U lučka područja koja su pod ingerencijom Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, a radi se o površini više od 8 milijuna metara kvadratnih koje obuhvaća 54 luke, minulih godina se ulaže svakodnevno.
Milijuni i milijuni prvo kuna, sada eura investiralo se diljem obale, i u primorju i na otocima, pa je i resorni ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, često naglašavao kako se toliko nije u luke ulagalo još od vladavine cara Josipa.
Naime, u posljednjih deset godina, kroz više od 100 projekata izgradnje, rekonstrukcije i sanacije pomorske infrastrukture, investirano je više od 80 milijuna eura.
Više od 6000 komunalnih vezova
- Ova ulaganja omogućila su nam poboljšanje funkcionalnosti luka otvorenih za javni promet čime se značajno doprinijelo sigurnosti i razvoju pomorskog prometa u županiji. Kako raspolažemo s više od 6000 komunalnih vezova, 1000 sezonskih vezova za nautičke potrebe, kao i brojnim operativnim i ribarskim iskrcajnim mjestima, važna nam je i modernizacija, proširenje kapaciteta, sve ono što omogućava normalno poslovanje - zbori nam Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, pa nam odmah ukazuje i na novi cilj pred njima, a to su osim gradnje i fokus na zelenu tranziciju:
- S obzirom na sve veći naglasak na zaštiti okoliša i prelasku na ekološki prihvatljive tehnologije, posebno u brodskom prometu, planiramo modernizirati našu lučku infrastrukturu kako bi bila spremna za prihvat brodova na alternativne izvore energije.
"Jadrolinija", najveći linijski brodar, već je započela proces nabave brodova na električni pogon, a slične korake poduzimaju i drugi brodari. Naša je ideja infrastrukturno opremiti operativne dijelove luka za omogućavanje priključaka i punjenja tih brodova. U ovaj projekt planiramo uključiti Dalmatinsku regionalnu agenciju DEA, koja će pružiti stručnu podršku u razvoju projekta. Također, tražit ćemo sufinanciranje iz EU fondova i Fonda za zaštitu okoliša kako bismo osigurali održivu i ekološki usklađenu budućnost našeg pomorskog prometa. Što se tiče pogona na vodik intenzivno pratimo razvoj i implementaciju rješenja u svijetu te ćemo odrediti u kojim lukama prilagoditi infrastrukturu.
Omiš vrijedan 13 milijuna eura
Uz ekologiju i pogled prema budućnosti, istaknuo nam je prvi čovjek regionalne Lučke uprave i one „najfriškije” projekte koji su u izgradnji, u procesu realizacije.
- Izuzetno vrijedno ulaganje u luku Omiš, njenu dogradnju, drugu fazu investicije vrijedne 13 milijuna eura, od čega je sufinanciran iz EU fondova iznos nešto veći od 6,7 milijuna eura, privodimo kraju. Područje obuhvata projekta se nalazi na istočnoj strani postojećih obalnih građevina luke Omiš i sastoji se od izgradnje novog glavnog lukobrana sa platoom i manjim perom u funkciji zaštite akvatorija nove luke, rekonstrukcije i dogradnje postojećeg gata u svrhu aktivacije istog kao sekundarnog lukobrana luke, izgradnje obale i gatova unutar nove luke za prihvat plovila.
Radovi su predviđeni u tri faze. U drugoj fazi izgradnje predviđa se izvedba dužobalnog uređenja obalnog pojasa proširenjem postojeće obale sa izvedbom proširenja postojeće prometnice, šetnicom i obalnim zidom za sezonski prihvat plovila ukupne dužine 267,00 m. Planiranom izgradnjom će se povećati kapacitet prihvata plovila u luci, te urediti dio urbane vizure grada Omiša kao i omogućiti kvalitetnije odvijanje dužobalnog kopnenog prometa u gradu - ulaganje u grad na ušću Cetine iznosi nam Maroević, nižući podatke i za jedan značajan projekt na otoku Braču:
Milna, Jelsa, Trogir...
