neobična vrstaMorske biljke proizvode čak i više kisika od kopnenih, a jedna od njih ima posebnu ulogu. Ipak, bajkovito ime nije joj pomoglo da čovjek za nju mari

Naša djeca već u prvim razredima osnovne škole uče o šumama, znaju da proizvode kisik za disanje te da posebno moraju voditi računa da u šumi ne izazovu požar. Međutim čak ni odrasli ne znaju da naše morske biljke proizvode čak i više kisika od njenih kopnenih sestara. Onaj miris mora koji nas podsjeća na ljeto i odmor rezultat je djelovanja sunca na morski biljni svijet koji puni zrak kisikom i drugim blagotvornim spojevima, piše Gorgonija.

Jedna od biljaka ima posebnu ulogu, nudi brojne usluge nama ljudima, česta je stanovnica našeg podmorja, a ime joj je posidonija (Posidonia oceanica). Bajkovito ime nije joj puno pomoglo da čovjek za nju mari. Njene beskonačne, guste i tamne livade djecu plaše, a odrasli je izbjegavaju.

Samo pravi morski ljudi osjećaju sreću među listovima ove mediteranske morske cvjetnice. Neki od njih tamo love, drugi fotografiraju, treći samo pak meditiraju. Nalaze se u morskoj šumi ponekad staroj i nekoliko tisuća godina.

Posidonia oceanica

Shutterstock

Ova je biljka napustila kopno i vratila se u more, ali je zadržala neke osobine kopnenih biljaka. Za razliku od jednostavnijih algi, posidonija cvate i daje plod koji podsjeća na maslinu. Međutim to radi iznimno rijetko, svakih 10 godina, jer je u moru našla jednostavniji način razmnožavanja, a to je vegetativni.

I tako ona buja polako, koji centimetar na godinu, dok se ne pojavi čovjek. Nije ovo jedina vrsta kojoj je čovjek problem, ali kad razmislimo o tome da o posidoniji ovisi još barem 400 biljnih i nekoliko tisuća životinjskih vrsta onda to prestaje biti problem i postaje katastrofa. Zagađenja, otpad, sidrenje, nasipanje plaža kod nas utječu na posidoniju.

Njene livade se smanjuju, a sa sobom odnose i bujan životinjski i biljni svijet. Kad se prijetnje uklone, još mnogo vremena treba proći za njenu obnovu, pogotovo što je učestali stanovnik našeg Jadrana postala i invazivna alga kaulerpa (Caulerpa cylindracea) koja prekriva mrtve „stabljike“ posidonije i time usporava njenu obnovu.

Caulerpa cylindracea

Shutterstock

Kaulerpa još uvijek ne doprinosi našem hranidbenom lancu jer je to strana tropska alga čiji su predatori daleko. Mnogo toga djeca još ne znaju, a na nama je da ih podučimo, pa će tako oni podučiti svoje roditelje, a jednom i svoju djecu da treba voditi računa o posidoniji, kao i o šumama.

Da ćemo na taj način očuvati dom mnogobrojnim ribama, hobotnici i sipi kojih će biti više za naše vrijedne ribare. Očuvat ćemo dom i onim zaštićenim vrstama, morskom konjiću, maloj zvjezdači asterini i plemenitoj perisci.

Naše rijetke prirodne plaže neće nestajati jer će posidonija spriječit odnos pijeska i valutica. Moći ćemo disati punim plućima i uživati u Mediteranu kakvog želimo ostaviti budućim generacijama, piše Gorgonija.