stdClass Object
(
[id] => 1183486
[title] => Dugonosa je najbrža, gorostasna je bezopasna, goblin ima zastrašujući izgled, a tek naborana... Mora su puna neobičnih morskih pasa, dr. Alen Soldo detaljno ih je opisao
[alias] => mora-su-puna-neobicnih-morskih-pasa-dr-alen-soldo-detaljno-ih-je-opisao
[catid] => 420
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Dugonosa psina, lat. imena Isurus oxyrinchus, po mnogima je najbrža riba na planetu, iako ne postoji točno izmjerena brzina. Naime, jednoj vrsti sabljarke koja ne živi u našim morima izmjerena je brzina kretanja od 112 km/h, i to je službeno najviša zabilježena brzina neke ribe.
Psina dugonosa je zasigurno najbrži morski pas, ali kao i kod većine drugih većih morskih pasa podaci o biologiji i ekologiji ove vrste vrlo su sporadični, pa je i mjerenje brzine ove psini rijetko uspješno rađeno.
Najbržem primjerku dugonose, barem dosad, izmjerena je brzina od 95 km/h, što je ipak sporije od spomenute sabljarke. Ipak, ono na čemu se zasniva teorija o psini dugonosoj kao najbržoj ribi jest potvrđena činjenica da je najbrža sabljarka često nađena u želucu dugonose psine, što upućuje na mogućnost da je psina ipak brža.
Vječiti migrant
Kao potporu toj teoriji, nedavno su istraživači metodom povlačenja mamca izračunali brzinu jednom manjem primjerku dugonose od 110 km/h. No, kako su prilikom izračuna koristili nekoliko varijabli, ta se brzina ne može uzeti sa sigurnošću.
Dugonosa psina naraste i preko četiri metra u dužinu, ali zahvaljujući hidrodinamičkom obliku tijela nije toliko teška kao druge vrste morskih, pa joj težina nikad ne prelazi 800 kg. Drži se uglavnom gornjih slojeva mora, iako je zabilježena i na dubinama od pola kilometra. Može prići obali, ali uglavnom boravi na otvorenom moru gdje joj se nalaze i glavni izvori hrane: pelagičke ribe i glavonošci.
---
---
Rasprostranjena je u svim tropskim i umjerenim morima, pa tako i u Mediteranu, a po svemu sudeći prati toplije vodene mase u oceanima. Spada u veoma migratorne vrste te su metodom označavanja evidentirane migracije pojedinih primjeraka i na udaljenost veću od 4000 km.
Što se tiče Jadrana, slično kao i kod velike bijele, naši znanstvenici su navodili da je bila prilično česta u našim vodama krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Nažalost, posljednji službeni nalaz u Jadranu datira još iz davne 1972. godine kada je jedan primjerak ulovljen u vodama otočića Glavata blizu Mljeta. To je i jedan od glavnih razloga što je ova psina dobila strogo zaštićeni status u hrvatskim vodama.
Visoki skokovi
Glavni neprijatelj psine dugonose je čovjek, odnosno prelov. Nažalost, kod ove psine se posljednjih desetljeća događa ono najgore, a to je konstantno povećanje ribolovnog napora praćenog izostankom bilo kakvih mjera gospodarenja. Dodatni je problem za Jadran i u tome što vjerojatno ne postoji zasebna mediteranska populacija, već su svi primjerci u Mediteranu dio velike atlantske populacije.
---
---
Posljednji podaci govore da je u centralnom i istočnom Mediteranu ova vrsta postala ekstremno rijetka, te se uglavnom nalazi u njegovom zapadnom dijelu, točnije oko Gibraltara čije se područje smatra mrijestilištem centralnoatlantskog dijela populacije.
Što se tiče morskih neprijatelja, ova je psina kao vrhunski grabežljivac na vrhu hranidbenog lanca, a i zbog svoje brzine gotovo da nema prirodnih neprijatelja. Osim, dakako, velike bijele psine.
Naime, iako su mnogo puta u želucu dugonose pronađeni ostaci drugih manjih morskih pasa, isto tako su ostaci ovog grabežljivca pronađeni u želucu velike bijele, što je još jedan dokaz da ni velika brzina ne jamči sigurnost kada je njezino veličanstvo velika bijela u pitanju.
Dugonosa psina je poprilično osjetljiva na termoklinu, pa rijetko zalazi u slojeve mora hladnije od 16 stupnjeva. No, on također može održavati temperaturu pojedinih dijelova tijela većom od okruženja, što je dodatni razlog postizanju velikih brzina prilikom napada na plijen.
Logično je da takvo brzo kretanje zahtijeva i veliki utrošak energije, pa ova vrsta dnevno mora jesti hrane u količini od barem tri posto vlastite težine, a ukupni kapacitet želuca iznosi joj 10 posto težine.
Mnogo su puta zabilježeni skokovi dugonose iznad mora, a smatra se da bez problema može skočiti šest metara iznad površine, dok neki vjeruju da je ta visina čak devet metara. Među onima koji su vidjeli takve skokove su i brojni ribolovci, naročito u područjima gdje je dozvoljen sportski big game na ovu vrstu.
Doduše, dobar je broj onih koji ne nose lijepe uspomene s takvih susreta, jer se zna dogoditi da pri iskakanju psine slete na brod, što kod putnika izazove priličnu paniku. Zabilježeni su i brojni napadi na brodove, ali za većinu se ustanovilo da su se dogodili upravo prilikom ribolova, pa teško psini predbaciti takvo ponašanje.
Rijetki napadi
Postoje i dokumentirani napadi na ljude, rijetki i ni jedan fatalan. Uz to, za nijednog nije dokazana namjera ozljeđivanja, jer su žrtve uglavnom bili podvodni ribolovci koji su sobom nosili plijen zanimljiv psinama. Kako se rijetko približava obali, većina poznavatelja je ne smatra opasnom za ljude u normalnim situacijama, Ipak, preporuka je svima koje prilikom susreta s ovom psinom nose nešto njoj zanimljivo, naročito ulovljene ribe, da takav teret odmah odbace i tako eliminiraju mogućnost napada.
Proturječne su i pretpostavke o starosti koju doživi dugonosa psina, a prema trenutno prevladavajućoj teoriji ova vrsta može doživjeti oko 45 godina. Ženke koje su spolno zrele mogu nositi mlade i 15 do 18 mjeseci, pri čemu na kraju rađaju 4 do 18 živih mladih psina dugih 60 do 70 cm. U početku u utrobi majke ima i više zametaka, ali se i kod dugonose psine sva jaja ne razviju, pa kasnije posluže kao hrana najsnažnijim i najotpornijim, što je još jedan dokaz da u prirodi opstaju samo jaki.
Od tri jadranske vrste psina iz porodice Lamnidae, samo se kod atlantske psine lat. naziva Lamna nasus bilježi porast nalaza u Jadranu u zadnjih desetak godina. To nije ni čudno, s obzirom na to da je u posljednjih stotinjak godina ova psina bila zabilježena samo nekoliko puta.
Doduše, ne smijemo isključiti mogućnost da je u prošlosti dolazilo do pogreški u identifikaciji između dugonose i atlantske psine, koje su slične kad su manjih dužina, pa su neki nalazi atlantske psine možda pogrešno pripisani dugonosoj. Ipak, to više nije moguće provjeriti, pa nam preostaje konstatirati njenu povećanu prisutnost u posljednjem desetljeću.
Iako se ova psina u hrvatskom jeziku naziva atlantskom, s obzirom na to da je najbrojnija populacija prisutna upravo u Atlantiku, posljednja istraživanja ukazuju da populacija koja se kreće u Mediteranu i Jadranu uglavnom nema dodira s Atlantikom. Štoviše, u zapadnom Mediteranu gotovo je iščezla, osim oko Gibraltara, pa su joj glavna područja obitavanja upravo u središnjem Mediteranu, posebice u Jadranu.
Analizom ulovljenih primjeraka došlo se i do pretpostavke da je područje dubokog južnog Jadrana zapravo glavno mrijestilište atlantske psine za Mediteran. Zbog toga je, ali i zbog svojih životnih karakteristika, proglašena strogo zaštićenom u hrvatskim vodama.
Grijači u tijelu
Uglavnom se drži otvorenog mora i vrlo rijetko prilazi obali, iako se i to zna dogoditi, pa je primjerice i kod nas prije nekoliko godina jedan primjerak dug 1,75 metara zalutao pokraj šibenskog kupališta Martinska, gdje se ulovio u mrežu lokalnog ribara.Taj je primjerak bio na granici spolne zrelosti, jer upravo ta dužina razlikuje mlade od odraslih psina, a za njezino dosezanje treba proći 8 do 13 godina.
Smatra se da atlantska psina može doživjeti 45 godina, narasti do 3,5 metra i težiti do 230 kg. Aktivni je predator i hrani se najviše sitnom i krupnijom plavom ribom u površinskim slojevima mora, ali se zna uputiti i do 1360 m dubine gdje lovi i pridnene vrste.
Termoregulacija je kod ove vrste vrlo izražena, te joj omogućuje održavanje i desetak stupnjeva veće temperature pojedinih dijelova tijela u odnosu na vodu u okruženju. Sustav termoregulacije zasnovan je na rete mirabile, u prijevodu čudesnoj mreži, koja je zapravo kompleksna mreža blisko postavljenih arterija i vena.
Takva mreža preuzima toplu krv iz mišića, te je konzervira ne dopuštajući joj da se hladi. Sličnih sustava u tijelu atlantske psine ima nekoliko, pa primjerice orbitalna mreža podiže temperaturu mozga i očiju, što je naročito značajno prilikom dubokih zarona i naglih promjena temperature.
