Otok Hvar, zahvaljujući svojim prirodnim ljepotama, očuvanoj obali i šljunčanim žalima, jedno je od vodećih dalmatinskih turističkih odredišta koje svake godine broji sve više posjetitelja.
Fotografije gostiju s motivima otočnih pejzaža i suncem obasjanih žala šire se društvenim mrežama i reklamiraju škoj kao idealno mjesto za odmor, ali pitanje je - koliko još? Prema znanstvenim istraživanjima, većina žala diljem svijeta pod snažnim je utjecajem onečišćenja i erozije, odnosno njihova se površina zbog različitih vanjskih utjecaja smanjuje, dok neka u potpunosti nestaju.
Taj trend nije zaobišao ni istočnu obalu Jadranskog mora, uključujući otok Hvar. Da bi se boduli upoznali s tom problematikom, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Hvar, Marin Mićunović, doktorand i asistent na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, održao je predavanje “Žala otoka Hvara – jučer, danas, sutra”, u kojem je predstavio suvremena geomorfološka istraživanja na otočnim žalima.
To je bilo prvo predavanje u organizaciji te ustanove u kulturi poslije pandemije koronavirusa, a broj posjetitelja i sudionika rasprave pokazao je da su otočani željni novih znanja o procesima koji se odvijaju na obalama njihova škoja. Inače, Hvar ima više od 250 žala koja se istražuju pomoću daljinskih i terenskih metoda istraživanja. Suvremena tehnologija koja je sve dostupnija omogućuje precizno praćenje, odnosno monitoring žala u visokoj rezoluciji.
Željni predavanja
- Javnost treba znati da se prvi dio istraživanja odnosi na određivanje geomorfoloških obilježja žala i formiranje baze podataka za daljnji rad. Rezultati su pokazali da na Hvaru postoje žala različitih veličina, od vrlo malih, takozvanih džepnih žala do žala površine od oko dvije tisuće četvornih metara.
Većina ih je satkana od šljunka i oblutaka, što je njihova specifičnost, dok je najmanje onih pješčanih. Upravo ta prva istraživanja dovela su do pretpostavki da su s obzirom na njihova geomorfološka obilježja žala različito podložna promjenama, stoga se detaljno prate recentne promjene na pedesetak žala – kazao je Mićunović.
Bespilotne letjelice, poznatije kao dronovi, pokazale su se kao vrlo precizan instrument za praćenje promjena. Žala se snimaju uz velika preklapanja fotografija te se pomoću fotogrametrijskih metoda generiraju različiti modeli za praćenje promjena.
Precizni dronovi
U kombinaciji s visoko preciznim GNSS sustavima dobivaju se modeli centimetarske rezolucije, što znači da se iz tih modela vidi pomak gotovo svakog šljunka i oblutka na žalu, odnosno može se vidjeti kako žalo reagira na različite utjecaje valova, plime i oseke, ali i sveprisutnije antropogene utjecaje. Također je važno napomenuti i to da se prilikom terenskih istraživanja hvarskih žala poštuje hrvatska legislativa za snimanje iz zraka.
- Dakle, pomoću navedenih daljinskih istraživanja i arhivskih podataka prate se stoljetne, višegodišnje i sezonske promjene na žalima, a prema prvim rezultatima na većini žala primijećen je trend erozije. Pješčano žalo Mina kod Jelse prednjači s erozijom, a ono je do nedavnog nasipavanja izgubilo više od 70 posto svoje površine – tvrdi naš sugovornik.
Možda najpoznatije žalo Dubovica izgubilo je oko 40 posto, a na ostalim žalima promjene su u prosjeku 34 posto u posljednjih 200 godina. Zanimljivo je da su u ovo istraživanje uključene i lokalne zajednice, u svijetu poznatije kao citizen science, koje se uključuju u pronalasku arhivskog materijala, primjerice starih fotografija žala koje se koriste u metodi ponovljene fotografije da bi se procijenilo stanje žala iz razdoblja kada je ta fotografija nastala. Stoga Mićunović i zahvaljuje domicilnom stanovništvu na pomoći u prikupljanju podataka te susretljivosti i razumijevanju prilikom izvođenja snimanja dronom u blizini obiteljskih kuća.
Interdisciplinarni projekt
Navedeno predavanje i istraživanje dio je znanstvenog projekta pod nazivom “SEA LeveL – Relativna promjena morske razine i klimatske promjene duž istočne obale Jadrana” s Geografskog odsjeka PMF-a u Zagrebu, pod vodstvom prof. dr. Sanje Faivre.
Taj interdisciplinarni projekt financiran je sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, a njegov cilj je istraživanje relativne promjene morske razine i klimatskih promjena pomoću dva glavna markera: algnih vijenaca i siga s freatskim obraštajem. Cilj je također istražiti kako se te promjene reflektiraju na žala tijekom posljednjih 200 godina.
- Rezultati istraživanja i razumijevanje kako i zašto se morska razina mijenjala u prošlosti omogućit će bolje procjene budućih promjena i ranjivosti obalnih područja, osobito žala, što može pomoći djelotvornijoj organizaciji i pripremi lokalne zajednice. U tom smislu formiran je interdisciplinarni tim koji čine znanstvenici različitih struka - geografi, geomorfolozi, geolozi, speleolozi, fizičari i kemičari sa Sveučilišta u Zagrebu, Zadru i slovenskoj Ljubljani, sa Sveučilišta Južne Floride (SAD) i Instituta “Ruđer Bošković”. Vjerujemo da će spoznaje temeljene na istraživanjima projekta SEA LeveL pomoći u stvaranju baze podataka o promjenama na obali i žalima, sve da bi se njima što prije održivo upravljalo – poručuje profesorica Faivre.