Zašto je Split početkom svibnja bio središte splitskih i britanskih arheologa? Zato što su se u splitskom akvatoriju nastavila istraživanja podmorja započeta 2023. godine geofizičkim seizmičkim istraživanjem podmorja. Ove godine istraživanje je prošireno podvodnim terenskim pregledima, iskopavanjem te uzimanjem uzoraka na odabranim mjestima. Sva istraživanja odvijaju se unutar projekta “Life on the edge”, a više je s nama podijelio prodekan izv. prof. Vedran Barbarić s Filozofskog fakulteta, ujedno i koordinator aktivnosti na našem području.
Split je nekoliko dana bio sjedište splitskih, ali i britanskih arheologa. O čemu je riječ?
– Od 5. do 13. svibnja u splitskom su se akvatoriju nastavila istraživanja podmorja usmjerena kartiranju paleokrajolika iz vremena posljednjeg ledenog doba i podizanja razine mora u razdoblju c.a. 24.000 – 10.000 godina prije sadašnjosti. Voditelj projekta, prof. Simon Fitch sa Sveučilišta u Bradfordu, u suradnji s predstavnicima Filozofskog fakulteta, okupio je međunarodni tim znanstvenika kojeg čine kolege iz Velike Britanije, SAD-a i Filozofskog fakulteta u Splitu. Dio tima izvršio je detaljan pregled Kaštelanskog zaljeva upotrebom seizmičkog instrumenta, dok je drugi dio tima proveo nekoliko podvodnih arheoloških pregleda i istraživanja u uvali Vela luka u Supetru i na potencijalno jako zanimljivom lokalitetu ispred Slatina. Prema rezultatima geofizičkih snimanja obavljeno je i uzorkovanje slojeva i sedimenata ispod morskog dna na više ciljanih lokacija.
Kažite nam nešto više o rezultatima na području Splita, ali i samom istraživanju iz svibnja prošle godine? Što se sve krije ispod površine Jadranskog mora?
– Prošle smo godine uspjeli utvrditi koje lokacije unutar šireg područja interesa (Kaštelanski zaljev, Splitska vrata, Brački i Hvarski kanal) pokazuju najveći potencijal za detaljnija istraživanja. Tako je, primjerice, utvrđeno pružanje paleokanala poznatih rijeka, poput Jadra i Cetine, ali i nekih manjih tokova, poput potoka Dujmovača u prostoru današnje Sjeverne luke. Na temelju tih inicijalnih rezultata planirana je ovogodišnja kampanja, u kojoj smo bili u mogućnosti postaviti usmjerenija istraživačka pitanja i sukladno tome provesti odgovarajuće istraživačke aktivnosti. Naglasak je na razdoblju u kojem se događaju dramatične klimatske i okolišne promjene, što se u užem smislu poklapa s arheološkim periodima gornjeg paleolitika i dijela mezolitika.
Ove smo godine bili u mogućnosti provesti i arheološke zarone na pozicijama u Kaštelanskom zaljevu, odabranim temeljem rezultata geofizičkih istraživanja koja su pokazala da su podmorskim erozivnim procesima uklonjeni slojevi nataloženi krajem paleolitika. Takvu, izloženu površinu iz vremena, pretpostavljali smo, srednjeg paleolitika, pokušali smo detaljno pregledati ronjenjem i u tome, čini se, i uspjeli. Naime, neki nam nalazi, koji su još uvijek u obradi, ukazuju da smo na tom mjestu suočeni s krajolikom kojim su se kretali neandertalski ljudi!
Činjenica da je taj krajolik danas pod morem s jedne strane predstavlja otegotnu okolnost, no s druge je upravo to razlog očuvanju zbog kojeg imamo razloga biti optimisti u planiranju idućih zahvata. Dodatni razlog optimizmu utemeljen je i na prethodnim saznanjima kolega (prof. Ivor Karavanić – Filozofski fakultet u Zagrebu, dr. Slobodan Miko – Hrvatski geološki institut) koji su već zabilježili istodobne nalaze na nekim obližnjim lokacijama u prostoru te nekadašnje, nazovimo je tako, Kaštelanske kotline. Moramo naglasiti kako su nam pri planiranju i provedbi prilično sveobuhvatnih ovogodišnjih aktivnosti od velike pomoći bili djelatnici Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture RH u Splitu, Lučke kapetanije Split i arheološke tvrtke Kantaros d.o.o., na čemu smo im jako zahvalni.
Sve ovo se odvija unutar projekta “Life on the edge”?