Na osnovi stare poslovice da velika riba lovi malu, atlantska psina boji se jedino velike bijele te, začuđujuće, kita ubojice, u čijem je želucu također pronađena. Ipak, nitko za atlantsku psinu nije tako opasan kao čovjek. Upravo je kod ove vrste zabilježen jedan od najrazornijih udara na brojnost populacije, jer je u drugoj polovici 20. stoljeća zbog ciljanog ribolova istrijebljeno gotovo 99 posto primjeraka u sjevernom Atlantiku.
Nažalost, i danas se ribolov nastavlja, pa se atlantska psina smatra izrazito ugroženom vrstom u svim područjima obitavanja. Tek se nekoliko napada na ljude pokušalo pripisati ovoj vrsti, ali kako niti jedan nije dokazan, atlantska se psina samo zbog srodstva s velikom bijelom smatra potencijalno opasnom.
Bezopasni gorostas
Nasuprot njoj, za gorostasnu psinu lat. naziva Cetorhinus maximus, većina ljudi zna da spada u bezopasne vrste. Nakon kitopsine, to je najveća riba na svijetu, a time i najveća u Jadranu. Hrani se malim planktonskim račićima tako da nema uobičajene zube kao grabežljivi morski psi, već su im oni u obliku mozaičnih struktura.
Naraste do desetak metara, iako neki autori navode da su u prošlosti zabilježeni i primjerci od 15 m. S obzirom na dužinu, nisu rijetki primjerci teži od pet tona, pa uistinu izgleda nevjerojatno da je i kod ove vrste, kao i kod velike bijele, dokumentirano iskakanje iz mora cijelim tijelom.
---
---
Uz ovu je vrstu i dalje vezano puno misterija, pa se nekad postavljene teorije stalno odbacuju i zamjenjuju novima.
Primjerice, nekad se mislio da gorostasna psina tijekom zime zaranja u duboko more, liježe na dno i hibernira kao medvjed na kopnu. No, posljednjih godina je dokazano da je razlog nestajanju ove vrste tijekom zime iz površinskih slojeva zapravo migracija u dublje slojeve gdje se hrani dubokomorskim planktonom. Satelitska praćenja su pokazala da tada prelaze i nekoliko tisuća kilometara, ali i dalje bez jasnog razloga.
Sličan je slučaj i u Jadranu gdje krajem veljače i početkom ožujka odrasli primjerci dolaze iz Mediterana, te se zadržavaju uglavnom u području sjevernog Jadrana koji je najbogatiji planktonom. Do kraja svibnja nestaju u dubljim slojevima Jadrana i odlaze iz Mediterana, a zamjenjuju ih mladi primjerci od 3 - 4 metra dužine, koji se u površinskim slojevima Jadrana mogu vidjeti sve do kolovoza.
Kod gorostasne psine je u zadnjih desetak godina također zabilježen porast nalaza u Jadranu, a početak tog trenda bio je u razdoblju 2000.-2001. Tada su u petnaestak mjeseci zabilježena čak i cijela jata, naročito u obalnom području od Venecije do Umaga. Analize su pokazale da je razlog tom naglom priljevu psina neuobičajen porast nekoliko vrsta kopepodnih račića u tom području, glavne hrane gorostasne psine.
Iako nije potvrđeno, smatra se da ženka par mladih nosi čak tri godine prije nego se okote, pri čemu unutar majčine utrobe najsnažniji preživljavaju hraneći se nerazvijenim jajima. Kako su spolno zreli primjerci tek oni od 5 do 6 m dužine, jasne su posljedice ciljanog ribolova na ovu vrstu koje neke zemlje i danas provode.
Glavni razlog ribolovu nekad je bila jetra gorostasne psine od koje se pravilo riblje ulje, a koja zna činiti i 25 posto ukupne težine. Danas su jedan od glavnih razloga izlova peraje, izuzetno cijenjene na azijskim tržištima gdje se od njih prave poznate juhe koje se smatraju afrodizijakom. Žalosna je činjenica da je znanstveno utvrđeno kako je to ne samo potpuna besmislica, štoviše da često konzumiranje takve juhe može djelovati upravo suprotno, tj. uzrokovati sterilnost kod muškaraca.
Danas je ugroženost ovog morskog psa prepoznata diljem svijeta, pa je jedna od najzaštićenijih vrsta u mnogim zemljama uključujući Hrvatsku.
Desetkovana populacija
Najveći broj velikih vrsta morskih pasa danas je u svijetu toliko desetkovan da ih ni u Jadranu nismo vidjeli dugo godina. Uz njihove već poznate biološke karakteristike, jedan od glavnih problema je njihova migratornost, čime zaštita u samo jednom dijelu Mediterana nije toliko učinkovita da bi djelovala na cijelu populaciju, koja zna biti raširena po velikim područjima.
Dvije vrste psina zmijozubih, trošiljka i petošiljka, lat. naziva Carcharias taurus i Odontaspis ferox, tipičan su primjer takvog slučaja. Potonju vrstu se u Jadranu nije primijetilo već dvadesetak godina, dok je zadnji nalaz zmijozube trošiljke zabilježen 2003. godine kod otoka Molata, kada je jedan poveliki odrasli primjerak slučajno ulovljen u ribarsku mrežu.
Nažalost, ni u ostatku Mediteranu nije bolja situacija, tako da ih rijetko viđaju, a jedino poznato područje gdje se zna da tijekom određenog razdoblja godine još dolaze za petošiljku je u podosta nezgodnom području: oko jednog podvodnog grebena smještenog ispred Bejruta u Libanonu.
---
---
Malo se zna o njihovoj biologiji i ponašanju, pa recimo samo da nikad nije uhvaćen niti jedan primjerak trudne petošiljke. Stoga su mnogi navodi o njihovoj biološkim karakteristikama uglavnom zasnovani na pretpostavkama. Inače, naziv zmijozuba su dobili po svojim zubima koji mnogima izgledaju strašno. Kako mogu narasti do četiri metra, a također pripadaju rijetkim psinama koje mogu izdržati dulje vrijeme u zatočeništvu, standardni su stanovnik najvećih svjetskih akvarija gdje plijene svojom pojavom.
No, iako strašnog izgleda, potpuno su bezopasni i zabilježeno je tek nekoliko lakših napada na ljude, redom ronioce koji su ih povlačili za peraje ili ih na sličan način provocirali. Kao i sve ostale vrste velikih psina strogo su zaštićene vrste u Hrvatskoj.
Neobični mlat
Mlat, lat. Sphyrna zygaena, zasigurno spada u najneobičnije vrste ne samo morskih pasa već i riba općenito. Spada u rijetke vrste morskih pasa koje su najčešće kreću u jatima. Oči smještene na krajevima spljoštene široke glave, mlatu omogućavaju perfektan vid u svih 360 stupnjeva, što znači da bez pokretanja glave u svakom trenutku može vidjeti što se događa iznad i ispod njega.
---
---
Nadalje, takav oblik glave ima mnogo veću površinu od uobičajenog, pa je glava mlata prepuna Lorencinijevih ampula, izrazito važnih u detektiranju plijena ispod naslaga pijeska. Nosni otvori također su više razmaknuti nego kod ostalih morskih pasa, što mlatu i njegovim srodnicima omogućava lakše detektiranje kemijskih spojeva otopljenih u moru, a time i jednostavnije pronalaženje cilja.
Ipak, iako glava ima veliku površinu, usta mlata su relativno malena i prilagođena omiljenoj hrani: manjim ribama, rakovima i glavonošcima, te naročito ražama koje ova vrsta obožava. Jedna od najnovijih zanimljivosti vezanih za ovu grupu morskih pasa je razmnožavanje partenogenezom. Partenogeneza je nespolno razmnožavanje u kojem ženka ostane trudna bez prisustva mužjaka, a potomak nosi samo gene majke.
Za neke ribe je bilo poznato da imaju takav način razmnožavanja, dok je po prvi puta kod morskih pasa to zabilježeno 2001. u jednom američkom akvariju, i to upravo za srodnika mlata, a kasnije i za neke druge vrste morskih pasa. Nije poznat točan razlog takvom razmnožavanju, kao ni podatak događa li se to u prirodnom okolišu ili samo u zatočeništvu.
Ipak, to nesumnjivo dokazuje fascinantnu moć prilagodbe morskih pasa i sposobnost da se odupru svim napadima i prežive u današnjem, njima nesklonom okruženju. Inače, za mlata se smatra da nema zasebnu populaciju u Mediteranu već da su svi primjerci vjerojatno dio veće atlantske populacije.
Sukladno tome, u istočnom Jadranu zabilježeno je samo desetak nalaza u zadnjih sto godina, ali na osnovi posljednjih istraživanja poznato je da se i dalje manji broj primjeraka kreće dubokim južnim Jadranom. U hrvatskim vodama je strogo zaštićena vrsta.
Crno doba za modrulja
Za modrulja, lat. Prionace glauca, oduvijek se smatralo da je najotpornija vrsta morskih pasa s kojom nikad neće biti problema, bez obzira na ribolov i ostale utjecaje čovjeka. Takvo vjerovanje temeljilo se na njegovoj širokoj rasprostranjenosti diljem svjetskih mora, relativno većem broju mladih, do stotinjak, te bržem sazrijevanju.
---
---
Nažalost, sva novija istraživanja, kako u Jadranu, tako i u ostalim svjetskim morima, pokazala su da je takva teorija bila pogrešna, pa smo danas svjedoci drastičnog pada populacija modrulja. Prema nekim izračunima, godišnje se ulovi i do 20 milijuna primjeraka. Cijeli niz istraživanja modrulja i njegovom praćenju, pokazuje da je atlantska populacija zasebna od mediteranske, koja je manja i samostalna.
