Ministarstvo poljoprivrede‘Mediteranska uredba nam je pojela srdelu, a dobar dio koćarica poslala u rezalište‘

I Ministarstvo poljoprivrede se slaže: Mediteranska uredba je zastarjela i treba je mijenjati.

Riječ je o dokumentu koji hrvatski ribari dugi niz godina krive za dosta toga lošega što im se u ribarstvu dogodilo. Na temelju Mediteranske uredbe više ne mogu loviti tradicionalnim alatima niti smiju loviti određene vrste ribe. Takvom politikom gire su u siječnju nestale s peškarija, a dobar dio njihovih brodica, uz obeštećenje, otišao je u rezališta.

Prošlog je tjedna Europski parlament na inicijativu hrvatskog eurozastupnika Ladislava Ilčića usvojio amandman kojim se od Europske komisije traži izmjena Uredbe koja prijeti pokopati male hrvatske ribare. Za to se izjasnio i prof. dr. Alen Soldo s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, to podržavaju i ribari, koji su od izjednačavanja tradicijskog ribolova s industrijskim imali samo štete.

No odluka o izmjeni Uredbe je na koncu ipak u rukama Europske komisije.

Ilčićeva inicijativa

– Bez obzira na činjenicu da Zajednička ribarstvena politika predstavlja neobično dinamičan segment, način donošenja propisa precizno je propisan, kompleksan i dugotrajan. Proces donošenja nove uredbe uvijek započinje izradom prijedloga za što je zadužena isključivo Europska komisija. Iako i ostale institucije, poput Europskog parlamenta i Vijeća, pa čak i građani EU-a, mogu pokrenuti inicijativu i predložiti donošenje nove uredbe, Europska komisija je tijelo koje samu proceduru mora započeti izradom i podnošenjem prijedloga – pojašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Pritom napominju da je Uredba Vijeća EU br. 1967/2006, tzv. Mediteranska uredba jedan od rijetkih zakonodavnih dokumenata koji nije podvrgnut sustavnoj reviziji od njenog donošenja.

Dug je put do promjene

– Od 2006. godine Mediteranska uredba izmijenjena je u čak pet navrata, te je u tom procesu izgubila više od trećine originalnog broja svojih članaka, dok je četvrtina preostalih članaka zahvaćena značajnim izmjenama – navode u Ministarstvu. Prema svom trenutnom sadržaju Mediteranska uredba obuhvaća odredbe kojima se reguliraju ograničenja u obavljanju ribolova u zaštićenim područjima i na određenim staništima, pravila vezana za obavljanje ribolova u odnosu na udaljenost od obale i dubinu mora, ograničenja u obavljanju sportskog i rekreacijskog ribolova po pitanju vrsta ribolovnih alata te obveza izrade planova upravljanja i obveza iskrcaja u određenim lukama ulova ostvarenog određenim alatima. Mediteranska uredba više ne sadrži odredbe kojima se utvrđuju pravila o tehničkim karakteristikama ribolovnih alata, već je te odredbe preuzela Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 1241/2019 (Uredba o tehničkim mjerama).

Tom Dubravec/Cropix

– S obzirom na to da je donesena prije reforme Zajedničke ribarstvene politike, Mediteranska uredba ne odražava regionalni pristup kao jedan od osnovnih principa ugrađenih u Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća (EU) br. 1380/2013, što također predstavlja jedan od ozbiljnih nedostataka. Uzimajući u obzir sve navedeno, nedvojbeno je da je Mediteranska uredba zastarjela i ne uzima u odgovarajućoj mjeri u obzir iskorake u razvoju politika na globalnoj i regionalnoj razini, kao ni na razini EU-a, koji se na odgovarajući način integriraju u pravnu stečevinu i unaprjeđuju je, te kao takva zahtijeva temeljitu sustavnu reviziju – poručuju u Ministarstvu poljoprivrede.

Osnovni problem je što je Uredba usvojena sedam godina prije ulaska Hrvatske u EU, pa hrvatske potrebe i posebnosti praktični uopće nije uzela u obzir. Rokovi koji su ostavljeni hrvatskim ribarima za prilagodbu već su istekli i sada se na njih odnose pravila koja su krojena prema tuđim potrebama. Komisija nastoji izjednačiti uvjete za ribolov u svim državama članicama. Bez obzira koliko je riječ o razvedenim obalama, a koliko o tihoj eutanaziji maloga ribarstva.

I za sada ne pokazuje namjeru da to štetno uniformiranje ispravi.