Premda je jeftinije ulagati u zaštitu okoliša, nego poslije zagađenje kojem svakodnevno svjedočimo popravljati „štetu”, i dalje smo izuzetno nebrižni prema prirodi! Sami zagađujemo svoj planet, kojeg čini 79 posto vodene površine, te iz dana u dan baš mi, ljudi stvaramo otoke – smeća! Koji plutaju oceanima, a sve veća je opasnost od zagađenja i za naše Jadransko more, koje je jedan veći zaljev, pa time i moguće zagađenje razornije, s većim posljedicama.
Upravo su more i obala kao neprocjenjiv resurs jadransko-jonske regije, bili tema konferencije koja se održala u srcu Splita, u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijske komore Split, koja inače i predsjedava Forumom jadransko-jonskih gospodarskih komora, budući je Joze Tomaš, predsjednik HGK-ŽK Split na dvije godine izabran za čelnog čovjeka Foruma.
Te su brojni stručnjaci, znanstvenici ali i poduzetnici, kao i političari od kojih na kraju ipak i ovisi realizacija provedbe zakonskih regulativa, razmijenili iskustva, iznijeli prijedloge, dogovorili se kako je krajnje vrijeme za poduzimanje mjera, čak i drastičnih, kako bi se naš morski vrijedan resurs – zaštitio.
Podatak kako Europska unija u svoji strategiji bioraznolikosti za 2030. godinu ima dostizanje cilja od 30 posto zaštićenih morskih područja, uz 10 posto strogo zaštićenih područja, a mi smo 2021. godine na mizernih, katastrofalnih 3,5 posto zaštićenih, te samo 0,07 posto strogo zaštićenih područja – dovoljno govori!
Stoga je splitska komora, u sklopu AI-NURECC Plus inicijative, organizirala panel upravo na temu – zaštite mora i obale.
- To možemo jedino postići zajednički, sinergijom gospodarstvenika i znanstvenika, ali i političara – uvodno je istaknuo Tomaš, želeći ubrzati rad na ovoj važnoj temi, budući nam iskustvo kazuje kako se i po deset godina, cijelo jedno desetljeće provodi zaštita nekog od prirodnih zaštićenih područja.
- Mi smo već našom aplikacijom „Pomorsko je dobro” i GIS sustavom praćenja devastacije obale, a brinemo se o oko 1250 kilometara, pokazali u kojem smjeru želimo ići – naglasio je Stipe Čogelja, dožupan splitsko-dalmatinski, dok se on-line uključio Emanuel Maniscalco, programski suradnik iz Italije naglašavajući isti cilj – zaštita i zaštita.
- Punih dvadeset godina imamo suradnju Splita i Ancone, dviju regionalnih komora koje imaju iste probleme, ista nadanje za što bolju iskoristivost mora, ali i njegovog očuvanja za buduće naraštaje – kazao je Fabio Pigliapoco, voditelj Jadransko-jonske inicijative, što je sve i putem zoom-a „podvukla” i Eleni Hatziyanni iz Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo Europske komisije, koja obuhvaća strategije, pomorstvo, regionalnu suradnju i pomorsku sigurnost.
I zato je važna razmjena iskustava što je izrečeno na prvom panelu s temom - očuvanje mora i obale u kontekstu strategije bioraznolikosti EU-a za 2030. godine.
Petra Radić, načelnica općine Podgora govorila je u ulozi jedinice lokalne samouprave u zaštiti plaža, odnosno kako pomiriti „apetit” turističkog mjesta, sa željama domicilnog stanovništva, te je njena akcija uklanjanja „šugamana” kojima se rezervira mjesto u hladu na plažama, revne prijave komunalnih redara, bio dodatni iskustveni izričaj kako na malom području, a to su podgorske plaže, provoditi red i zaštitu.
- Reakcija mnogobrojnih osoba koji prijavljuju devastacije pomorskog dobra, dovoljan je pokazatelj kako i naša aplikacija „Pomorsko je dobro” je izvrstan alat u provođenju zaštite. Još kada bi dobili i inspekcijske ovlasti – istaknula je Matea Dorčić, pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinska županija, dok je Andrej Sovinc, osnivač „NaravaNarave” iz Slovenije, upozoravao na katastrofalne posljedice našeg „gospodarenja” planetom.
Ugrožavamo sve, a posebno morski okoliš, što je ponovio i još jedan panelist Francesco Regoli, talijanski izaslanik za misiju EU „Zdravi oceani, mora, priobalje i unutrašnjost Voda” i ravnatelj Zavoda za znanosti o životu i okolišu Veleučilišta Marche, dodavši kako godišnje i preko 300 milijardi eura ulažemo u saniranje štete, koju radimo prirodi!