Iako su kod modrulja zabilježene migracije i na daljine od 9200 km, rijetko koji modrulj iz Atlantika ulazi u Mediteran i obratno. Ono što je najvažnije za naše područje, jest već potvrđena činjenica da je područje sjevernog dijela Kornata i južnog dijela Dugog otoka jadransko mrijestilište modrulja. Početkom 21. stoljeća od niza ribara dolazile su informacije kako se upravo u navedenom području nalaze mladi primjerci modrulja, pa su dvije hrvatsko-engleske ekspedicije radile na provjeri tih pretpostavki i na kraju ih dokazale.
Kako je modrulj također obuhvaćen mjerama stroge zaštite, slijedeći je cilj znanstvenika zaštita toga područja, na način da se zabrani ribolov određenim alatima koji mogu ugroziti modrulja u doba mrijesta, odnosno u proljeće i ljeto. Zaštita područja mrijesta jedna je od glavnih mjera za obnovu populacije, a budući je lako moguće da je područje Kornata i Dugog otoka mrijestilište za cijelu mediteransku populaciju, jasan je značaj takve zaštite.
---
---
Inače, modrulj naraste do četiri metra, a većina poznavatelja ga smatra bezopasnim za čovjeka, iako se katkad zna desiti da pokuša podvodnom ribolovcu skinuti ribu sa žice, što dotičnom vjerojatno ne bude ugodno. Postoje i navodi o ničim izazvanim napadima na ljude, ali dosad niti jedan nije bio i potvrđen.
Prastara naborana psina
Morske pse često zovemo živim fosilima, jer se mnoge vrste nisu nimalo promijenile još od davnih vremena, ali i među njima ima onih koji se smatraju najstarijima, pa naziv pravog živog fosila među morskim psima, zbog svojih primitivnih karakteristika, nosi naborana psina, lat. Chlamydoselachus anguineus. Kolokvijalni naziv je dobila prema izgledu svojih šest škržnih poklopaca, koji izgledaju kao nabori na suknjama.
Zmijolikog je izgleda i s brojnim malim igličastim zubima, pa mnogi razlog prijavljivanja viđenja velikih morskih zmija pripisuju upravo ovoj psini. Naborana psina ima jedinstvene anatomske karakteristike koje je povezuju s dalekim precima, a koje kod današnjih morskih pasa uglavnom nisu prisutne.
Uz spomenutih šest škrga, tu je i posebna anatomija čeljusti, glave i kralježaka koji ovu psinu čine jedinim živim predstavnikom stare loze morskih pasa, koja datira još od prije 150 milijuna godina.
Naraste do dva metra dužine i uglavnom se drži vrlo dubokih područja, rijetko dolazeći u gornje slojeve mora. Prema nekim teorijama, moguće je da ženka naborane psine nosi svoje mlade čak tri i pol godine, što je zasigurno rekord među kralježnjacima.
---
---
Mitsukurina owstoni latinski je naziv uistinu čudnovate vrste morskog psa. U engleskom govornom području poznat je pod imenom goblin psina, prema legendarnom zločestom ružnom biću, pa je jasno da svoj naziv ima zahvaliti ponajprije svome neobičnom izgledu. Gornji dio glave goblin psine je izdužen u obliku dugačkog nosnatog roga, što joj u kombinaciji s ružičastom bojom tijela daje vražji izgled. Pridnena je vrsta, ali je nećete naći u plitkim vodama jer se najčešće kreće u oceanskim područjima dubljim od 250 metara, uglavnom u vodama oko Japana te u Atlantiku ispred Portugala.
S obzirom na mali broj dosad nađenih primjeraka, vrlo se malo zna o biologiji i ekologiji ove vrste, ali je barem poznato da je najveći zabilježeni primjerak bio dug 384 centimetra i težak 210 kilograma. Anatomija ove psine upućuje na to da i nije osobit plivač, nego da se kreće sporo u potrazi za svojim omiljenim plijenom – kozicama, lignjama i ribama. Kako u tom području i nema neke svjetlosti, očito je da se pri hranjenju koristi brojnim Lorencinijevim ampulama kao šestim čulom za detekciju plijena oko sebe.
---
---
Ružičasta koža
Zanimljiv je i razlog ružičaste boje tijela, jedinstvene među morskim psima. Naime, koža mu je gotovo prozirna, tako da mu se vide mišići protkani krvnim žilama. Početkom 2007. godine u Tokijskom zaljevu ulovljen je jedan živi primjerak i prebačen u akvarij, ali je, nažalost, uginuo već nakon dva dana. Nekoliko mjeseci poslije, nekoliko primjeraka primijećeno je u plitkim vodama, i to je zasad jedinstveni nalaz goblin psine izvan morskih dubina.
Golemousta psina, lat. Megachasma pelagios, spada u najrjeđe viđene morske pse. Do današnjeg dana pronađena su samo 53 primjerka, što nije ni čudno s obzirom da do 1976. godine nitko nije ni znao da postoji. Tadašnje otkriće u vodama oko Havaja, gdje se ta psina slučajno zapetljala oko sidrenog lanca američkog bojnog broda, smatra se jednim od najznačajnijih ihtioloških otkrića 20. stoljeća. Od tada je pronađena u svim glavnim oceanima, iako je najviše golemoustih zabilježeno u japanskim vodama.
---
---
Najveći primjerak je imao 5,5 metara i težio više od 1,2 tone. Golemousta psina, uz gorostasnu i kitopsinu, spada u jednu od tri velike vrste morskih pasa koje se hrane jedino filtriranjem malih planktonskih račića iz mora. Oko njegovih golemih usta, koja otvorena imaju širinu od 1,3 metra, nalaze se svjetleće fotofore, za koje znanstvenici pretpostavljaju da služe kao mamac u mraku za planktonske račiće.
Zahvaljujući označavanju jednog primjerka, zna se da tijekom dana boravi u dubljim slojevima mora, dok dolaskom noći migrira u pliće slojeve, od 12 do 25 metara dubine, što je tipično ponašanje za vrste koje se hrane planktonom.
Smatra se kako nema prirodnih neprijatelja, osim jedne druge vrste morskog psa. Začudo, to nije velika bijela, niti neka druga velika psina, nego jedna malešna vrsta morskog psa. Ima poprilično čudno ime koje u prijevodu s engleskoga glasi – velikozubi keksokalupasti morski pas. Iako dug tek 42 centimetra, za ovu vrstu morskog psa, lat. naziva Isistius plutodus, svaki će znanstvenik reći kako je prava sreća što ga priroda nije napravila većim.
Sva tri živuća predstavnika roda Isustus, keksokalupastih pasa, svoj naziv zahvaljuju obliku ugriza koji ostavljaju na životinjama u koje zariju svoje čudne čeljusti. Iako maleni, izrazito su agresivni i napadaju sve na što naiđu ne obazirući se na veličinu. Tako su zabilježeni napadi ovih pasa na veće psine, kitove, pa čak i, koliko god to nevjerojatno zvučalo, na podmornice. Nažalost, poznati su napadi i na ljude, i to u jatima, pa je prava sreća što im je boravište daleko od morskih područja koje uobičajeno koristi čovjek.
Puno malih ugriza
Velikozubi, potencijalno najopasniji među njima, nije pronađen u plićim područjima, nego su svi nalazi zabilježeni na dubinama od 60 do 200 metara. Jasno je, na osnovi imena, da ima najveće zube od sve tri vrste, naročito u donjoj čeljusti. A kad mu usporedite veličinu zubi u odnosu na tijelo, to su ujedno i najveći zubi u svijetu morskih pasa. Također je i najrjeđi, s obzirom da je do danas zabilježeno samo 10 primjeraka ove vrste.
Velikozubi jedini od sve tri vrste iz ovoga roda ima oči koje mu daju binokularni vid, slično kao i kod čovjeka, što mu u sprezi s golemim čeljustima u odnosu na veličinu tijela, daje izvanredne prednosti u lovu. Prema nekim istraživanjima u južnom Atlantiku, od svih ugriza keksokalupastih pasa nađenih na morskim sisavcima, velikozubom se pripisuje više od 80 posto.
Poznata je i njegova taktika napada na velike morske životinje, pri čemu im nanosi niz malih ugriza koji na kraju toliko izranjavaju žrtvu da iscrpljena tone u dubinu i postaje prava gozba za velikozube.
Ovom vrstom završavamo i serijal o morskim psima s nadom kako je barem dio čitatelja postao svjestan istinske vrijednosti ovih živih morskih fosila. Time bi se barem malo povećale šanse da današnje vrste morskih pasa dožive i budućnost, koja je mnogima danas, upravo zbog čovjekova negativnog djelovanja, prilično neizvjesna.
---
---
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => svjedoci eona
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
[extra_fields_search] => svjedoci eona 2 0 24216 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2022-01-05 15:06:13
[created_by] => 3261
[created_by_alias] => Dr. Alen Soldo
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2022-04-12 07:28:18
[modified_by] => 3261
[publish_up] => 2022-04-12 05:41:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 64
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 420
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--sa-svih-strana
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[page_title] => Sa svih strana
[pageclass_sfx] => page--zdravlje-u-fokusu
[menu-meta_description] => Donosimo mozaične vijesti i zanimljivosti vezane uz more, kao i kulinarske recepte za morska jela. Za Otvoreno more pišu Tonka Alujević i Edo Šegvić, na pitanja čitatelja odgovara Alen Soldo. Pogledajte i predivne galerije Srđana Vrančića koji snima vrhunske podvodne fotografije, a na njima su najčešće tropske ribe i ostale egzotične morske životinje.
