Morski otpad je globalni ekološki problem broj 1, i svake godine sve ga je više u morima. Koliko ga je u moru i odakle dolazi, teško je znati jer unatoč brojnim ekološkim akcijama koje provode ronilačke i druge organizacije i udruge za zaštitu prirode jer ne postoji hijerarhijska usklađenost svih aktera, te mnoge akcije prođu gotovo nezapaženo i neevidentirano.
Potrebno je poduzimati aktivne korake u smanjivanju morskog otpada, tako da je suradnja civilnog sektora, znanosti i javne uprave temelj takvim nastojanjima - kazuje nam Pero Tutman, znanstveni savjetnik na Institutu za oceanografiju i ribarstvo Split gdje posljednjih godina intezivno i prilično konkretno rade na problematici morskog otpada.
Između ostalog, razvili su platformu unos i objedinjeno prikupljanje podataka o provedenim ekološkim akcijama čišćenja plaža i ronilačkim akcijama.
- Ona je još u fazi rada na njoj i potrebna joj je dobra promocija kako bi se što više sudionika ekoloških akcija uključilo i dalo nam relevantne podatke.
Osnovna namjera stvaranja ove baze jest pokušaj da se na jednom mjestu povežu zainteresirane ekološke udruge i ronilački klubovi koji se aktivno bave ovakvim ekološkim akcijama kako bi se doznao približan broj provedenih akcija, sastav i količine morskog otpada...
Kasnije bi nam ti podaci mogli značajno poslužiti u pokušaju određivanja ukupne količine, raspodjele, te izvora i porijekla takvog otpada. Primjerice, na lokalitetima gdje se izvadi najviše stakla, otpad se povezuje s nautičarima, plastične vrećice dolaze uglavnom s obale...
Svake godine imamo čitav niz ekoloških akcija čišćenja, pa postoji opravdana potreba za povezivanjem i umrežavanjem. U konačnici, analiza akcija, lokacija i vrste morskog otpada dati će smjernice kako postupati dalje u smislu zaštite mora - kaže nam Tutman pozivajući sve zainteresirane ekološke udruge kao i ronilačke klubove da se jave putem ove stranice kako bi se mogli unijeti i objediniti podaci o provedenim ekološkim akcijama čišćenja morskog otpada na obali i ronilačkih akcija u plitkom priobalju. Kontakt osoba je dr.sc. Pero Tutman, na e-mail: tutman@izor.hr.
Otpad naplavljen na obali može se jednostavno ukloniti akcijama čišćenja koje provode ekološke udruge, dok ronioci iz plitkog priobalja uklanjaju morski otpad u suradnji sa lokalnom samoupravom. Veliku ulogu u ekologiji imaju i koćari.
- Oni su nam veliki saveznici i pravi eko čuvari mora. S njima smo pokrenuli projekt "Koćarski Ribolov i Morski otpAd", skraćenice KRMA.
Koćari odvajaju morski otpad od ribarskog ulova i pohranjuju ga u vreće za smeće koje se odlažu na odgovarajuće mjesto u ribarskoj luci ili iskrcajnom mjestu na obali nakon pristajanja u luku gdje se zbrinjava u okviru postojećeg sustava gospodarenja otpadom.
U ovom projektu već godinama surađuju koćarski ribari diljem Jadrana (Ribarska zadruga Adria Tribunj, Ribarska zadruga Hvar iz Hvara, Ribarska zadruga Friška riba iz Kaštel Sućurca, Ribarski obrt Orka iz Dubrovnika i niz pojedinačnih ribara iz Istre).
Jedna koćarica godišnje može izvući od 1,5 do 3 tone morskog otpada. Ako imamo oko 400 koćarica, pomnožite koje su to brojke, odnosno količine otpada koje bi se mogle izvući no nedostaje zakonodavno uporište jer primjerice morski otpad uopće nije uvršten u problematiku otpada u našem zakonu - kazuje Tutman najavivši u svibnju okrugli stol na ovu temu s relevantnim sudionicima.
