Malo se koji sportski klub u Hrvatskoj može pohvaliti da istodobno njeguje i jedrenje i skijanje. Jedriličarski klub Galeb iz Kostrene na obližnjem Platku organizira jedriličarsko-skijašku manifestaciju u klasi šljuka, koja traži od jedriličara dodatne mornarske vještine. Tradicija ovoga kombiniranog sportskog događaja seže u osamdesete godine prošlog stoljeća, kada se nakon skijanja natjecalo na daskama za jedrenje, a redoviti gosti i natjecatelji bile su tadašnje alpske zvijezde, poput Bojana Križaja, Roka Petroviča, Grege Benedikta, Borisa Strela.
Uz 90. jubilej od organiziranja prvog Jadranskog slaloma koji se održao na Platku, ove godine obilježava se i velika obljetnica, 90 godina JK-a Galeb, inače jednog od najstarijih i najtrofejnijih klubova na Jadranu. Među brojnim manifestacijama koje su uvrštene u program velike proslave je i Kvarnerska regata, jedna je od najstarijih na sjevernom dijelu Jadrana. Ove godine na rasporedu je 23. rujna u Kvarnerskom zaljevu. U povodu toga razgovarali smo s Milkom Volarićem, predsjednikom JK-a Galeb.
– Prva navigacijska regata za krstaše u organizaciji JK-a Galeb bila je Istarska regata, koja je prvi put održana 1949. To je bila trodnevna regata na kojoj su najčešće nastupale posade Istre i Kvarnera.
Nakon Istarske regate JK Galeb je započeo s organizacijom Kvarnerske regate 1951. godine. Jedrio se trokut ispred Opatije, a nakon toga navigacijska regata na ruti Opatija – Rijeka. To je bila dvodnevna navigacijska regata za krstaše. Od 1954. godine održavala se na ruti Rijeka – Omišalj – Kraljevica – Rijeka. Sudjelovalo je dvadesetak do četrdesetak brodova i uz Istarsku regatu slovila je dugi niz godina za najznačajniju regatu na Kvarneru. Danas je značenje Kvarnerske regate nestalo među brojnim regatama i jedriličarskim manifestacijama.
Kakav je koncept ovogodišnje regate? Koliko sudionika očekujete?
– Koncept ovogodišnje regate je jednodnevna regata ispred Kostrene. Zbog nezaštićene i nesigurne uvale Žurkovo, primorani smo završetak regate i prihvat jedrilica organizirati u riječkoj luci. Očekujemo nastup dvadeset do trideset brodova iz Kvarnerskog zaljeva i istočne obale Istre.
Podržava li vas lokalna zajednica, naročito u organizaciji same regate?
– Općina Kostrena od samog osnutka do danas podupire organizaciju naših tradicionalnih regata: Proljetnog kupa Galeba, Kvarnerske regate, Kostrenske regate i 20 milja riječkog zaljeva.
Ove godine smo, u povodu 90. godišnjice osnutka našega kluba, iznimno uspješno organizirali početkom ožujka trodnevnu manifestaciju skijanja i jedrenja. Pobudila je veliko zanimanje javnosti i bila je iznimno medijski popraćena sva tri dana koliko je trajala. Na Platku je održan noćni veleslalom, a ispred uvale Žurkovo u Kostreni u subotu i nedjelju, po buri, održana su tri plova u klasi šljuka.
Među pedesetak natjecatelja nastupili su bivši sudionici Olimpijskih igara u skijanju i jedrenju. Rezultati skijanja i jedrenja bodovali su se pojedinačno i u kombinaciji.
Poznata je i vaša Kostrenska regata, koja okuplja mlađe kategorije, u koje ulažete puno nade.
– Također organiziramo Kostrensku regatu i Proljetni kup Galeba, koji okupljaju najmlađe jedriličare za klasu optimist, ILCA, 420 i najstarije u klasi šljuka. Najčešće su sudionici s Kvarnera, iz Istre, Zagreba, a ponekad u klasi šljuka imamo jedriličare iz Italije. Jedri se u štapu ili trokutu, ovisno o vremenskim prilikama.
Kakvi su uvjeti za jedrenje općenito u Kvarnerskom zaljevu?
– U Kvarnerskom zaljevu, nažalost, nemamo jake i redovite maestrale kao u Istri i Dalmaciji. Prevladavaju bura, tramontana i, nažalost, vrlo lagani vjetar ili bonaca. Najidealniji vjetar za jedrenje ispred Kostrene svakako je bura. Ako bura nije prejaka, onda su to idealni uvjeti za jedrenje.
Ispred Preluka, kad je stabilno vrijeme, puše u jutarnjim satima tramuntana. To je postalo vrlo popularno odredište za jedriličare na daskama. Mošćenička Draga poznata je jedriličarska destinacija po idealnom maestralu. Do sredine osamdesetih se u Mošćeničkoj Dragi održavala Riječka regata, najprestižnija na Jadranu i jedna od poznatijih regata u Europi.
Koliko Kvarner pruža jedriličarima sve one blagodati koje se i očekuju od jedriličarske destinacije?
– Zbog vrlo malog broja izgrađenih marina i sportskih lučica, benzinskih pumpi i drugih pratećih sadržaja, Kvarner daleko zaostaje za Istrom i Dalmacijom. Kad nemate gore navedenih sadržaja, onda nemate ni brojnosti, kvalitete, blagodati i svega ostalog što bi trebala pružati svaka jedriličarska destinacija, a pogotovo Hrvatska koja slovi za raj nautičkog turizma.
U tijeku je cjelogodišnja proslava 90. rođendana kluba.
– Kao što sam već spomenuo, obilježavanje 90 godina postojanja započeli smo početkom ožujka organizacijom manifestacije skijanja i jedrenja. Završetak će biti u studenome sa svečanom sjednicom skupštine kluba i prigodnim domjenkom.
Koliko danas klub broji članova?
– JK Galeb ima pedesetak redovnih članova, a svake godine organizira tijekom ljetnih mjeseci školu jedrenja za najmlađe jedriličare. Aktivni jedriličari natječu se u klasama optimist, ILCA4, 420, šljuka i u krstašima.
Prošla godina također je bila vrlo uspješna za klub.
– U 2022. godini galebaši su bili iznimno uspješni i osvojili u klasi optimist srebrnu medalju na prvenstvu Hrvatske, u klasi ILCA4 zlatnu medalju, u klasi 420 brončanu medalju na juniorskom svjetskom prvenstvu, tri zlatne medalje i jednu brončanu medalju na prvenstvu Hrvatske, u klasi šljuka zlatnu, srebrnu i brončanu medalju, brončanu medalju na južnoeuropskom prvenstvu u Italiji, i u klasi krstaš zlatnu medalju.