[menu-meta_keywords] => Tonka Alujević, Alen Soldo, Edo Šegvić, povijest pomorstva, luksuzna jahta, morski recepti, morsko jelo
[secure] => 0
[obituaries_portal] => 0
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 0
[itemRelatedLimit] => 5
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 0
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 1
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 0
[itemRelatedImageGallery] => 0
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2022\/01\/05\/21023068.jpg","\/images\/slike\/2022\/01\/05\/20748352.png","\/images\/slike\/2022\/01\/05\/20748354.jpg","\/images\/slike\/2022\/01\/05\/20748360.jpg","\/images\/slike\/2022\/01\/05\/20748364.jpg","\/images\/slike\/2022\/01\/05\/20968082.jpg","\/images\/slike\/2022\/01\/05\/21023084.jpg","\/images\/slike\/2022\/01\/05\/21023082.jpg","\/images\/slike\/2022\/01\/05\/21023072.jpg","\/images\/slike\/2022\/01\/05\/21023070.jpg","\/images\/slike\/2022\/01\/05\/21023066.jpg","\/images\/slike\/2022\/01\/05\/21023046.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Shutterstock","","","","","Shutterstock","Shutterstock","Shutterstock","Shutterstock","Shutterstock","Shutterstock","Shutterstock"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["
Psina dugonosa najbr\u017ea je riba<\/p>","
Goblin psina ima zastra\u0161uju\u0107i izgled, ali on pla\u0161i samo ribe na velikim dubinama<\/p>","
Golemousta psina spada u najrje\u0111e vi\u0111ene morske pse<\/p>","
Naborana psina ime je dobila zbog \u0161kr\u017enih poklopaca sli\u010dnih suknji<\/p>","
Dugonosa psina napada zaka\u010denu sabljarku<\/p>","
Hranjenje tigra na Bahamima<\/p>","
I populacija modrulja drasti\u010dno se smanjuje<\/p>","
Modrulj je na vrhu hranidbenog lanca<\/p>","
Afrodizija\u010dka <\/em>juha od peraja kitopsine zapravo izaziva sterilitet<\/p>","Mlat je najneobi\u010dniji morski pas<\/p>","
Posljednja zmijozuba tro\u0161iljka zapa\u017eena je 2003. kod Molata<\/p>","
Dugonosa naraste do pola tone<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280","hd_21023068_1920.jpg":"1920x1080","k_21023068_1280.jpg":"1280x1280","k_21023068_1024.jpg":"1024x1024","k_21023068_640.jpg":"640x640","k_21023068_480.jpg":"480x480","k_21023068_340.jpg":"340x340","k_21023068_220.jpg":"220x220","o_21023068_1280.jpg":"1280x853","o_21023068_1024.jpg":"1024x682","o_21023068_640.jpg":"640x426","o_21023068_480.jpg":"480x320","o_21023068_340.jpg":"340x226","o_21023068_220.jpg":"220x146","h_21023068_1280.jpg":"1280x854","h_21023068_1024.jpg":"1024x683","h_21023068_640.jpg":"640x427","h_21023068_480.jpg":"480x320","h_21023068_340.jpg":"340x227","h_21023068_220.jpg":"220x147","pp_21023068_1280.jpg":"1006x1280","pp_21023068_1024.jpg":"805x1024","pp_21023068_640.jpg":"503x640","pp_21023068_480.jpg":"377x480","pp_21023068_340.jpg":"267x340","pp_21023068_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1500x1125","hd_20748352_1920.png":"1920x1080","k_20748352_1280.png":"1280x1280","k_20748352_1024.png":"1024x1024","k_20748352_640.png":"640x640","k_20748352_480.png":"480x480","k_20748352_340.png":"340x340","k_20748352_220.png":"220x220","o_20748352_1280.png":"1280x960","o_20748352_1024.png":"1024x768","o_20748352_640.png":"640x480","o_20748352_480.png":"480x360","o_20748352_340.png":"340x255","o_20748352_220.png":"220x165","h_20748352_1280.png":"1280x854","h_20748352_1024.png":"1024x683","h_20748352_640.png":"640x427","h_20748352_480.png":"480x320","h_20748352_340.png":"340x227","h_20748352_220.png":"220x147","pp_20748352_1280.png":"1006x1280","pp_20748352_1024.png":"805x1024","pp_20748352_640.png":"503x640","pp_20748352_480.png":"377x480","pp_20748352_340.png":"267x340","pp_20748352_220.png":"173x220"},{"size0":"1024x768","hd_20748354_1920.jpg":"1920x1080","k_20748354_1280.jpg":"1280x1280","k_20748354_1024.jpg":"1024x1024","k_20748354_640.jpg":"640x640","k_20748354_480.jpg":"480x480","k_20748354_340.jpg":"340x340","k_20748354_220.jpg":"220x220","o_20748354_1280.jpg":"1280x960","o_20748354_1024.jpg":"1024x768","o_20748354_640.jpg":"640x480","o_20748354_480.jpg":"480x360","o_20748354_340.jpg":"340x255","o_20748354_220.jpg":"220x165","h_20748354_1280.jpg":"1280x854","h_20748354_1024.jpg":"1024x683","h_20748354_640.jpg":"640x427","h_20748354_480.jpg":"480x320","h_20748354_340.jpg":"340x227","h_20748354_220.jpg":"220x147","pp_20748354_1280.jpg":"1006x1280","pp_20748354_1024.jpg":"805x1024","pp_20748354_640.jpg":"503x640","pp_20748354_480.jpg":"377x480","pp_20748354_340.jpg":"267x340","pp_20748354_220.jpg":"173x220"},{"size0":"800x600","hd_20748360_1920.jpg":"1920x1080","k_20748360_1280.jpg":"1280x1280","k_20748360_1024.jpg":"1024x1024","k_20748360_640.jpg":"640x640","k_20748360_480.jpg":"480x480","k_20748360_340.jpg":"340x340","k_20748360_220.jpg":"220x220","o_20748360_1280.jpg":"1280x960","o_20748360_1024.jpg":"1024x768","o_20748360_640.jpg":"640x480","o_20748360_480.jpg":"480x360","o_20748360_340.jpg":"340x255","o_20748360_220.jpg":"220x165","h_20748360_1280.jpg":"1280x854","h_20748360_1024.jpg":"1024x683","h_20748360_640.jpg":"640x427","h_20748360_480.jpg":"480x320","h_20748360_340.jpg":"340x227","h_20748360_220.jpg":"220x147","pp_20748360_1280.jpg":"1006x1280","pp_20748360_1024.jpg":"805x1024","pp_20748360_640.jpg":"503x640","pp_20748360_480.jpg":"377x480","pp_20748360_340.jpg":"267x340","pp_20748360_220.jpg":"173x220"},{"size0":"650x488","hd_20748364_1920.jpg":"1920x1080","k_20748364_1280.jpg":"1280x1280","k_20748364_1024.jpg":"1024x1024","k_20748364_640.jpg":"640x640","k_20748364_480.jpg":"480x480","k_20748364_340.jpg":"340x340","k_20748364_220.jpg":"220x220","o_20748364_1280.jpg":"1280x960","o_20748364_1024.jpg":"1024x768","o_20748364_640.jpg":"640x480","o_20748364_480.jpg":"480x360","o_20748364_340.jpg":"340x255","o_20748364_220.jpg":"220x165","h_20748364_1280.jpg":"1280x854","h_20748364_1024.jpg":"1024x683","h_20748364_640.jpg":"640x427","h_20748364_480.jpg":"480x320","h_20748364_340.jpg":"340x227","h_20748364_220.jpg":"220x147","pp_20748364_1280.jpg":"1006x1280","pp_20748364_1024.jpg":"805x1024","pp_20748364_640.jpg":"503x640","pp_20748364_480.jpg":"377x480","pp_20748364_340.jpg":"267x340","pp_20748364_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_20968082_1920.jpg":"1920x1080","k_20968082_1280.jpg":"1280x1280","k_20968082_1024.jpg":"1024x1024","k_20968082_640.jpg":"640x640","k_20968082_480.jpg":"480x480","k_20968082_340.jpg":"340x340","k_20968082_220.jpg":"220x220","o_20968082_1280.jpg":"1280x853","o_20968082_1024.jpg":"1024x682","o_20968082_640.jpg":"640x426","o_20968082_480.jpg":"480x320","o_20968082_340.jpg":"340x226","o_20968082_220.jpg":"220x146","h_20968082_1280.jpg":"1280x854","h_20968082_1024.jpg":"1024x683","h_20968082_640.jpg":"640x427","h_20968082_480.jpg":"480x320","h_20968082_340.jpg":"340x227","h_20968082_220.jpg":"220x147","pp_20968082_1280.jpg":"1006x1280","pp_20968082_1024.jpg":"805x1024","pp_20968082_640.jpg":"503x640","pp_20968082_480.jpg":"377x480","pp_20968082_340.jpg":"267x340","pp_20968082_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_21023084_1920.jpg":"1920x1080","k_21023084_1280.jpg":"1280x1280","k_21023084_1024.jpg":"1024x1024","k_21023084_640.jpg":"640x640","k_21023084_480.jpg":"480x480","k_21023084_340.jpg":"340x340","k_21023084_220.jpg":"220x220","o_21023084_1280.jpg":"1280x853","o_21023084_1024.jpg":"1024x682","o_21023084_640.jpg":"640x426","o_21023084_480.jpg":"480x320","o_21023084_340.jpg":"340x226","o_21023084_220.jpg":"220x146","h_21023084_1280.jpg":"1280x854","h_21023084_1024.jpg":"1024x683","h_21023084_640.jpg":"640x427","h_21023084_480.jpg":"480x320","h_21023084_340.jpg":"340x227","h_21023084_220.jpg":"220x147","pp_21023084_1280.jpg":"1006x1280","pp_21023084_1024.jpg":"805x1024","pp_21023084_640.jpg":"503x640","pp_21023084_480.jpg":"377x480","pp_21023084_340.jpg":"267x340","pp_21023084_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_21023082_1920.jpg":"1920x1080","k_21023082_1280.jpg":"1280x1280","k_21023082_1024.jpg":"1024x1024","k_21023082_640.jpg":"640x640","k_21023082_480.jpg":"480x480","k_21023082_340.jpg":"340x340","k_21023082_220.jpg":"220x220","o_21023082_1280.jpg":"1280x853","o_21023082_1024.jpg":"1024x682","o_21023082_640.jpg":"640x426","o_21023082_480.jpg":"480x320","o_21023082_340.jpg":"340x226","o_21023082_220.jpg":"220x146","h_21023082_1280.jpg":"1280x854","h_21023082_1024.jpg":"1024x683","h_21023082_640.jpg":"640x427","h_21023082_480.jpg":"480x320","h_21023082_340.jpg":"340x227","h_21023082_220.jpg":"220x147","pp_21023082_1280.jpg":"1006x1280","pp_21023082_1024.jpg":"805x1024","pp_21023082_640.jpg":"503x640","pp_21023082_480.jpg":"377x480","pp_21023082_340.jpg":"267x340","pp_21023082_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_21023072_1920.jpg":"1920x1080","k_21023072_1280.jpg":"1280x1280","k_21023072_1024