5 do 12Kalafata nema ni za lijek, no murterska udruga Latinsko idro potaknula je ponovno pokretanje školovanja za to deficitarno zanimanje

Za hrvatsku brodogradnju je "5 do 12" jer uskoro neće imati tko ni popravljati stare, a kamoli graditi nove tradicijske brodice. 

Već desetljećima nitko se ne školuje za zanimanje - brodograditelj u drvu. Zbog toga je murterska udruga Latinsko idro potaknula ponovno pokretanje tog smjera za deficitarno zanimanje koje podrazumijeva mnogo posla, jamči dobra primanja, a tijekom školovanja i državnu potporu, piše HRT.

Gajeta je ovdje stoljećima, kao član obitelji. A učiti za brodograditelja, kalafata, nekad je bila povlastica.

- Meni je otac rekao: ili ćeš učiti i izučiti ili motiku! Sestrinu motiku, pa hajde na Kornate kopati, priča Ante Jelić, kalafat iz Murtera.

Odabrao je učenje pa je zanat izučio prije 45 godina i to na svome otoku.

- U Murteru je bila Škola učenika u privredi, tako da je bilo i brodograditelja i stolara i bravara, dodaje.

Školovanje za brodograditelja u drvu ne postoji već desetljećima ne samo u Murteru, nego nigdje u Hrvatskoj. Stoga je najmlađi kalafat iz nacionalnog središta drvene brodogradnje završio školu za stolara. No od ravne daske napraviti brod prava je umjetnost.

- Bio sam kod privatnika u brodogradilištu na praksi i tako sam učo, objasnio je Mate Pleslić,najmlađi kalafat na otoku Murteru.

A učitelja je sve manje: u Betini, s gotovo tri stoljeća dugom tradicijom drvene brodogradnje i susjednom Murteru.

- Mislim da je ne 5 do 12, nego je to zaostatak, u godinama se može govoriti. Svi danas aktivni majstori su vremešni ljudi, svi imamo svoj rok trajanja, rekao je Jakov Lovrić, predsjednik udruge "Latinsko idro" na Murteru.

Dva prethodna propala pokušaja oživljavanja škole za brodograditelje nisu obeshrabrila udrugu zaslužnu za revitalizaciju tradicijske pomorske baštine.

- Naša ideja je bila da se osnuje jedan razred, na nacionalnom nivou. Mi smo to potencirali na ovom terenu jer u Betini i Murteru još ima ljudi koji imaju te vještine i znanja i mogu ih prenijeti, dodao je Lovrić.

Ideju su podržali županijska Obrtnička komora i Srednja strukovna škola u Šibeniku, gdje bi se trebao održavati teorijski dio nastave.

- Obrtnička komora je pripremila dovoljno majstora da može određeni broj đaka, ako se prijave, servisirati u praktičnom dijelu. Bit ćemo jedini u Hrvatskoj i s obje strane Jadrana, koji ćemo imati to obrazovanje, rekao je Joso Smolić, predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije.

Cijeli je plan pretočen u dokument, koji su potpisnici poslali resornom ministarstvu. Ako sve bude spremno budući brodograditelji u drvu trebali bi sjesti u školske klupe u rujnu 2022., piše HRT.