Frane Formenti ne odustaje od svoje inicijative protiv izgradnje novog pristaništa NP Krka u Skradinu, duž 140-ak metara obale bivše plaže Pionir, premda su legalni radovi s uporištem u prostornim planovima, koncesijom i dozvolama reguliranim godinama prije započeli još 15. siječnja, o čemu smo već pisali na stranicama Slobodne Dalmacije i Šibenskog lista.
Drži Formenti i ne pušta ono što je započeo potkraj svoga mandata vijećnika u prošlom sazivu skradinskoga gradskog vijeća, za što je u peticiji odaslanoj NP Krka prikupio potpise 295 nezadovoljnih građana Skradina, a nakon lokalnih izbora, na kojima se nije kandidirao, nastavlja s građanskom inicijativom te je u zaleđu, po selima na širem skradinskom području peticiju dopunio još sa 850 potpisa.
I tamo ima nezadovoljnika zato što NP Krka, po njegovu i mišljenju peticionara 'devastira skradinske vizure i dragocjeni prostor na obali, a grad pretvara u puko sabiralište posjetitelja NP Krka'. Zbog toga se turisti jedva zadržavaju na širem području Skradina što ne odgovara niti stanovništvu u zaleđu, tvrdi Formenti.
Osjetljivi i sentimentalni
Cilj mu je prikupiti tisuću potpisa i naposljetku, s tim legitimitetom utjecati na mjerodavne adrese sve dok se ne izmijene važeći prostorni dokumenti i ne dokine 'devastacija nacionalnih razmjera', kako naziva izgradnju novog pristaništa s četiri 'pontončine', kao da je pest u oko arhitektonski skladnom povijesnom gradiću stiješnjenom na prostor 500 za 500 metara.
Prema tome dijelu svoga grada Skradinjani su naročito osjetljivi i sentimentalni, te naš sugovornik nije usamljen kada tvrdi da će novo pristanište u nepovrat odnijeti dobar dio dragocjenoga javnog prostora i lokaciju s koje je pogled na Skradin najljepši i gdje nastaju najbolje fotografije gradića na dodiru Krke i mora.
Priliku da se radovi na Pioniru zaustave osnaženi s toliko potpisa na peticiji vidi u novoj županijskoj upravi na čelu s dr. Markom Jelićem, jer je provedba novih, VII. izmjena županijskog urbanističkog plana kojim je obuhvaćeno pomorsko dobro na gradilištu pristaništa trebala nastupiti tijekom ožujka i travnja ove godine. Odluka je međutim, odgođena zbog izbora, piše Formenti u obavijesti brojnim medijskim redakcijama nastojeći opet skrenuti pažnju na svoj prijedlog.
- Polažemo nade u novog župana i novu Skupštinu pošto nam je stara HDZ- ova linija Nediljko Dujić- Goran Pauk-Nella Slavica-Antonijo Brajković spakirala ovu nacionalnu devastaciju, navodi sadašnji aktivist adresu na koju će se obratiti u težnji da se zaustavi to 'gaženje Skradinjana' i uništenje prostora vrijednog i u socijalnom smislu, budući da je livada na Pioniru neprekinuto bila mjesto druženja, odmora i kupanja, premda to više službeno nije gradska plaža.
Bez odgovora
Odlučio je stvar ponovno aktualizirati nakon što mu iz direkcije NP Krka mjesecima nije stigao odgovor na peticiju koju im je adresirao, zajedno s prijedlogom poboljšanja brodskog prijevoza, objasnio je Formenti naknadno u telefonskom razgovoru. Kako tvrdi, praktički nije potreban nikakav novi građevinski zahvat u prostoru, jedino dodavanje širih platformi za privez brodova na postojećoj poziciji nedalekoj bivšoj plaži Pionir.