A plastika nam je glavni problem!
- Trebamo se brigati o plavoj njivi, kao što ulažemo i vodimo brigu o zelenim, poljoprivrednim površinama na kopnu. Nažalost, većina nas promatra more kao ničiji „teritorij”, bacamo u njega sve i svašta, ispuštamo goriva, ulja,... ne zanima nas ni flora ni fauna, kao ni posljedice tih naših trenutnih hirova – oštar je bio Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora u crnogorskom Kotoru, dok je Jelena Kurtović Mrčelić, viša savjetnica u županijskoj ustanovi More i krš nanovo ponovila kako je proglašenje zaštićenih područja sporo, koči je administracija kao i nedostatak novca, no sve više smo srećom svjesni kako bez tog pothvata – zaštite – prirodni okoliš i ne možemo očuvati.
Srećom već razvijamo nove modernije tehnologije za sidrenje kako bi imali što manje štete za uvale, tijekom sezone nautičkog turizma.
Tema drugog panela je bila „Upravljanje lučkom infrastrukturom i morskim bazenima: prema jadransko-jonskim pametnim/zelenim lučkim središtima i multimodalnim koridorima”, uz sudjelovanje Albana Isteria, predsjednika Gospodarske komore Drač, Mirjane Čagalj, potpredsjednice Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i komunikacije, te Giuseppea Ranallia, predsjednika Regionalnog odbora male industrije talijanske regije Abruzzo, dok su on-line bili uključeni Guido Vettorel, voditelj jedinice u Lučkoj upravi Srednjeg Jadrana u Anconi, te ADRION Klaster o multimodalnom, održivom vodnom i kopnenom prometu u našoj susjednoj državi s kojom „dijelimo” Jadransko more.
Kao i Grkinja Maria B. Lekakou, profesorica pomorske ekonomije na Odjelu za pomorstvo, trgovinu i promet, i član Vijeća Sveučilišta Egejskog mora.
O važnim investicijama u lučku infrastrukturu u Draču zborio je Isteri, naglasivši kako grade luku nautičkog turizma, ali i za terete, te već sada u startu promišljaju na što manji utjecaj na okoliš.
Mirjana Čagalj je po tko zna koji put upozorila kako ne smijemo „betonirati” more, kako moramo imati granicu za gradnju, kako moramo planski provoditi investicije, „osluškujući” okoliš i potrebe domicilnog stanovništva, raditi strategije razvoja ali ujedno zaštiti obalu i more!
- Čak 95 posto talijanske proizvodnje otpada na male obrtnike i biznismene, i bez obzira kako ulaganje u ekologiju iziskuje dodatna sredstva, mi podržavamo rad na zaštiti prirode! - dodao je Giuseppe Ranalli, dok je Guido Vettorel, koji je predstavio i rad njihovog klastera, otkrio kako srećom Europa još uvijek ima malu zagađenost, oko 8 posto, no to nas još više obvezuje da ulažemo u zaštitu poglavito luka, gdje se obavlja veliki promet, a zagađivači su svi brodovi koji koriste standardna goriva.
- Treba na sve paziti, jer se prometovanje morskim putem na Mediteranu minulih godina dupkom izmijenilo, povećao se broj kruzera, pa moramo kao što već i Venecija čini, kontrolirati njihov broj. To je moj savjet Dubrovniku, Splitu, Kotoru! Vi odlučujete kako će ovaj turistički segment izgledati u budućnosti, koliko će biti opasnosti od zagađenja, a koliko se može naći dobar omjer i turizma, zarade i života u očuvanom okolišu - upozorila je sudionike profesorica Maria B. Lekakou.
Za kraj su se svi složili kako je trebamo svi zajedno raditi na poboljšanju upravljanja morskim bazenom. Promišljanje o održivom razvoju koji će pomiriti zahtjeve modernog doba, ubrzanost života, veća ulaganja i promjenu okoliša zbog turizma i većeg broja posjetitelja obalnih područja, no u isti mah i zaštiti okoliš, ne dozvoliti betonizaciju, apartmanizaciju, neplansko gospodarenje tim područjem.
Zadaća Foruma jadransko-jonske regije je biti nezaobilazni faktor i primjer za cijeli Mediteran koji je kolijevka civilizacija u rješavanju ključnog problema, a to je očuvanje prirodnih ljepota kojima se svi dičimo.