.jpg":"1024x1024","k_21023072_640.jpg":"640x640","k_21023072_480.jpg":"480x480","k_21023072_340.jpg":"340x340","k_21023072_220.jpg":"220x220","o_21023072_1280.jpg":"1280x853","o_21023072_1024.jpg":"1024x682","o_21023072_640.jpg":"640x426","o_21023072_480.jpg":"480x320","o_21023072_340.jpg":"340x226","o_21023072_220.jpg":"220x146","h_21023072_1280.jpg":"1280x854","h_21023072_1024.jpg":"1024x683","h_21023072_640.jpg":"640x427","h_21023072_480.jpg":"480x320","h_21023072_340.jpg":"340x227","h_21023072_220.jpg":"220x147","pp_21023072_1280.jpg":"1006x1280","pp_21023072_1024.jpg":"805x1024","pp_21023072_640.jpg":"503x640","pp_21023072_480.jpg":"377x480","pp_21023072_340.jpg":"267x340","pp_21023072_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_21023070_1920.jpg":"1920x1080","k_21023070_1280.jpg":"1280x1280","k_21023070_1024.jpg":"1024x1024","k_21023070_640.jpg":"640x640","k_21023070_480.jpg":"480x480","k_21023070_340.jpg":"340x340","k_21023070_220.jpg":"220x220","o_21023070_1280.jpg":"1280x853","o_21023070_1024.jpg":"1024x682","o_21023070_640.jpg":"640x426","o_21023070_480.jpg":"480x320","o_21023070_340.jpg":"340x226","o_21023070_220.jpg":"220x146","h_21023070_1280.jpg":"1280x854","h_21023070_1024.jpg":"1024x683","h_21023070_640.jpg":"640x427","h_21023070_480.jpg":"480x320","h_21023070_340.jpg":"340x227","h_21023070_220.jpg":"220x147","pp_21023070_1280.jpg":"1006x1280","pp_21023070_1024.jpg":"805x1024","pp_21023070_640.jpg":"503x640","pp_21023070_480.jpg":"377x480","pp_21023070_340.jpg":"267x340","pp_21023070_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_21023066_1920.jpg":"1920x1080","k_21023066_1280.jpg":"1280x1280","k_21023066_1024.jpg":"1024x1024","k_21023066_640.jpg":"640x640","k_21023066_480.jpg":"480x480","k_21023066_340.jpg":"340x340","k_21023066_220.jpg":"220x220","o_21023066_1280.jpg":"1280x853","o_21023066_1024.jpg":"1024x682","o_21023066_640.jpg":"640x426","o_21023066_480.jpg":"480x320","o_21023066_340.jpg":"340x226","o_21023066_220.jpg":"220x146","h_21023066_1280.jpg":"1280x854","h_21023066_1024.jpg":"1024x683","h_21023066_640.jpg":"640x427","h_21023066_480.jpg":"480x320","h_21023066_340.jpg":"340x227","h_21023066_220.jpg":"220x147","pp_21023066_1280.jpg":"1006x1280","pp_21023066_1024.jpg":"805x1024","pp_21023066_640.jpg":"503x640","pp_21023066_480.jpg":"377x480","pp_21023066_340.jpg":"267x340","pp_21023066_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_21023046_1920.jpg":"1920x1080","k_21023046_1280.jpg":"1280x1280","k_21023046_1024.jpg":"1024x1024","k_21023046_640.jpg":"640x640","k_21023046_480.jpg":"480x480","k_21023046_340.jpg":"340x340","k_21023046_220.jpg":"220x220","o_21023046_1280.jpg":"1280x853","o_21023046_1024.jpg":"1024x682","o_21023046_640.jpg":"640x426","o_21023046_480.jpg":"480x320","o_21023046_340.jpg":"340x226","o_21023046_220.jpg":"220x146","h_21023046_1280.jpg":"1280x854","h_21023046_1024.jpg":"1024x683","h_21023046_640.jpg":"640x427","h_21023046_480.jpg":"480x320","h_21023046_340.jpg":"340x227","h_21023046_220.jpg":"220x147","pp_21023046_1280.jpg":"1006x1280","pp_21023046_1024.jpg":"805x1024","pp_21023046_640.jpg":"503x640","pp_21023046_480.jpg":"377x480","pp_21023046_340.jpg":"267x340","pp_21023046_220.jpg":"173x220"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 204
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 420
[name] => Sa svih strana
[alias] => sa-svih-strana
[description] =>
[parent] => 417
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"417","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2018-11-16 09:18:21","customparams_modified":"2018-11-16 09:18:21","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 0
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 8075454 Threads: 1 Questions: 1672241171 Slow queries: 4977633
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112283031
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 35
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '0'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /om/sa-svih-strana
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 420
[name] => Sa svih strana
[alias] => sa-svih-strana
[parent] => 417
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /om/sa-svih-strana
)
)
[link] => /om/sa-svih-strana/mora-su-puna-neobicnih-morskih-pasa-dr-alen-soldo-detaljno-ih-je-opisao-1183486
[printLink] => /om/sa-svih-strana/mora-su-puna-neobicnih-morskih-pasa-dr-alen-soldo-detaljno-ih-je-opisao-1183486?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 601757
[name] => MORSKI PSI
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2020-02-15 23:57:16
[main_article_id] => 0
[alias] => morski-psi
[link] => /tag/morski-psi
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 664652
[name] => morski psi otvoreno more
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2022-01-26 14:10:29
[main_article_id] => 0
[alias] => morski-psi-otvoreno-more
[link] => /tag/morski-psi-otvoreno-more
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 468406
[name] => Alen Soldo
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => alen-soldo
[link] => /tag/alen-soldo
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 664651
[name] => alen soldo morski psi
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2022-01-26 14:10:29
[main_article_id] => 0
[alias] => alen-soldo-morski-psi
[link] => /tag/alen-soldo-morski-psi
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => svjedoci eona
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[fullhd_image] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[paid_article] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Dugonosa je najbrža, gorostasna je bezopasna, goblin ima zastrašujući izgled, a tek naborana... Mora su puna neobičnih morskih pasa, dr. Alen Soldo detaljno ih je opisao
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3261
[name] => Miomir Štrbac
[username] => miomir.strbac
[email] => miomir.strbac@slobodnadalmacija.hr
[password] => $2y$10$oBa2AAEGUKq/Ymg095Mrh.7uW.yCfYXSNnHxeF4nyWHs8x3qBlQvy
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] => {"admin_style":"","admin_language":"","language":"","editor":"","timezone":""}
[groups] => Array
(
[3] => 3
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[admin_style] =>
[admin_language] =>
[language] =>
[editor] =>
[timezone] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/miomir-strbac-3261
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1775
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 0
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/96410507fb7745ab8b7da88e9937be54?s=100&default=https%3A%2F%2Ff02.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/21023068.jpg
[galleryCount] => 12
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => Shutterstock
[mainImageDesc] =>
Psina dugonosa najbrža je riba
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/21023068.jpg
[title] => ShutterstockPsina dugonosa najbrža je riba
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/20748352.png
[title] => Goblin psina ima zastrašujući izgled, ali on plaši samo ribe na velikim dubinama
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/20748354.jpg
[title] => Golemousta psina spada u najrjeđe viđene morske pse
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/20748360.jpg
[title] => Naborana psina ime je dobila zbog škržnih poklopaca sličnih suknji
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/20748364.jpg
[title] => Dugonosa psina napada zakačenu sabljarku
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/20968082.jpg
[title] => ShutterstockHranjenje tigra na Bahamima
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/21023084.jpg
[title] => ShutterstockI populacija modrulja drastično se smanjuje
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/21023082.jpg
[title] => ShutterstockModrulj je na vrhu hranidbenog lanca
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/21023072.jpg
[title] => ShutterstockAfrodizijačka juha od peraja kitopsine zapravo izaziva sterilitet
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/21023070.jpg
[title] => ShutterstockMlat je najneobičniji morski pas
)
[10] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/21023066.jpg
[title] => ShutterstockPosljednja zmijozuba trošiljka zapažena je 2003. kod Molata
)
[11] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/01/05/21023046.jpg
[title] => ShutterstockDugonosa naraste do pola tone
)
)
[bgPosition] =>
[videoType] => allvideos
[text] => {OCMSplitter}Dugonosa psina, lat. imena Isurus oxyrinchus, po mnogima je najbrža riba na planetu, iako ne postoji točno izmjerena brzina. Naime, jednoj vrsti sabljarke koja ne živi u našim morima izmjerena je brzina kretanja od 112 km/h, i to je službeno najviša zabilježena brzina neke ribe.