- Dovoljno je postaviti jedan ponton duži od sadašnjeg, da se omogući privez četiri broda. Druga četiri bila bi na Krki, gdje im je na pristaništu pod slapovima odredište plovidbe te bi se izmjenjivali. To je i ekonomski isplativije, bolja je i disperzija gostiju a ne da svih osam brodova istodobno obavlja ukrcaj i iskrcaj. Ne manje važno, s takvom raspodjelom – 600 po 600 posjetitelja, a ne 1200 odjednom i svakoga sata što namjerava NP Krka, osiguravamo da se ti turisti pola sata duže zadrže u Skradinu, objašnjava Formenti u osnovnim crtama prijedlog svoje inicijative. Prema tome, četiri pontona na novoj rivi su besmislena ideja, tim više što u Skradinu danas, osim na Pioniru nema komada slobodne obale a da pristup i pogled na vedute grada i njegova pomorskog okružja ne zaklanjaju brodovi.
Za razliku od nove skradinske plaže, uređene prije nekoliko godina stotinu i pedesetak metara uzvodno, koja Skradinu nije dovoljna prema Formentijevu mišljenju, na Pioniru, pored ostalih prednosti, ima više sunca i popodne.
Projekt iz 2002.
Formenti se nije povukao pred neumitnim činjenicama da je njegovo prosvjedovanje protiv zahvata duž nekadašnje plaže Pionir, prema kojoj su Skradinjani naročito sentimentalni, započelo ne pet minuta prije 12, nego u 12 i pet, a za svoju zamisao nema sugovornika, barem ne zasad i to na najvažnijoj adresi, u direkciji NP Krka.
Ravnateljici Nelli Slavici poslali smo upit i dobili odgovor u kojem među ostalim, podsjeća da projekt uređenja dijela obale i pristaništa za turističke brodove u Skradinu datira iz 2002. godine otkada je prošao kroz kompletnu administrativnu proceduru za dobivanje lokacijske i građevinske dozvole, oko čega su bili usuglašeni svi zainteresirani sudionici.
Predviđeni rok završetka radova bio je pet mjeseci a trebalo je postaviti nove gatove za prihvat turističkih brodova te urediti 145 metara obale da se učvrsti gradska riva i znatno poboljšaju današnji uvjeti korištenja obale. Zbog izvanrednih okolnosti rok za završetak radova produljen je za mjesec dana, navodi se u odgovoru NP Krka, uz napomenu da druga faza projekta obuhvaća radove na uređenju luka između dvaju pristaništa.
Budući da taj zahvat podrazumijeva zatvaranje gradske prometnice, radovi će biti nastavljeni nakon turističke sezone. Projekt se u cijelosti realizira sredstvima JU 'NP Krka' u cilju dodatnog gospodarskog razvoja u skladu s tradicijskim vrijednostima ovog pitoresknog gradića na rijeci Krki s kojim nas veže dugogodišnja suradnja i brojni uspješni zajednički projekti, ističu u NP Krka.
Poboljšani uvjeti korištenja obale donose novu šetnicu i znatno smanjenje gužvi na gradskoj rivi, završava odgovor iz uprave NP Krka, a da se ni jednom riječi ne spominje Formentijeva peticija niti njegov prijedlog kojim bi se Pionir sačuvao u svome obliku kakav je Skradinjanima najviše prirastao srcu i najbolje im odgovara.
Luka posebne namjene
Očito, u Nacionalnom parku nemaju nikakvu namjeru mijenjati zakoniti projekt koji ih košta 4,3 milijuna kuna i ničim neće narušiti ljepotu skradinske obale, kako je ravnateljica Nella Slavica ustvrdila u siječnju, uoči početka radova.
NP Krka koncesionar je 271 četvornog metra kopnenog dijela i 5209 četvornih metara mora od 2016. godine, a koncesija im vrijedi do 2036. godine.
Upitali smo Formentija, koji inače zbog posla živi u Zagrebu zašto se nije kandidirao na proteklim lokalnim izborima na kojima je Antonijo Brajković, gradonačelnik u drugom mandatu, pobijedio bez protukandidata, no kaže da mu poslovne obveze izvan Skradina to nisu dopustile. Govorio je on o novome pristaništu NP Krka istim riječima kao vijećnik u prošlom sazivu gradskog vijeća, no sve je to, govori, ostalo bez odjeka.