- U Milni, provodimo rekonstrukcija i dogradnja obale vrijedne 2 milijuna eura. Područje obuhvata projekta se nalazi u luci Milna od katamaranskog pristana prema središtu mjesta u dužini od 412 metara. Projekt predviđa rekonstrukciju i dogradnju postojećeg trošnog obalnog zida u širini u 5,5 metara i korisne dubine gaza od 3 metra u cilju povećanja mogućnosti prihvata plovila. Završni dio površine operativne obale se komunalno uređuje sa šetnicom, parkingom i ostalim pratećim sadržajima.
U "radnoj” bilježnici LU SDŽ je i projekt rekonstrukcije i dogradnje Sjeverne obale u Jelsi na otoku Hvaru, procijenjen na 1,5 milijuna eura.
- Područje obuhvata projekta se nalazi na sjevernoj strani luke Jelsa i obuhvaća rekonstrukciju i uređenje obalnog zida u dužini od 203,7 metara sa uređenjem operativne površine zaobalne površine. Radovi se izvode u svrhu povećanja kapaciteta postojeće luke i podizanja kvalitete i omogućava efikasnije gospodarenje postojeće pomorske infrastrukture luke Jelsa. Radovi ove faze predstavljaju četvrti dio faznog kompleksnog uređenja postojeće pomorske infrastrukture luke Jelsa – precizne podatke kazuje nam ravnatelj, te navodi i projekte u pripremi:
- Druga faza izgradnje luke u trogirskim Solinama, vrijedan 7 milijuna eura. Radi se o području obuhvata projekta na predjelu Trogir-Soline na zapadnoj strani gradskog područja. Ulaganje obuhvaća rekonstrukciju i obnovu gatova za prihvat plovila u sklopu izgradnju novog trajektnog pristaništa sa operativnom obalom i operativnom površinom sa sadržajima koji u cjelini omogućuju funkcioniranje trajektne i komunalne luke. Projektom se uređuje i zaobalni prostor izgradnjom pratećih objekata, prometnica i infrastrukturnih sadržaja.
Krilo Jesenice investicija od 22 milijuna eura
Jedno od važnih investicija je i uređenje i dogradnja luke u Krilu Jesenice, neophodan infrastrukturni projekt za razvoj malih brodara i turističkog zamaha Kriljana, vlasnika brojnih mini-kruzera na kružnim putovanjima Jadranom.
- Radi se o 22 milijuna eura ulaganja na području postojeće luke Krilo Jesenice gdje je predviđeno uređenje i produljenje postojećih glavnog i sekundarnog lukobrana luke. Uređenje se provodi na način da se sa unutarnje i dijelom vanjske strane lukobrana uređuje obalni zid za prihvat plovila, a ostali dio vanjske strane lukobrana uređuje se obrambenim kamenometom - školjerom.
Unutar luke se uređuju dionice obalnih zidova za prihvat plovila. U sklopu uređenja vanjskih lukobrana predviđa se izvedba trajektne rampe za prihvat trajekata te interne prometnice i parking za promet i prihvat vozila te pratećih objekata u funkciji lučkih sadržaja - pojašnjava naš sugovornik, te cijeloj priči prisnažuje i sa još tri ulaganja na otocima - Šolta, Brač i Vis.
- U Stomorskoj se radi o uređenje i dogradnja luke vrijednosti 7,2 milijuna eura, na istočnoj i zapadnoj strani postojeće luke Stomorska. Na istočnoj strani uvale se uređuje lukobran dužine 55 metara za prihvat trajekata. Od lukobrana prema dnu uvale u dužini od nekih 300 metara predviđena je rekonstrukcija i uređenje postojećeg obalnog zida za prihvat plovila. Sa zapadne strane luke u dužini od cca 115 metara je predviđena izgradnje novog obalnog zida od postojećeg istezališta do novog gata dužine 12 metara - govori nam Maroević za Šoltu, pa iznosi detalje i za Brač:
Gradi se i marina u Bolu
- Destinacija je Bol i dogradnja luke, prva faza izvedbe procijenjena na 16 milijuna eura. Područje obuhvata 1. Faze izgradnje i dogradnje luke Bol je izgradnja marine istočno od postojeće luke sa dužobalnom šetnicom koja spaja postojeću luku i marinu. Marina je kapaciteta 150 plovila sa novom benzinskom stanicom za plovila i smještena je istočno od postojeće luke na predjelu zvanom Fabrika.