Psina dugonosa je zasigurno najbrži morski pas, ali kao i kod većine drugih većih morskih pasa podaci o biologiji i ekologiji ove vrste vrlo su sporadični, pa je i mjerenje brzine ove psini rijetko uspješno rađeno.
Najbržem primjerku dugonose, barem dosad, izmjerena je brzina od 95 km/h, što je ipak sporije od spomenute sabljarke. Ipak, ono na čemu se zasniva teorija o psini dugonosoj kao najbržoj ribi jest potvrđena činjenica da je najbrža sabljarka često nađena u želucu dugonose psine, što upućuje na mogućnost da je psina ipak brža.
Vječiti migrant
Kao potporu toj teoriji, nedavno su istraživači metodom povlačenja mamca izračunali brzinu jednom manjem primjerku dugonose od 110 km/h. No, kako su prilikom izračuna koristili nekoliko varijabli, ta se brzina ne može uzeti sa sigurnošću.
Dugonosa psina naraste i preko četiri metra u dužinu, ali zahvaljujući hidrodinamičkom obliku tijela nije toliko teška kao druge vrste morskih, pa joj težina nikad ne prelazi 800 kg. Drži se uglavnom gornjih slojeva mora, iako je zabilježena i na dubinama od pola kilometra. Može prići obali, ali uglavnom boravi na otvorenom moru gdje joj se nalaze i glavni izvori hrane: pelagičke ribe i glavonošci.
---
---
Rasprostranjena je u svim tropskim i umjerenim morima, pa tako i u Mediteranu, a po svemu sudeći prati toplije vodene mase u oceanima. Spada u veoma migratorne vrste te su metodom označavanja evidentirane migracije pojedinih primjeraka i na udaljenost veću od 4000 km.
Što se tiče Jadrana, slično kao i kod velike bijele, naši znanstvenici su navodili da je bila prilično česta u našim vodama krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Nažalost, posljednji službeni nalaz u Jadranu datira još iz davne 1972. godine kada je jedan primjerak ulovljen u vodama otočića Glavata blizu Mljeta. To je i jedan od glavnih razloga što je ova psina dobila strogo zaštićeni status u hrvatskim vodama.
Visoki skokovi
Glavni neprijatelj psine dugonose je čovjek, odnosno prelov. Nažalost, kod ove psine se posljednjih desetljeća događa ono najgore, a to je konstantno povećanje ribolovnog napora praćenog izostankom bilo kakvih mjera gospodarenja. Dodatni je problem za Jadran i u tome što vjerojatno ne postoji zasebna mediteranska populacija, već su svi primjerci u Mediteranu dio velike atlantske populacije.
---
---
Posljednji podaci govore da je u centralnom i istočnom Mediteranu ova vrsta postala ekstremno rijetka, te se uglavnom nalazi u njegovom zapadnom dijelu, točnije oko Gibraltara čije se područje smatra mrijestilištem centralnoatlantskog dijela populacije.
Što se tiče morskih neprijatelja, ova je psina kao vrhunski grabežljivac na vrhu hranidbenog lanca, a i zbog svoje brzine gotovo da nema prirodnih neprijatelja. Osim, dakako, velike bijele psine.
Naime, iako su mnogo puta u želucu dugonose pronađeni ostaci drugih manjih morskih pasa, isto tako su ostaci ovog grabežljivca pronađeni u želucu velike bijele, što je još jedan dokaz da ni velika brzina ne jamči sigurnost kada je njezino veličanstvo velika bijela u pitanju.
Dugonosa psina je poprilično osjetljiva na termoklinu, pa rijetko zalazi u slojeve mora hladnije od 16 stupnjeva. No, on također može održavati temperaturu pojedinih dijelova tijela većom od okruženja, što je dodatni razlog postizanju velikih brzina prilikom napada na plijen.
Logično je da takvo brzo kretanje zahtijeva i veliki utrošak energije, pa ova vrsta dnevno mora jesti hrane u količini od barem tri posto vlastite težine, a ukupni kapacitet želuca iznosi joj 10 posto težine.
Mnogo su puta zabilježeni skokovi dugonose iznad mora, a smatra se da bez problema može skočiti šest metara iznad površine, dok neki vjeruju da je ta visina čak devet metara. Među onima koji su vidjeli takve skokove su i brojni ribolovci, naročito u područjima gdje je dozvoljen sportski big game na ovu vrstu.
Doduše, dobar je broj onih koji ne nose lijepe uspomene s takvih susreta, jer se zna dogoditi da pri iskakanju psine slete na brod, što kod putnika izazove priličnu paniku. Zabilježeni su i brojni napadi na brodove, ali za većinu se ustanovilo da su se dogodili upravo prilikom ribolova, pa teško psini predbaciti takvo ponašanje.
Rijetki napadi
Postoje i dokumentirani napadi na ljude, rijetki i ni jedan fatalan. Uz to, za nijednog nije dokazana namjera ozljeđivanja, jer su žrtve uglavnom bili podvodni ribolovci koji su sobom nosili plijen zanimljiv psinama. Kako se rijetko približava obali, većina poznavatelja je ne smatra opasnom za ljude u normalnim situacijama, Ipak, preporuka je svima koje prilikom susreta s ovom psinom nose nešto njoj zanimljivo, naročito ulovljene ribe, da takav teret odmah odbace i tako eliminiraju mogućnost napada.
Proturječne su i pretpostavke o starosti koju doživi dugonosa psina, a prema trenutno prevladavajućoj teoriji ova vrsta može doživjeti oko 45 godina. Ženke koje su spolno zrele mogu nositi mlade i 15 do 18 mjeseci, pri čemu na kraju rađaju 4 do 18 živih mladih psina dugih 60 do 70 cm. U početku u utrobi majke ima i više zametaka, ali se i kod dugonose psine sva jaja ne razviju, pa kasnije posluže kao hrana najsnažnijim i najotpornijim, što je još jedan dokaz da u prirodi opstaju samo jaki.
Od tri jadranske vrste psina iz porodice Lamnidae, samo se kod atlantske psine lat. naziva Lamna nasus bilježi porast nalaza u Jadranu u zadnjih desetak godina. To nije ni čudno, s obzirom na to da je u posljednjih stotinjak godina ova psina bila zabilježena samo nekoliko puta.
Doduše, ne smijemo isključiti mogućnost da je u prošlosti dolazilo do pogreški u identifikaciji između dugonose i atlantske psine, koje su slične kad su manjih dužina, pa su neki nalazi atlantske psine možda pogrešno pripisani dugonosoj. Ipak, to više nije moguće provjeriti, pa nam preostaje konstatirati njenu povećanu prisutnost u posljednjem desetljeću.
Iako se ova psina u hrvatskom jeziku naziva atlantskom, s obzirom na to da je najbrojnija populacija prisutna upravo u Atlantiku, posljednja istraživanja ukazuju da populacija koja se kreće u Mediteranu i Jadranu uglavnom nema dodira s Atlantikom. Štoviše, u zapadnom Mediteranu gotovo je iščezla, osim oko Gibraltara, pa su joj glavna područja obitavanja upravo u središnjem Mediteranu, posebice u Jadranu.
Analizom ulovljenih primjeraka došlo se i do pretpostavke da je područje dubokog južnog Jadrana zapravo glavno mrijestilište atlantske psine za Mediteran. Zbog toga je, ali i zbog svojih životnih karakteristika, proglašena strogo zaštićenom u hrvatskim vodama.
Grijači u tijelu
Uglavnom se drži otvorenog mora i vrlo rijetko prilazi obali, iako se i to zna dogoditi, pa je primjerice i kod nas prije nekoliko godina jedan primjerak dug 1,75 metara zalutao pokraj šibenskog kupališta Martinska, gdje se ulovio u mrežu lokalnog ribara.Taj je primjerak bio na granici spolne zrelosti, jer upravo ta dužina razlikuje mlade od odraslih psina, a za njezino dosezanje treba proći 8 do 13 godina.
Smatra se da atlantska psina može doživjeti 45 godina, narasti do 3,5 metra i težiti do 230 kg. Aktivni je predator i hrani se najviše sitnom i krupnijom plavom ribom u površinskim slojevima mora, ali se zna uputiti i do 1360 m dubine gdje lovi i pridnene vrste.
Termoregulacija je kod ove vrste vrlo izražena, te joj omogućuje održavanje i desetak stupnjeva veće temperature pojedinih dijelova tijela u odnosu na vodu u okruženju. Sustav termoregulacije zasnovan je na rete mirabile, u prijevodu čudesnoj mreži, koja je zapravo kompleksna mreža blisko postavljenih arterija i vena.
Takva mreža preuzima toplu krv iz mišića, te je konzervira ne dopuštajući joj da se hladi. Sličnih sustava u tijelu atlantske psine ima nekoliko, pa primjerice orbitalna mreža podiže temperaturu mozga i očiju, što je naročito značajno prilikom dubokih zarona i naglih promjena temperature.
Na osnovi stare poslovice da velika riba lovi malu, atlantska psina boji se jedino velike bijele te, začuđujuće, kita ubojice, u čijem je želucu također pronađena. Ipak, nitko za atlantsku psinu nije tako opasan kao čovjek. Upravo je kod ove vrste zabilježen jedan od najrazornijih udara na brojnost populacije, jer je u drugoj polovici 20. stoljeća zbog ciljanog ribolova istrijebljeno gotovo 99 posto primjeraka u sjevernom Atlantiku.