– Projekt “Life on the edge” financira se u sklopu zaklade United Kingdom Research and Innovation Fund, kao dio programa “Futures leaders fellowship”. Na taj način je prošle godine osigurano nešto više od milijun funti za provedbu istraživanja. Projekt je usmjeren kartiranju i istraživanju potopljenih paleokrajolika i lokaliteta u Sjevernom i Jadranskom moru. Priroda i okolnosti istraživanja na ta dva mjesta bitno su drukčije, jer je na prostoru južnog Sjevernog mora već proveden niz multidisciplinarnih istraživačkih zahvata koji su omogućili rekonstrukciju izgubljenog krajolika između Velike Britanije i kopna, prikladno nazvanog Doggerland. Tamo, primjerice, arheolozi sa Sveučilišta u Bradfordu i Flandrijskog pomorskog instituta surađuju s komercijalnim tvrtkama koje kartiraju morsko dno u sklopu priprema za postavljanje vjetroelektrana, što u našem prostoru nije slučaj. Stoga je ovdje metodologija nešto drukčija, ali je znatno manja i opasnost od uništavanja podvodnih arheoloških lokaliteta.
Valja naglasiti i kako je jedan dio aktivnosti projekta usmjeren na osnaživanje lokalne zajednice i njezina odnosa s baštinom. Tako smo, uz aktivnosti arheološkog podvodnog pregleda u uvali Vela luka u Supetru, održali i uspješnu radionicu s iznimno motiviranim učenicima Osnovne škole Supetar. Učenici su se upoznali s našim aktivnostima u njihovu zavičajnom okolišu, imali su priliku doći u dodir s različitim vrstama arheoloških artefakata, nekim replikama, ali i izvornim nalazima iz njihova krajolika te na koncu i sudjelovati u malom dijelu posla koji obavljaju arheolozi. Tu smo jako zahvalni ravnateljici OŠ Supetar Dubravki Menjak i sudionicima, djeci koja su pokazala zavidan interes i entuzijazam za istraživanje baštine svoga zavičaja.
Održali ste i prezentaciju na Filozofskom fakultetu, zajedno s dr. Simonom Fitchom? Jesu li u projekt uključeni još koji znanstvenici?
– Uz stručnjake sa Sveučilišta u Bradfordu, partnerske institucije belgijskog Flandrijskog pomorskog instituta, različite specijaliste (geolozi, kopneni i podvodni arheolozi) angažirane za rad na projektu iz Irske, Škotske i SAD-a, tu je i ekipa s Filozofskog fakulteta u Splitu. U provedbi projekta aktivno sudjeluje arheologinja Slavica Bošnjak, zaposlena na Fakultetu upravo za potrebe rada na ovom projektu. Njezin je rad značajan iz pozicije doprinosa projektu, ali i zbog svladavanja metodologije primjene suvremenih istraživačkih metoda. Upravo je taj aspekt učenja iznimno važan iz pozicije izgradnje vlastitih kapaciteta Filozofskog fakulteta i Sveučilišta u Splitu za pokretanje sličnih projekata u budućnosti. Jako smo zadovoljni što imamo priliku sudjelovati u provedbi projekta koji pomiče granice dosadašnjih saznanja o paleokrajolicima, nekadašnjim bogatim prirodnim staništima koja su podizanjem mora izgubljena za ljudski rod. O tom dramatičnom slijedu događaja indirektan spomen nalazimo i u tekstovima i mitovima s različitih strana svijeta pa je istraživački rad time i intrigantniji.
Budućnost istraživanja? Ono se odvija globalno?
– Važno je istaknuti da je ovaj projekt jedan od srodnih projekata koji se provode na nekoliko svjetskih lokacija: Sjevernom moru, Irskom moru, Jadranu, Japanu, Maleziji, a odnedavno u Njemačkoj te Danskoj. U primjeni istraživačke metodologije u otkrivanju paleokrajolika prednjači upravo Sveučilište u Bradfordu, kao sveučilište s najvećom svjetskom istraživačkom grupom za podvodne krajolike na svijetu i jedno od rijetkih mjesta koja su specijalizirana za ovu novu akademsku disciplinu. Najsuvremenija superračunala instalirana na Sveučilištu u Bradfordu koriste se za obradu velikih količina podataka i njihovo pretvaranje u čitljive karte, prikazujući izgubljene krajolike, uključujući mjesta na kojima teku rijeke, brda i druga obilježja. Vjerujemo da će rezultati svih navedenih aktivnosti donijeti značajan napredak u znanju o klimatskim i okolišnim promjenama i pomoći u traženju odgovora na globalne probleme s kojima se, kao čovječanstvo, svakodnevno suočavamo.