Splitski brodar "Jadroplov", kompanija koja je u posljednjih 25 godina prošla sve poslovne faze, od razvoja i rasta flote, profita i zaposlenih, do trenutaka kada joj je spas visio više o koncu nego o konopcu, ipak je preživio i nada se novom uzletu.
Upravo su najavili dokapitalizaciju, kojom od potencijalnih ulagača traže novac za nove dionice. Kako je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, moguće je upisati ukupno dva milijuna dionica uz minimalnu cijenu od 25 kuna po dionici. Najniža pojedinačna vrijednost ponude za upis iznosi milijun kuna, a mogu se nadmetati i postojeći dioničari. Javna ponuda za upis dionica službeno počinje za koji dan. Eto prilike za razgovor s direktorom Branimirom Kovačićem.
Zašto "Jadroplov" traži nove ulagače?
– Zbog obnove flote i razvoja novih projekata.
Na koga računate u dokapitalizaciji: na ulagače iz pomorskog svijeta, investicijske bankare, domaće mirovinske fondove, pojedince ili nekog trećeg?
– Računamo na sve kvalificirane ulagače koji su spremni uložiti više od milijun kuna u proces dokapitalizacije.
Što bi vam više odgovaralo, da to bude jedan veliki ulagač ili da ih bude više?
– U ovom trenutku nije bitno je li u pitanju jedan ili više ulagača. U prvom redu, treba vidjeti kvalitetu ponude i spremnost ulagača da zadovolji uvjete navedene u pozivu.
Smanjenje državnog udjela
Bi li vam odgovarali strani ulagači, ima li kod njih interesa za "Jadroplov"?
– Nemamo ništa protiv stranih ulagača, pod istim uvjetima kao i za druge moguće ulagače. Kada se postavlja pitanje poželjnih investitora, moram istaknuti da su to svi ulagači koji će prihvatiti zadržavanje djelatnosti kompanije, zadržavanje njezina sjedišta u Splitu te zadržavanje tvrtkinih radnika. Sve to, uz druge uvjete, sastavni je dio Javnog poziva za dokapitalizaciju.
Uspije li dokapitalizacija, kompanija će praktički dobiti nove vlasnike: zašto bi netko danas uložio u "Jadroplov"?
– "Jadroplov" je dokazao da može opstati na povijesno niskom tržištu. To nam je najbolja poslovna odlika koju možemo prezentirati potencijalnim investitorima uzevši u obzir golem broj svjetskih tvrtki koje su u međuvremenu prestale postojati.
Iskreno vjerujem da su pred "Jadroplovom" mirna mora, jer ovaj proces, kao finalni stadij restrukturiranja, predstavlja jezgru dugoročne stabilnosti, prosperiteta i razvoja tvrtke.
Je li moguće da to opet bude država na neki način?
– Sve je moguće, ali po Planu restrukturiranja predviđena je djelomična privatizacija i relativno smanjenje državnog udjela, odnosno postotka vlasništva.
Dosadašnji gubici pokrivani su iz kapitala, pa su i dosadašnji vlasnici, odnosno dioničari izgubili znatan dio svojih uloga: za koji je iznos gubitaka smanjivan temeljni kapital u posljednjih pet godina?
– Na temelju odluka Glavne skupštine, u posljednjih pet godina temeljni kapital smanjen je u više navrata za nešto iznad 163 milijuna kuna. Drugim riječima, kapital je smanjen oko 90 posto. Može se reći da su vlasnici, a to je kod nas država, s udjelom od oko 70 posto, kojim upravlja CERP, dali svoj doprinos restrukturiranju tvrtke kroz smanjenje temeljnog kapitala.
Koji i koliki gubitak će biti pokriven najavljenim smanjenjem kapitala?
– Predviđenom dokapitalizacijom planirano je povećanje temeljnoga kapitala za iznos od 20 milijuna kuna, što je u naravi minimalno 50 milijuna novih kuna u novcu.
Je li ostalo još nepokrivenih gubitaka i koliko?
– Ostalo je oko 204 milijuna kuna nepokrivenih gubitaka.
Kako njih pokriti?
– Razni su načini: vrijednost naše imovine nadilazi vrijednost gubitaka, pa se može prodati i dio imovine u budućnosti, a gubici se mogu pokriti i iz buduće dobiti ili nekom novom dokapitalizacijom. Ima raznih varijanti, sada smo ipak fokusirani na dokapitalizaciju.
