StoryEditorOCM

‘Jedi što vrijedi‘Konferencija o akvakulturi: ‘Bilježimo pozitivne rezultate domaće proizvodnje morske i slatkovodne ribe‘

Piše Hina
30. ožujka 2023. - 13:23

U sklopu projekta "Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi" u Vukovaru se održava 14. međunarodna konferencija o akvakulturi, na kojoj su istaknuti pozitivni rezultati domaće proizvodnje morske i slatkovodne ribe, ali i upozoreno da rast cijene inputa može utjecati na usporavanje daljenjeg rasta proizvodnje.

Organizator konferencije je Hrvatska gospodarska komora (HGK), njezin potpredsjednik za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević ocijenio je kako ribarstvo ima strateški značaj i za hrvatsku poljoprivredu i za prehrambenu industriju.

"S jedne strane smo zemlja koja ne proizvodi dovljono hrane i ima veliki vanjskotrgovinski deficit, a s druge proizvodi ribarstva u razmjeni bilježe višegodišnji suficit, koji je samo u 2022. godini iznosio 65 milijuna eura. Uvezli smo pritom ribljih proizvoda u vrijednosti od 247 milijuna eura, ali smo istovremeno i izvezli puno veće koliine, u vrijednosti 312 milijuna eura", naveo je Kovačević, dodajući kako se bilježi i stalni rast zaposlenosti te investicija.

Međutim, napomenuo je i da je Hrvatska, s prosječnom godišnjom potrošnjom od 23 kilograma ribe po glavi stanovnika, ispod prosjeka EU te tek na razini 30 posto potrošnje u Portugalu i na Malti, koji su lideri u potrošnji ribe.

"Zbog toga smo i pokrenuli projekt ‘Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi‘, u koji je do sada uloženo više od 18,5 milijuna kuna", naveo je, dodajući kako su zadnjih godina u Hrvatskoj ostvarene snažne investicije u nove tehnologije i inovacije.

Po njegovim riječima, proizvodnja tune se u zadnjih desetak godina ustalila na oko 4 do 5 tisuća tona i gotovo sav uzgoj se izvozi u Japan, dok se uzgoj lubina i komarče od ulaska u EU više nego utrostručio, na otprilike 16,5 tisuća tona. Stabilizirao se i toplovodni uzgoj i to na razini od 3 do 4 tisuće tona, a dominantan je pritom šaran.

"Kada uspoređujemo tu proizvodnju s prijeratnom, ona je na razini od 25 do 30 posto, ali treba napomenuti da smo u međuvremenu u toplovodni uzgoj investirali nekoliko desetaka milijuna eura, posebice u povećanje proizvodnih kapaciteta i preradu", rekao je Kovačević, napomenuvši kako se značajniji rezultati u toplovodnom uzgoju stoga tek očekuju u predstojećim godinama.

Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HGK-a i voditeljica ribnjačarstva PP Orahovica, navela je kako je u Hrvatskoj sad u funkciji 12.000 hektara slatkovodnih ribnjaka, a do prije desetak godina više od polovine od njih 14.000 hektara bilo je zaraslo i bez proizvodnje.

"Ribnjake smo stavili u funkciju i pokrenuli proizvodnju, a otvorili smo i prvu tvornicu za preradu slatkovodne ribe. U 2021. godini ukupna proizvodnja slatkovodne ribe podignuta je za 46 posto, na otprilike 4.150 tona", navela je, istaknuvši da je trenutno najveći izazov nedostatak vode u ribnjacima, jer u ljetnim mjesecima zna proći i tri mjeseca bez kapi kiše.

Ivan Leko, predsjednik Grupacije marikulture Udruženja ribarstva HGK predsjednik Uprave Cromarisa, kazao je kako je 2021. ostvarena rekordna proizvodnja u marikulturi s 23.800 tona ribe, a postignuti su i rekordi u proizvodnji tune s više od 5.000 tona te brancina s više od 9.000 tona, dok proizvodnja školji stagnira.

"Službene rezultate za 2022. ćemo imati kroz koji dan, a očekivanja su da ćemo prikazati daljnji rast te se približiti ispunjenju brojki koje su postavljene u ciljevima Nacionalnog programa za razvoj akvakulture za 2027. godinu", kazao je, dodajući kako se izazovno razdoblje tek očekuje uslijed pritiska rasta cijena inputa poput riblje hrane, koja je poskupjela za više od 25 posto, za koliko je porasla i cijena rada, dok je cijena električne energije viša i za 300 posto.

"Kako je akvakultura industrija s iznimno dugim proizvodnim ciklusom, većina inflatornog udara dolazi u 2023. Istovremeno, svjedočimo padu kupovne moći potrošača. Iako neupitno, nužno dizanje cijena je stoga prilično ograničeno. Volumeni za 2025. nasađuju se sada, a u ovim uvjetima i povećanje proizvodnje predstavlja veliko opterećenje i ogroman rizik", komentirao je situaciju u sektoru Leko. Dodao je da su Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za ribarstvo povukli prave mjere, ali da je nužno da mjera IV.3., tzv. kompenzaciju zbog agresije, bude brza.

Ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura poručio je da će Ministarstvo sustavno pristupati daljnjem unapređenju akvakulture i podsjetio da je donesen Nacionalni plan razvoja akvakulture za razdoblje do 2027. godine, kojim su predviđena ukupna financijska sredstva veća od 88,4 milijuna eura.

"Naši ciljevi su povećati godišnju količinu proizvodnje za 30 posto, godišnju vrijednost primarne proizvodnje za 20 posto te povećati dodanu vrijednost u preradi proizvoda akvakulture za 35 posto", kazao je Mišura.

Fokus 14. Međunarodne konferencije o akvakulturi, na kojoj sudjeluju stručnjaci iz 10 zemalja, na pregledu je trenutnog stanja i utvrđivanju bitnih strateških, tehnoloških, gospodarskih i znanstvenih spoznaja i rješenja nužnih za uspješan razvoj akvakulture.

25. studeni 2024 16:38