Zaštićeni akvatorij se dobiva izgradnjom glavnog lukobrana dužine cca 210 metara i u tako formiranom akvatoriju se uređuju pontonski privezi za prihvat plovila. Na operativnoj površini luke predviđa se smještaj i pratećih objekata i sadržaja luke. Na dijelu prema dužobalnoj šetnici previđen je sekundarni lukobran dužine 20 metara i od njega se planira dužobalna šetnica dužine 170 metara do korijena postojećeg lukobrana. U konstrukciji dužobalne šetnice je i obalni zid za prihvat plovila u sezonskom privezu.
Što se pak Visa tiče, radi se o području Kuta i Prilova, sve u vrijednosti investicije od oko 1,7 milijuna eura.
- Područje obuhvata projekta se nalazi na južnoj strani luke otvorene za javni promet Vis na predjelu Kut i sastoji se od radova izgradnje i rekonstrukcije obalnog zida za prihvat plovila. Prostor je tretiran kao javni gradski prostor u službi građana. Završni dio površine operativne obale se komunalno uređuje sa šetnicom, parkingom i ostalim pratećim sadržajima.
Drugo područje se nalazi sjeverno od postojećeg trajektnog pristaništa Vis na predjelu Prirovo i sastoji se od radova izgradnje i rekonstrukcije gatova za komunalni privez plovila. Prostor je tretiran kao javni gradski prostor u službi građana. Završni dio površine operativne obale se komunalno uređuje sa šetnicom, parkingom i ostalim pratećim sadržajima - niže podatke oko ulaganja Domagoj Maroević, precizirajući i ovo:
- Za projekte luke Stomorska te dogradnje luke Bol za prvu fazu izvedbe, u ovom trenutku već su završeni postupci javne nabave, dok za uređenje i dogradnju luke Krilo Jesenice te projekte uređenja obale na otoku Visu, znači Kut i Prilovo, očekujemo pokretanje postupaka javne nabave kroz idućih mjesec dana.
Što se pak najvećeg izazova u radu i upravljanju sa 54 luke u njegovoj ingerenciji tiče, Maroević nam otkriva kako su tu komunalni vezovi:
- Najveći izazov je u pogledu nedostatka komunalnih vezova, za koje postoji znatno veći interes nego što su naši trenutni kapaciteti u mogućnosti zadovoljiti. Baš zbog toga povećanje broja komunalnih vezova za domicilno stanovništvo jedan je od ključnih ciljeva Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju ispred nas.
Saznajemo kako većih problema nemaju sa prilazima lukama, jer su njihove luke uglavnom dobro povezane državnim i županijskim cestama, te u tom pogledu ne nailaze na značajnije probleme. Sve prometne izazove koji se povremeno pojave, uspješno rješavaju u uskoj suradnji s Hrvatskim cestama.
Što se pak sigurnosti tiče i uvođenje lučkih redara, ravnatelj nam govori:
Videonadzor i lučki redari
- Već dugi niz godina u najvećem broju naših luka implementirali smo video-nadzor, a u skladu s novim zakonskim propisima, odredili smo određeni broj sadašnjih asistenata koji će proći proces edukacije u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kako bi stekli potrebne kvalifikacije za lučke redare. Ova edukacija omogućit će nam brzu reakciju na povrede Pravilnika o redu u luci te zaštitu od devastacije lučkog područja unutar pomorskog dobra.
Za kraj nam Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, navodi:
- Stabilno poslujemo već dugi niz godina, a ostvarene prihode kontinuirano ulažemo u poboljšanje i modernizaciju lučke infrastrukture. U proteklim godinama otvorile su se dodatne mogućnosti financiranja kroz razne fondove Europske unije. Dok smo nekada sredstva mogli koristiti isključivo za infrastrukturu javnog linijskog prijevoza, sada imamo priliku financirati i projekte izgradnje komunalnih vezova, čime zadovoljavamo i potrebe domicilnog stanovništva. Također, resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, kao i Splitsko-dalmatinska županija, iz godine u godinu povećavaju svoja ulaganja u lučku infrastrukturu.