Nažalost, i danas se ribolov nastavlja, pa se atlantska psina smatra izrazito ugroženom vrstom u svim područjima obitavanja. Tek se nekoliko napada na ljude pokušalo pripisati ovoj vrsti, ali kako niti jedan nije dokazan, atlantska se psina samo zbog srodstva s velikom bijelom smatra potencijalno opasnom.
Bezopasni gorostas
Nasuprot njoj, za gorostasnu psinu lat. naziva Cetorhinus maximus, većina ljudi zna da spada u bezopasne vrste. Nakon kitopsine, to je najveća riba na svijetu, a time i najveća u Jadranu. Hrani se malim planktonskim račićima tako da nema uobičajene zube kao grabežljivi morski psi, već su im oni u obliku mozaičnih struktura.
Naraste do desetak metara, iako neki autori navode da su u prošlosti zabilježeni i primjerci od 15 m. S obzirom na dužinu, nisu rijetki primjerci teži od pet tona, pa uistinu izgleda nevjerojatno da je i kod ove vrste, kao i kod velike bijele, dokumentirano iskakanje iz mora cijelim tijelom.
---
---
Uz ovu je vrstu i dalje vezano puno misterija, pa se nekad postavljene teorije stalno odbacuju i zamjenjuju novima.
Primjerice, nekad se mislio da gorostasna psina tijekom zime zaranja u duboko more, liježe na dno i hibernira kao medvjed na kopnu. No, posljednjih godina je dokazano da je razlog nestajanju ove vrste tijekom zime iz površinskih slojeva zapravo migracija u dublje slojeve gdje se hrani dubokomorskim planktonom. Satelitska praćenja su pokazala da tada prelaze i nekoliko tisuća kilometara, ali i dalje bez jasnog razloga.
Sličan je slučaj i u Jadranu gdje krajem veljače i početkom ožujka odrasli primjerci dolaze iz Mediterana, te se zadržavaju uglavnom u području sjevernog Jadrana koji je najbogatiji planktonom. Do kraja svibnja nestaju u dubljim slojevima Jadrana i odlaze iz Mediterana, a zamjenjuju ih mladi primjerci od 3 - 4 metra dužine, koji se u površinskim slojevima Jadrana mogu vidjeti sve do kolovoza.
Kod gorostasne psine je u zadnjih desetak godina također zabilježen porast nalaza u Jadranu, a početak tog trenda bio je u razdoblju 2000.-2001. Tada su u petnaestak mjeseci zabilježena čak i cijela jata, naročito u obalnom području od Venecije do Umaga. Analize su pokazale da je razlog tom naglom priljevu psina neuobičajen porast nekoliko vrsta kopepodnih račića u tom području, glavne hrane gorostasne psine.
Iako nije potvrđeno, smatra se da ženka par mladih nosi čak tri godine prije nego se okote, pri čemu unutar majčine utrobe najsnažniji preživljavaju hraneći se nerazvijenim jajima. Kako su spolno zreli primjerci tek oni od 5 do 6 m dužine, jasne su posljedice ciljanog ribolova na ovu vrstu koje neke zemlje i danas provode.
Glavni razlog ribolovu nekad je bila jetra gorostasne psine od koje se pravilo riblje ulje, a koja zna činiti i 25 posto ukupne težine. Danas su jedan od glavnih razloga izlova peraje, izuzetno cijenjene na azijskim tržištima gdje se od njih prave poznate juhe koje se smatraju afrodizijakom. Žalosna je činjenica da je znanstveno utvrđeno kako je to ne samo potpuna besmislica, štoviše da često konzumiranje takve juhe može djelovati upravo suprotno, tj. uzrokovati sterilnost kod muškaraca.
Danas je ugroženost ovog morskog psa prepoznata diljem svijeta, pa je jedna od najzaštićenijih vrsta u mnogim zemljama uključujući Hrvatsku.
Desetkovana populacija
Najveći broj velikih vrsta morskih pasa danas je u svijetu toliko desetkovan da ih ni u Jadranu nismo vidjeli dugo godina. Uz njihove već poznate biološke karakteristike, jedan od glavnih problema je njihova migratornost, čime zaštita u samo jednom dijelu Mediterana nije toliko učinkovita da bi djelovala na cijelu populaciju, koja zna biti raširena po velikim područjima.
Dvije vrste psina zmijozubih, trošiljka i petošiljka, lat. naziva Carcharias taurus i Odontaspis ferox, tipičan su primjer takvog slučaja. Potonju vrstu se u Jadranu nije primijetilo već dvadesetak godina, dok je zadnji nalaz zmijozube trošiljke zabilježen 2003. godine kod otoka Molata, kada je jedan poveliki odrasli primjerak slučajno ulovljen u ribarsku mrežu.
Nažalost, ni u ostatku Mediteranu nije bolja situacija, tako da ih rijetko viđaju, a jedino poznato područje gdje se zna da tijekom određenog razdoblja godine još dolaze za petošiljku je u podosta nezgodnom području: oko jednog podvodnog grebena smještenog ispred Bejruta u Libanonu.
---
---
Malo se zna o njihovoj biologiji i ponašanju, pa recimo samo da nikad nije uhvaćen niti jedan primjerak trudne petošiljke. Stoga su mnogi navodi o njihovoj biološkim karakteristikama uglavnom zasnovani na pretpostavkama. Inače, naziv zmijozuba su dobili po svojim zubima koji mnogima izgledaju strašno. Kako mogu narasti do četiri metra, a također pripadaju rijetkim psinama koje mogu izdržati dulje vrijeme u zatočeništvu, standardni su stanovnik najvećih svjetskih akvarija gdje plijene svojom pojavom.
No, iako strašnog izgleda, potpuno su bezopasni i zabilježeno je tek nekoliko lakših napada na ljude, redom ronioce koji su ih povlačili za peraje ili ih na sličan način provocirali. Kao i sve ostale vrste velikih psina strogo su zaštićene vrste u Hrvatskoj.
Neobični mlat
Mlat, lat. Sphyrna zygaena, zasigurno spada u najneobičnije vrste ne samo morskih pasa već i riba općenito. Spada u rijetke vrste morskih pasa koje su najčešće kreću u jatima. Oči smještene na krajevima spljoštene široke glave, mlatu omogućavaju perfektan vid u svih 360 stupnjeva, što znači da bez pokretanja glave u svakom trenutku može vidjeti što se događa iznad i ispod njega.
---
---
Nadalje, takav oblik glave ima mnogo veću površinu od uobičajenog, pa je glava mlata prepuna Lorencinijevih ampula, izrazito važnih u detektiranju plijena ispod naslaga pijeska. Nosni otvori također su više razmaknuti nego kod ostalih morskih pasa, što mlatu i njegovim srodnicima omogućava lakše detektiranje kemijskih spojeva otopljenih u moru, a time i jednostavnije pronalaženje cilja.
Ipak, iako glava ima veliku površinu, usta mlata su relativno malena i prilagođena omiljenoj hrani: manjim ribama, rakovima i glavonošcima, te naročito ražama koje ova vrsta obožava. Jedna od najnovijih zanimljivosti vezanih za ovu grupu morskih pasa je razmnožavanje partenogenezom. Partenogeneza je nespolno razmnožavanje u kojem ženka ostane trudna bez prisustva mužjaka, a potomak nosi samo gene majke.
Za neke ribe je bilo poznato da imaju takav način razmnožavanja, dok je po prvi puta kod morskih pasa to zabilježeno 2001. u jednom američkom akvariju, i to upravo za srodnika mlata, a kasnije i za neke druge vrste morskih pasa. Nije poznat točan razlog takvom razmnožavanju, kao ni podatak događa li se to u prirodnom okolišu ili samo u zatočeništvu.
Ipak, to nesumnjivo dokazuje fascinantnu moć prilagodbe morskih pasa i sposobnost da se odupru svim napadima i prežive u današnjem, njima nesklonom okruženju. Inače, za mlata se smatra da nema zasebnu populaciju u Mediteranu već da su svi primjerci vjerojatno dio veće atlantske populacije.
Sukladno tome, u istočnom Jadranu zabilježeno je samo desetak nalaza u zadnjih sto godina, ali na osnovi posljednjih istraživanja poznato je da se i dalje manji broj primjeraka kreće dubokim južnim Jadranom. U hrvatskim vodama je strogo zaštićena vrsta.
Crno doba za modrulja
Za modrulja, lat. Prionace glauca, oduvijek se smatralo da je najotpornija vrsta morskih pasa s kojom nikad neće biti problema, bez obzira na ribolov i ostale utjecaje čovjeka. Takvo vjerovanje temeljilo se na njegovoj širokoj rasprostranjenosti diljem svjetskih mora, relativno većem broju mladih, do stotinjak, te bržem sazrijevanju.
---
---
Nažalost, sva novija istraživanja, kako u Jadranu, tako i u ostalim svjetskim morima, pokazala su da je takva teorija bila pogrešna, pa smo danas svjedoci drastičnog pada populacija modrulja. Prema nekim izračunima, godišnje se ulovi i do 20 milijuna primjeraka. Cijeli niz istraživanja modrulja i njegovom praćenju, pokazuje da je atlantska populacija zasebna od mediteranske, koja je manja i samostalna.
Iako su kod modrulja zabilježene migracije i na daljine od 9200 km, rijetko koji modrulj iz Atlantika ulazi u Mediteran i obratno. Ono što je najvažnije za naše područje, jest već potvrđena činjenica da je područje sjevernog dijela Kornata i južnog dijela Dugog otoka jadransko mrijestilište modrulja. Početkom 21. stoljeća od niza ribara dolazile su informacije kako se upravo u navedenom području nalaze mladi primjerci modrulja, pa su dvije hrvatsko-engleske ekspedicije radile na provjeri tih pretpostavki i na kraju ih dokazale.
