s obale na brod, pogotovo u slučajevima gdje je dok visok, a također mogu biti prebačeni skriveni unutar samog grajfera, koji se koristi za ukrcaj tereta.
Način izbjegavanja uočavanja od strane posade broda krijumčarima može biti lak, ako poznaju karakteristični obrazac ponašanja pomoraca u straži i to pogotovo noću. Dežurni časnik je najčesće u nadgrađu, gdje je ugodnije i pod klimom i gdje često upravlja balastom, ili priprema novu rutu za slijedeće putovanje.
Dežurni kormilar je na brodskoj skali i povremeno kontrolira vez, popušta ili priteže privezne konopce, prema potrebi i tad ga u pravilu mijenja drugi kormilar u straži, ukoliko je straža udvostručena ili dežurni časnik. Nekad se ide i mimo pravila i kormilar jednostavno napusti na kratko svoje mjesto na ulazu u brod, bez da javi časniku, kako ga ne bi „nepotrebno“ uzemiravao. Koji put će se smjena straže kormilara obaviti u blagovaonici, gdje kormilar koji dolazi u stražu sebi priprema kavu i razbuđuje se i ne žuri se na palubu.
Dežurni član posade također često priprema marendu za stražu koja završava u 4 ujutro i to obično započinje oko 3 i 30, kada kormilar ide u blagovaonicu i napušta palubu. Tu su i povremeni odlasci na WC i odvlačenje pozornosti dežurnom u straži od strane raznih lokalnih trgovaca, koji nude svoju robu.
Dio posade je izjavio da su na brodu stalno, tijekom ukrcaja, boravili određeni kolumbijci, postavljeni od lokalnog agenta i da je to dovelo do degradacije stanja sigurnosti na brodu. Takvi službenici su mogli pružiti krijumčarima informaciju o revnosti posade na straži i obrascu njihovog ponašanja. Pretpostavka je da je za unošenje oko 160 kg droge u skladište, grupi od recimo 3 do 5 ljudi, vjerojatno nije bilo potrebno više od 5 do 10 minuta.
Kako je droga nađena?
Svjedok na ročištu iz lipnja, dizaličar iz luke iskrcaja i još jedan djelatnik turske luke izjavili su da su bili izvješteni o tome da je droga postavljena na brod i da su trebali paziti ne bi li je uočili, što se je na kraju i dogodilo. Ovo dovodi do zaključka da su međunarodne organizacije za borbu protiv narkotika imale informaciju o tome da je droga na brodu i gdje je postavljena! Informacija je moguće dobivena preko krtice u redovima krijumčara, a vjerojatnije ne preko vlastitog agenta koji je bio u dosluhu s nekim od posade broda i s kime bi dogovorio šverc, jer bi u takvom slučaju zasigurno imali točne podatke o posadi koja je umiješana u to krijumčarenje i tu informaciju podijelili sa sudom u Turskoj.
Za ovakav način prijevoza droge krijumčari nisu imali razloga surađivati s posadom broda, jer im posada u tome i nije trebala asistirati.
Također je teško za očekivati da bi netko od posade ulazio u takvu rabotu, pogotovo što je već ranije, za boravka broda u toj kolumbijskoj luci, otkrivena droga u krmenom piku i brod je nakon toga incidenta sigurno bio pod pojačanim nadzorom sigurnosnih službi.
Iskreno se nadamo kako će naš kapetan, na osnovu gore navedenih činjenica, biti oslobođen svake sumnje i brzo stići svojoj kući i obitelji koja ga nestrpljivo očekuje, stoji u priopćenju Udruge Pomorskih Kapetana Split.