Sudionici regate na Šolti prikupili su u ponedjeljak više od 700 kilograma smeća iz tamošnjeg podmorja i s plaža. Najviše je bilo plastičnog otpada koje i predstavlja najveću opasnost za morski svijet.
Po znanstvenoj studiji objavljenoj prošle godine u časopisu Science, do 2050. u svjetskim oceanima bit će više plastičnog otpada nego riba. Plastika čini oko 80 posto morskog otpada, a Mediteran je jedno od najugroženijih područja po toj studiji.
To je bio jedan od razloga da u akciji pod nazivom "Cleaning Sailing Race regata" partneri postanu splitska udruga Sunce i Biotherm. Edukativno-ekološka regata start je imala u Marini Kaštela, a sudionici su bili raspoređeni na deset jedrilica. S morskog je dna otpad vadilo 12 ronilaca.
"Kao posljedica jačeg vjetra na plažama se nataloži otpad kojeg je naše more puno. Najgore je što je najveći dio tog otpada plastika koja se kasnije raspada u moru, a na kraju tog procesa smo upravo mi, ljudi, jer putem riba koje jedemo mikroplastika ulazi u naš organizam", rekla je u izjavi za medije Gabrijela Medunić Orlić, izvršna direktorica Udruge Sunce.
Medunić Orlić kaže da se situacija na plažama znatno promijenila u proteklom razdoblju.
"Prije dvadeset godina je, kada biste došli na plažu koja nije bila poznata svim domaćim ljudima i turistima, ona bila čista. Danas je situacija obrnuta. One javne plaže koje čiste komunalna poduzeća su čiste, a druge su pune otpada koje dolaze morskim strujama, a jedinice lokalne samouprave često nemaju resursa za njihovo čišćenje", dodala je Medunić Orlić.
Akciji na Šolti pridružio se i Güven Dalgiç, generalni direktor LUXE divizije Adria, filijale kozmetičkog diva L'Oreala, čiji je Biotherm brend.
"Kako zagađenje svih vrsta voda postaje sve više prepoznat globalni problem, treba ulagati u ovakve akcije, a posebno u Hrvatskoj koja je druga pitkom vodom najbogatija država u Europi", kazao je Dalgiç čiji se brend sličnim akcijama čišćenja podmorja i plaža pridružuje po cijelom svijetu.
Europska unija od 2015. nastoji ograničiti i iz uporabe ukloniti plastične vrećice, a europarlamentarci su krajem 2018. usvojili Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš kojom se predlaže potpuna zabrana jednokratnih predmeta poput štapića za uši te plastičnog pribora za jelo i slamki koji ujedno čine gotovo najveći dio otpada na europskim obalama i u morima.
No, plastika je posvuda prisutna u okolišu, njezina proizvodnja eksponencijalno raste, a zbrinjavanje uvelike zaostaje.