Dobit u 2020.
Kakvi su rezultati "Jadroplova" za prošlu godinu: profit ili gubitak; o kojem se iznosu radi?
– Prošlu godinu društvo je ostvarilo dobit od 101 milijun kuna.
Kako ste uspjeli?
– Godina je bila globalno opterećena pandemijom pa nije čudno da je rezultat poslovanja bio negativan. Ali zahvaljujući financijskom restrukturiranju poboljšali smo bilancu, čime je ostvarena i navedena dobit. Kako smo uspjeli?! Ne znam više ni sam, trudom i zalaganjem. Znanjem. Dokazali smo i da kompanija u državnom vlasništvu, uz dobro upravljanje, može opstati i na izrazito lošem tržištu. Iza nas je najgore desetljeće u povijesti prijevoza sipkih tereta morem. Prije pet, šest godina zabilježene su najniže vozarine u povijesti.
Koliko iznose "Jadroplovove" obveze i dugovi, je li kompanija prezadužena?
– Obveze "Jadroplova" prema kreditnim institucijama u ovom trenutku iznose oko 45,2 milijuna dolara. Sukladno tržišnim vrijednostima imovine, tvrtka nije prezadužena.
Što planirate sa svježim kapitalom?
– Planiramo početak obnove flote i razvoj novih projekata u brodarstvu.
Išta konkretnije?
– Planiramo graditi nekoliko novih brodova za sipke terete i veće nosivosti, još ćemo vidjeti, od jedne do tri novogradnje. Konkurencija u tom brodograđevnom segmentu je izuzetno oštra i europski se škverovi, pa tako i hrvatski, ne mogu nadmetati s Dalekim istokom. Njihove su cijene znatno niže od europskih. Također, planiramo i razvoj novih projekata: tražit ćemo brodogradilišta za gradnju tzv. ekoloških brodova, brodova na električni pogon. Toliko za sada možemo reći.
Znači, širit ćete vlastitu flotu, prinove nećete unajmljivati ili samo pružati usluge upravljanja tim brodovima?
– Tako je. To će biti novi brodovi u našem vlasništvu.
Ako dokapitalizacija uspije, kakav će biti odnos vrijednosti starog i novog kapitala, u čiju korist, govoreći u postocima?
– Odnos vrijednosti starog i novog kapitala odredit će se prema broju realiziranih novih dionica u dokapitalizaciji. Novoizdane dionice pribrojit će se starima te mogu činiti od 38 do 55 posto vrijednosti dioničkog kapitala.
Koliko je brodova u floti?
– Pet.
Pet brodova
Kakve su vozarine, zarađuju li brodovi dovoljno za sebe i za firmu, što se u tom smislu može očekivati u idućih tri do pet godina?
– Trenutne vozarine su zadovoljavajuće te pokrivaju sve troškove i financijske obveze. Očekujemo ovakvo tržište u idućih 12 mjeseci, te možda nešto niže u periodu nakon tri godine.
Koliko ljudi danas radi u "Jadroplovu", na kopnu i na moru?
– Trenutno aktivno radi oko 140 ljudi, čemu moramo pribrojiti i oko 100 pomoraca kod kuće.
Ima li nepodmirenih obveza prema zaposlenicima, prije svega posadama?
– U ovom trenutku redovito podmirujemo sva mjesečna primanja. Postoji dug iz prethodnih godina, dug po bonusima za vjernost kompaniji, koji namjeravamo podmiriti do kraja godine.
Kolike su prosječne plaće pomoraca, a kolike u uredu?
– Plaće pomoraca su adekvatne plaćama koje pomorci ostvaruju na brodovima za sipki teret, ali i nešto bolje. Od 1. lipnja ove godine plaća je povećana za 10 posto. Plaća u uredu odgovara prosjecima plaća u RH sukladno stručnoj spremi, složenosti radnih zadataka i radnom stažu djelatnika.
Kakva je kadrovska snaga kompanije: ima li viška zaposlenih, koliko i u kojem dijelu, ili će vam trebati novih pomoraca?
– U posljednjih 10 godina broj zaposlenih je znatno smanjen. U ovom trenutku nema viška zaposlenih. Pomorci će nam trebati sukladno broju brodova kojima budemo upravljali.