U svakom slučaju, bivša plaža Pionir za njega je vrijedna truda i građanskog angažmana, a gradonačelnik Brajković je ocjenjuje, dopustio da se Skradin pretvori u pristanište NP Krka i u cijelosti podredi potrebama nacionalnog parka.
Formenti doduše, ne poriče pozitivne učinke nacionalnog parka na skradinski kraj, no sve bi to moglo biti puno bolje, tvrdi.
- Još je Detaljni urbanistički plan iz 2008. definirao područje Pionira kao luku posebne namjene, tu je i odluka Županije o dodjeli koncesije i naposljetku, NP Krka ima i građevinsku dozvolu koja im je izdana još 2017. godine, govori Antonijo Brajković i napominje da je svima jasno kako poduzimanje NP Krka na Pioniru nije od jučer, nego je plan aktualan već više od 10 godina, s čime je šira javnost otpočetka upoznata.
Skradin na dobitku
To nije projekt Grada Skradina niti s tim ima veze Urbanistički plan grada, no gradska uprava ga podupire jer će, kao svi novi i bolji putnički terminali smanjiti gužve i na primjereniji način prihvaćati putnike na zadovoljstvo gostiju i Skradinjana, ističe gradonačelnik.
Kada je 2017. godine prvi put došao na tu dužnost, projekt je već praktički bio dovršen u legalnoj proceduri, a Brajković je uvjeren da s novim terminalom na Pioniru ništa neće biti uništeno, nego će Skradin više dobiti nego izgubiti.
- Stoga ni ja osobno, niti institucija koju predstavljam nisu adresa za Formentijevu inicijativu, ma koliko bilo demokratski propitkivati svaku investiciju. Ne možemo biti protiv nečeg što se od prvog dana zakonito odvija, objasnio je gradonačelnik dodajući da nema nikakvog smisla ulaziti u tehničke detalje.
- Ukoliko je Formentijev prijedlog izvediv sa stanovišta prometne struke, tko sretniji od mene, kaže Brajković, međutim, to zahtjeva i drugačiju dokumentaciju. I nas u gradskoj upravi, kao i sve prijatelje Skradina frustriraju gužve na cesti i na skradinskoj obali i to bi pristanište trebalo biti iskorak ka boljim uvjetima prihvata putnika i da se više zadržavaju u samome Skradinu, kako je gradskoj upravi prezentirano od 2008. godine do danas, naglašava Brajković.
Od toga živimo
NP Krka je nakon Plitvica najvažniji nacionalni park u zemlji i Skradin nije mogao izbjeći položaj prihvatne točke.
Međutim, puno veći od negativnih su pozitivni efekti koje je turizam donio Skradinu, smatra gradonačelnik.
- Ipak se naš grad brendira usporedo s NP Krka, a od tih gostiju svi zajedno i živimo u dobroj mjeri. U estetskom smislu, ništa novog neće se dogoditi na Pioniru, no hoće u funkcionalnom. Grad se treba razvijati i rekao bih da će taj uređeni dio obale prostor jednako devastirati kao šibenska riva, iznio je efektnu usporedbu Antonio Brajković.
I završio s time da se u jednome slaže s Formentijem, a to je kada prigovara što su se radovi na bivšoj plaži Pionir produžili i poslije 15. lipnja.
- Projekt datira otprije osam godina, a da nije zadovoljio određene tehničke aspekte, naročito na okuci kod kafića Mojito. Zasad je napravljena prva faza, a radovi će se nastaviti na jesen i trebali bi završiti do sezone 2022. Nisam zadovoljan, u urbanom tkivu usred sezone ostat će nam rana i to nikom nije prihvatljivo – ni onima koji su za projekt i onima koji mu se protive!