Od 483 jahte, brodova za izlete i kružna putovanja u cijeloj Hrvatskoj, preko stotinu ih svakoga petka i subote u srcu sezone boravi u splitskoj Gradskoj luci.
Zbog najavljenih radova na rekonstrukciji Gata Sv. Petra to idućega ljeta neće biti moguće. Jedan je to od gorućih problema brodovlasnika okupljenih u Hrvatskoj udruzi privatnih brodara koja je na konferenciji za medije prvi put u 34 godine svoga djelovanja u Krilu Jesenice na ovaj način predstavila rezultate protekle sezone.
Procjena ovogodišnjeg prihoda je na 300 milijuna eura i 2900 zaposlenih od čega dvije trećine tijekom cijele godine, te značajan utjecaj na lokalne zajednice gdje strani turisti dobre platežne moći troše novac.
Predsjednik kriljanske udruge koja okuplja 252 broda Arsen Ercegović, u podužem izlaganju opisao je kronologiju nastanka i razvoja te značajne flote kao i izazove s kojima su se suočavali u prošlosti.
Uz značajne državne potpore za gradnju brodova sada slijedi faza lučke infrastrukture i s nestrpljenjem se očekuje početak radova na rekonstrukciji luke Krilo koja je nakon dugih godina čekanja konačno dobila građevinsku dozvolu.
- Gradnja će trajati dvije godine i za to vrijeme ćemo rasporediti brodove po svim dostupnim lokacijama u županiji, po obali i otocima.
Uz stalno prisutan problem s radnom snagom koji je aktualan u cijelome društvu, infrastruktura nam je trenutni prioritet.
Luka Split je za nas važna za smjenu gostiju, ali i kao atraktivna destinacija za posjet s Dioklecijanovom palačom, restoranima, muzejima i svim sadržajima.
Agencije su te aranžmane odavno prodale i ako ne uspijemo ispuniti obećanja imat ćemo i organizacijske i financijske posljedice, naveo je Ercegović opisujući kako su im ponuđene alternativne lokacije poput Trogira, Kaštela, Omiša i Makarske, ali da je zbog loše cestovne veze to teško provedivo.
U obzir dolazi i Sjeverna luka, no to sve treba dogovoriti u idućim mjesecima.
U pitanju je oko 140 tisuća gostiju koji svakoga ljeta dolaze iz inozemstva i kreću u istraživanje hrvatske obale. Najčešći gosti su Nijemci, Englezi, Francuzi, Skandinavci te Amerikanci i Australci.
S glavnim ciljem – Dubrovnikom čime je jug Hrvatske najviše opterećen. To uz Split obuhvaća usputne luke Bol, Hvar, Mljet, Korčulu i Vis koji se pokazao kao najzahtjevniji za organizaciju priveza.
Sa svakim novim brodom se podizao standard brodova i s projekata kapaciteta 36 osoba se uslijed zakonske regulative dio prebacio na kategoriju jahte od 12 osoba.
- Kroz ove godine smo izrazito ulagali u kvalitetu brodova po mjeri gostiju hotela 4 i 5 zvjezdica koji traže odgovarajući servis i kvalitetu.
Stalno se postavlja pitanje dolaska tih brodova u destinacije gdje se stvaraju ogromne gužve. Veliki kruzeri dolaze ujutro, dan provedu u luci i plove noću, dok mi u grad dolazimo tijekom popodneva.
Gostima na brodu nudimo doručak i ručak dok večeru koriste u restoranima na kopnu, naveo je jedan od brodovlasnika Ante Rakuljić.
Prema studiji Pomorskog fakulteta u Splitu, Luka Split je usvojila novi pravilnik i zabranila bočno vezivanje više od tri broda, a dosad ih je na taj način u landani bilo privezano i deset.
Slična pravila će se iz sigurnosnih razloga uvesti i u drugim jadranskim lukama što će također biti veliki izazov za brodare navikle na dosadašnji način korištenja.
Konferencija za medije je dio inicijative brodara koji žele aktivnije sudjelovati u donošenju zakonskih odluka i javnost senzibilizirati na svoje probleme, a jedna od planiranih aktivnosti je i pokretanje internetske stranice.