Kako je modrulj također obuhvaćen mjerama stroge zaštite, slijedeći je cilj znanstvenika zaštita toga područja, na način da se zabrani ribolov određenim alatima koji mogu ugroziti modrulja u doba mrijesta, odnosno u proljeće i ljeto. Zaštita područja mrijesta jedna je od glavnih mjera za obnovu populacije, a budući je lako moguće da je područje Kornata i Dugog otoka mrijestilište za cijelu mediteransku populaciju, jasan je značaj takve zaštite.
---
---
Inače, modrulj naraste do četiri metra, a većina poznavatelja ga smatra bezopasnim za čovjeka, iako se katkad zna desiti da pokuša podvodnom ribolovcu skinuti ribu sa žice, što dotičnom vjerojatno ne bude ugodno. Postoje i navodi o ničim izazvanim napadima na ljude, ali dosad niti jedan nije bio i potvrđen.
Prastara naborana psina
Morske pse često zovemo živim fosilima, jer se mnoge vrste nisu nimalo promijenile još od davnih vremena, ali i među njima ima onih koji se smatraju najstarijima, pa naziv pravog živog fosila među morskim psima, zbog svojih primitivnih karakteristika, nosi naborana psina, lat. Chlamydoselachus anguineus. Kolokvijalni naziv je dobila prema izgledu svojih šest škržnih poklopaca, koji izgledaju kao nabori na suknjama.
Zmijolikog je izgleda i s brojnim malim igličastim zubima, pa mnogi razlog prijavljivanja viđenja velikih morskih zmija pripisuju upravo ovoj psini. Naborana psina ima jedinstvene anatomske karakteristike koje je povezuju s dalekim precima, a koje kod današnjih morskih pasa uglavnom nisu prisutne.
Uz spomenutih šest škrga, tu je i posebna anatomija čeljusti, glave i kralježaka koji ovu psinu čine jedinim živim predstavnikom stare loze morskih pasa, koja datira još od prije 150 milijuna godina.
Naraste do dva metra dužine i uglavnom se drži vrlo dubokih područja, rijetko dolazeći u gornje slojeve mora. Prema nekim teorijama, moguće je da ženka naborane psine nosi svoje mlade čak tri i pol godine, što je zasigurno rekord među kralježnjacima.
---
---
Mitsukurina owstoni latinski je naziv uistinu čudnovate vrste morskog psa. U engleskom govornom području poznat je pod imenom goblin psina, prema legendarnom zločestom ružnom biću, pa je jasno da svoj naziv ima zahvaliti ponajprije svome neobičnom izgledu. Gornji dio glave goblin psine je izdužen u obliku dugačkog nosnatog roga, što joj u kombinaciji s ružičastom bojom tijela daje vražji izgled. Pridnena je vrsta, ali je nećete naći u plitkim vodama jer se najčešće kreće u oceanskim područjima dubljim od 250 metara, uglavnom u vodama oko Japana te u Atlantiku ispred Portugala.
S obzirom na mali broj dosad nađenih primjeraka, vrlo se malo zna o biologiji i ekologiji ove vrste, ali je barem poznato da je najveći zabilježeni primjerak bio dug 384 centimetra i težak 210 kilograma. Anatomija ove psine upućuje na to da i nije osobit plivač, nego da se kreće sporo u potrazi za svojim omiljenim plijenom – kozicama, lignjama i ribama. Kako u tom području i nema neke svjetlosti, očito je da se pri hranjenju koristi brojnim Lorencinijevim ampulama kao šestim čulom za detekciju plijena oko sebe.
---
---
Ružičasta koža
Zanimljiv je i razlog ružičaste boje tijela, jedinstvene među morskim psima. Naime, koža mu je gotovo prozirna, tako da mu se vide mišići protkani krvnim žilama. Početkom 2007. godine u Tokijskom zaljevu ulovljen je jedan živi primjerak i prebačen u akvarij, ali je, nažalost, uginuo već nakon dva dana. Nekoliko mjeseci poslije, nekoliko primjeraka primijećeno je u plitkim vodama, i to je zasad jedinstveni nalaz goblin psine izvan morskih dubina.
Golemousta psina, lat. Megachasma pelagios, spada u najrjeđe viđene morske pse. Do današnjeg dana pronađena su samo 53 primjerka, što nije ni čudno s obzirom da do 1976. godine nitko nije ni znao da postoji. Tadašnje otkriće u vodama oko Havaja, gdje se ta psina slučajno zapetljala oko sidrenog lanca američkog bojnog broda, smatra se jednim od najznačajnijih ihtioloških otkrića 20. stoljeća. Od tada je pronađena u svim glavnim oceanima, iako je najviše golemoustih zabilježeno u japanskim vodama.
---
---
Najveći primjerak je imao 5,5 metara i težio više od 1,2 tone. Golemousta psina, uz gorostasnu i kitopsinu, spada u jednu od tri velike vrste morskih pasa koje se hrane jedino filtriranjem malih planktonskih račića iz mora. Oko njegovih golemih usta, koja otvorena imaju širinu od 1,3 metra, nalaze se svjetleće fotofore, za koje znanstvenici pretpostavljaju da služe kao mamac u mraku za planktonske račiće.
Zahvaljujući označavanju jednog primjerka, zna se da tijekom dana boravi u dubljim slojevima mora, dok dolaskom noći migrira u pliće slojeve, od 12 do 25 metara dubine, što je tipično ponašanje za vrste koje se hrane planktonom.
Smatra se kako nema prirodnih neprijatelja, osim jedne druge vrste morskog psa. Začudo, to nije velika bijela, niti neka druga velika psina, nego jedna malešna vrsta morskog psa. Ima poprilično čudno ime koje u prijevodu s engleskoga glasi – velikozubi keksokalupasti morski pas. Iako dug tek 42 centimetra, za ovu vrstu morskog psa, lat. naziva Isistius plutodus, svaki će znanstvenik reći kako je prava sreća što ga priroda nije napravila većim.
Sva tri živuća predstavnika roda Isustus, keksokalupastih pasa, svoj naziv zahvaljuju obliku ugriza koji ostavljaju na životinjama u koje zariju svoje čudne čeljusti. Iako maleni, izrazito su agresivni i napadaju sve na što naiđu ne obazirući se na veličinu. Tako su zabilježeni napadi ovih pasa na veće psine, kitove, pa čak i, koliko god to nevjerojatno zvučalo, na podmornice. Nažalost, poznati su napadi i na ljude, i to u jatima, pa je prava sreća što im je boravište daleko od morskih područja koje uobičajeno koristi čovjek.
Puno malih ugriza
Velikozubi, potencijalno najopasniji među njima, nije pronađen u plićim područjima, nego su svi nalazi zabilježeni na dubinama od 60 do 200 metara. Jasno je, na osnovi imena, da ima najveće zube od sve tri vrste, naročito u donjoj čeljusti. A kad mu usporedite veličinu zubi u odnosu na tijelo, to su ujedno i najveći zubi u svijetu morskih pasa. Također je i najrjeđi, s obzirom da je do danas zabilježeno samo 10 primjeraka ove vrste.
Velikozubi jedini od sve tri vrste iz ovoga roda ima oči koje mu daju binokularni vid, slično kao i kod čovjeka, što mu u sprezi s golemim čeljustima u odnosu na veličinu tijela, daje izvanredne prednosti u lovu. Prema nekim istraživanjima u južnom Atlantiku, od svih ugriza keksokalupastih pasa nađenih na morskim sisavcima, velikozubom se pripisuje više od 80 posto.
Poznata je i njegova taktika napada na velike morske životinje, pri čemu im nanosi niz malih ugriza koji na kraju toliko izranjavaju žrtvu da iscrpljena tone u dubinu i postaje prava gozba za velikozube.
Ovom vrstom završavamo i serijal o morskim psima s nadom kako je barem dio čitatelja postao svjestan istinske vrijednosti ovih živih morskih fosila. Time bi se barem malo povećale šanse da današnje vrste morskih pasa dožive i budućnost, koja je mnogima danas, upravo zbog čovjekova negativnog djelovanja, prilično neizvjesna.
---
---
[jcfields] => Array
(
)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
Goblin psina ima zastrašujući izgled, ali on plaši samo ribe na velikim dubinama
Golemousta psina spada u najrjeđe viđene morske pse
Naborana psina ime je dobila zbog škržnih poklopaca sličnih suknji
Dugonosa psina napada zakačenu sabljarku
Shutterstock
Afrodizijačka juha od peraja kitopsine zapravo izaziva sterilitet
Shutterstock
Posljednja zmijozuba trošiljka zapažena je 2003. kod Molata
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/om/sa-svih-strana/mora-su-puna-neobicnih-morskih-pasa-dr-alen-soldo-detaljno-ih-je-opisao-1183486
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=0323bc1c8cddc59e7af90c19692a27fe4b429adb
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Dugonosa+je+najbr%C5%BEa%2C+gorostasna+je+bezopasna%2C+goblin+ima+zastra%C5%A1uju%C4%87i+izgled%2C+a+tek+naborana...+Mora+su+puna+neobi%C4%8Dnih+morskih+pasa%2C+dr.+Alen+Soldo+detaljno+ih+je+opisao&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fom%2Fsa-svih-strana%2Fmora-su-puna-neobicnih-morskih-pasa-dr-alen-soldo-detaljno-ih-je-opisao-1183486
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fom%2Fsa-svih-strana%2Fmora-su-puna-neobicnih-morskih-pasa-dr-alen-soldo-detaljno-ih-je-opisao-1183486
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => svjedoci eona
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
18. svibanj 2024 21:01