I u udruzi Sunce provode niz projekata za zaštitu mora. Između ostalog, provode kartiranje i praćenje stanja morskih staništa i vrsta Jadrana.
- U narednim mjesecima dovršit ćemo izradu osam planova upravljanja koji obuhvaćaju ukupno 23 zaštićena područja i 70 područja ekološke mreže na području Dalmacije. Ove planove vrijedno izrađujemo zadnjih dvije godine s nadležnim institucijama.
U svibnju pak organiziramo završnu konferenciju projekta LIFE Artina – Mreža za očuvanje morskih ptica u Jadranu, zatim radimo monitoring livada posidonije u Parku prirode Telašćica, organiziramo nekoliko akcija čišćenja podmorja i obale, edukacija i javnih događanja - govori nam Zrinka Jakl, voditeljica Programa zaštite prirode udruge Sunce.
Slaže se kako je sve veći pritisak na morske ekosustave.
- On dolazi iz onečišćenja, uništavanja obalnih i morskih staništa te prekomjernog korištenja resursa, povrh svega, tu su i klimatske promjene. Lokalno, pritisak je najvećim dijelom povezan s ubrzanim razvojem turizma i problema povezanih s turizmom: onečišćenje mora, nasipavanje, ilegalna gradnja i ribolov te uništavanje livada posidonije sidrenjem. Nedovoljna kontrola na terenu, neučinkovita provedba zakona te manjak kapaciteta i suradnje nadležnih institucija glavni su uzroci neučinkovite zaštite Jadrana. Globalno, beskonačna utrka za profitom i dalje je glavni kamen spoticanja u očuvanju bioraznolikosti.
Stoga Sunce zagovara modele koji uključuju uspostavu zona bez ribolova, ekoloških sidrišta, zaustavljanje nasipavanja i devastacije obale, jačanje suradnje i kontrole na terenu te bolju provedbu zakonodavnog okvira. Educiramo različite ciljne skupine i jačamo svijest javnosti kako bi svatko od nas prepoznao ove probleme i pokušao biti dio rješenja - veli nam Jakl.
Sunce je zadnjih godina provodilo sustavne monitoringe otpada iz mora na plažama, morskom dnu i morskoj površini.
- Svi rezultati ukazuju kako je problem otpada u moru problem lošeg upravljanja otpadom na kopnu te pretjerane upotrebe plastike u svakodnevnom životu, ribolovu i marikulturi. Na svim istraživanim lokacijama jedne kategorije otpada uvijek je bilo preko 80 posto – umjetnih polimernih materijala, odnosno plastike.
Akcije čišćenja podmorja i obale važan su doprinos u smanjenju količine otpada u moru, ali one nisu dovoljne da bi se riješio problem morskog otpada. Potrebno je smanjiti njegov dotok s kopna - upozorava.
Procjenjuje se da se u svjetskim morima i oceanima godišnje nakupi oko 8 milijuna tona plastike, a istraživanja pokazuju da se i u Jadranskom moru nalazi znatna količina otpada. Prema podacima Instituta za oceanografiju i ribarstvo, godišnje se u Hrvatskoj iz mora izvadi oko 20 tona otpada, a pretpostavlja se da se u moru nalazi mnogo više otpada koji još nije izvađen.
- Najveća ugroženost mora morskim otpadom, posebice plastikom, uglavnom je prisutna na obalnim područjima i u priobalju – gdje se nalaze veliki gradovi, turistička područja te veliki broj luka i marina. Plastika i drugi otpad mogu uzrokovati probleme za morski ekosustav i utjecati na zdravlje ljudi i životinja koje se hrane morskim organizmima.
Kako bi se smanjio pritisak morskog otpada, važno je provesti mjere koje će smanjiti njegovu količinu u moru. To uključuje bolje gospodarenje otpadom, smanjenje korištenja plastike i jednokratnih predmeta, poticanje ponovne uporabe, uspostavu održivih praksi u turizmu i ribarstvu. Također je važno educirati javnost o važnosti očuvanja morskog okoliša i pozvati sve dionike u društvu da se uključe u zaštitu mora - poručuje Zrinka Jakl.